Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Roman „Estoril“ Dejana Tiago-Stankovića, koji je prevođen na više jezika i preporučena lektira u školama u Portugalu, doživeće 12. izdanje. Smešten u luksuzni hotel „Palasio“ u mondenskom letovalištu Estoril nedaleko od Lisabona, koji je tokom Drugog svetskog rata usled portugalske neutralnosti bio stecište mutnih radnji obaveštajnih službi zaraćenih strana, ali i izbeglica iz svih krajeva Evrope, „Estoril“ je divna i potresna priča o egzilu, podeljenoj lojalnosti, strahu i preživljavanju.

U štampi je 12. izdanje „Sentimentalne povesti Britanskog carstva“. Borislav Pekić stvorio je neobičnu, istorijski validnu i čitalački uzbudljivu i zanimljivu povest gordog Albiona – britanskog Ujedinjenog Kraljevstva. Ovo se delo uzdiže iznad „terora istorije“, ali i iznad književnih uopštavanja i fikcionalizacije, ironijskim otklonom prema inače pouzdanom istoriografskom pristupu građi. Na taj način je stvorio delo koje svedoči da je istorija „učiteljica života“, ali je opisao i njene dobre i loše đake. Nema ničega sentimentalnog u krvavim istorijskim epizodama, ali ima u sentimentu pisca koji zna da je dobra priča osnov za dobru knjigu, a ova povest je upravo to.

Oko otokaVanje Bulića doživeće 10. izdanje u kojem upoznajemo Kostu, mladića koji je, nakon zatvora, vrbovan za rad u kontraobaveštajnoj službi. Kroz sudbinu čoveka progonjenog avetima Golog otoka, kroz njegov stid i osećaj da mora da iskupi svoje i očeve grehe radeći i prljave poslove za Državu, ulazimo u najdublje i najintimnije košmare, koje bi svi želeli da istisnu iz sećanja, ali su oni neizbrisiv deo naše prošlosti. Ovo je knjiga o generaciji koja nije umela da rastumači zašto su njihovi očevi mislili drugačije i zašto su otišli sa istim idealima sa kojima su zakoračili u život.

Uskoro će se pojaviti sedmo izanje „SlužbeGorana Živaljevića. Ovo je glas jednog profesionalca protiv satanizacije i politizacije Službe državne bezbednosti Srbije, priznanje njenih slabosti i propusta i verodostojno svedočanstvo o zloupotrebama Službe koje su je često pretvarale u žrtvu. Knjiga koja je pred čitaocima ujedno je i prikaz pojedinih važnih događaja u Srbiji i regionu poslednjih decenija iz ugla jednog „kontroverznog“ obaveštajca.

U knjižare će stići 6. izdanje „Hajduka na Dunavu“, drugi deo legendarnog serijala Gradimira Stojkovića. Gligorije Pecikoza Hajduk na letovanju sa svojim ortacima upoznaje dve devojčice Nemice. Ova družina neočekivano uleće u uzbudljivu avanturu nakon što pronađu deset kilograma droge. I šta kad se pored svih problema na Lepenskom viru pojavi poslednja osoba koju bi tu očekivali da vide?

Uskoro će se na policama naći 6. izdanje knjige „Kako su postale ružne rečiDuška Radovića. Jeste li čuli za hrabrog gusarskog kapetana Džona Piplfoksa zvanog Zvono? A znate li šta se dogodilo sa nevaljalim Krokodokodilom? Možda se pitate šta je na kraju svih krajeva? Ili zašto deca čačkaju nos? O ovim junacima i problemima (i mnogo čemu drugom, na primer o neposlušnoj nozi) može se pisati tako da se veselite i smejete do mile volje, ili tako da vam se podižu obrve od čuđenja, ili da se raznežite od lepote. A sve to zajedno nije dovoljno da vam dočaramo kako je o tome pisao Dušan Radović!

Knjižarske police biće bogatije za 5. izdanje „Omame“  Slobodana Vladušića. Berlin u jesen 1928. miriše na benzin, meskalin i francuske parfeme. Bezimeni radnik dolazi u poslanstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kako bi prijavio nestanak svog prijatelja Milutina Topalovića. Miloš Crnjanski, ataše za kulturu, i Miloš Verulović, vojni savetnik u poslanstvu i heroj sa Kajmakčalana, kreću u potragu za iščezlim čovekom. Trag ih vodi od luksuznih restorana i bučnih džez kabarea u kojima uživa vesela gradska elita do zapuštenih kvartova po kojima se vuku uživaoci opijata.

Uskoro će se u knjižarama pojaviti peto izdanje „Svetogorskog kuvara“ Onufrija Hilandarca, kojim želi da približi i dočara Svetu Goru svima koji nisu u mogućnosti da je posete. Godinama pripremajući monašku hranu u skladu s drevnim hilandarskim recepturama, otac Onufrije je posvećeno istraživao i raznovrsnost trpeze drugih monaških zajednica na Svetoj Gori. Diveći se istovremenoj jednostavnosti pripreme, bogatstvu ukusa i okrepljujućoj snazi svetogorskih jela, upijao je i doživljaje i znanja koji su se prelili izvan granica kulinarskih iskustava i pretvorili se u otkrića detalja iz života svetogorskih monaha koje je preneo u ovaj jedinstveni kuvar.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x