Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Uskoro će se na knjižarskim policama naći treće izdanje romana „Zmajeva ženaAne Atanasković, romansirana biografija Jelene Gatiluzio, supruge despota Stefana Lazarevića. Nakon Angorske bitke 1402. godine Stefan Lazarević je u Konstantinopolju postao despot. Po dobijanju titule, otputovao je na Lezbos, gde se verio sa ćerkom gospodara ovog ostrva Jelenom Gatiluzio. Dalja sudbina ove dame plemenitog roda nije sasvim razjašnjena. Ovo je priča o njoj, slobodoumnoj, hrabroj ženi, i prati je od sunčanog grčkog ostrva, preko Kruševca, te misterioznog Beograda, koji u to vreme postaje prestonica, pa sve do manastira Pavlovac i Manasija.

U štampi je treće izdanje „Gorke pilulePavla Zelića, knjige koja postavlja pitanje: ko su pravi gospodari našeg zdravlja? Farmaceuti i lekari ili neko mnogo moćniji, skriven iza korporativnih fasada, čija ruka oblikuje sudbinu čovečanstva? Pavle Zelić, magistar farmacije, vodi nas kroz tajne hodnike farmaceutske industrije, razotkrivajući zločine koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji, ali i u našim životima.

Treća knjiga iz serijala o inspektoru Limanu „Jedno đubre manjeĐorđa Bajića doživeće drugo izdanje. U uzbudljivom trileru majstora žanra Đorđa Bajića, inspektor Nikola Liman istražuje okolnosti pod kojima je otrovan Milidrag Krstić, razmaženi prvenac Mitra Krstića, jednog od najbogatijih ljudi u Srbiji. Moćna porodica Krstić na prvi pogled deluje nedodirljivo, ali ipak ima mnogo neprijatelja. Limanu neće biti nimalo lako da dopre do istine. Da li je napad na sina bio upozorenje ocu? Ko povlači konce u ovoj smrtonosnoj igri? Ko je ubica sa kožnom psećom maskom koji teroriše Beograd? U vrtlogu pohlepe, ucene, mržnje i osvete nema nevinih, a granice između krvnika i žrtava se brišu.

Vidojkovićeva dela karakteriše iskrena i često subverzivna perspektiva, čineći ga jedinstvenim glasom na književnoj sceni. Poznat po svom britkom stilu i hrabrom pristupu društveno-političkim temama, uvek izaziva reakcije i podstiče čitaoce na razmišljanje. U reakcije koje izaziva spadaju i one u kojima mu prete smrću. Ipak, on se ne odriče kritike i slobode govora. Pred čitaocima su „Povrede na radu“, zbirka mahom satiričnih tekstova koji su napisani u periodu od 2018. do 2023. i objavljivani na banjalučkom portalu „Buka“. Često su direktni komentari na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, kritike režima i društvenih pojava. U štampi je drugo izdanje.

Treće izdanje doživeće knjiga „Jesi li video ovo?Ante Tomića i Draže Petrovića. Oni su hrabri i beskompromisni. Ono što pišu je duhovito i zabavno, ali i bolno istinito. Po rečima autorâ, ovo su njihovi najličniji tekstovi. Širok je raspon tema koje inspirišu tandem Tomić–Petrović: od Beograda na vodi, preko tragedije u „Ribnikaru“, avantura Sergeja Trifunovića na hrvatskom primorju, do izraelske agresije nad Palestincima; o očevima, služenju JNA, Miši Kovaču, Topalku i mnogim drugim aktuelnim temama.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ana Atanasković

Ana Atanasković

<p style="text-align: justify">Ana Atanasković (Kruševac, 1973) je književnica i novinarka. Osnovne studije: engleski jezik i književnost, master &ndash; marketing u izdavaštvu. Do sada je objavila: zbirku priča <em>Beogradske majske priče</em> (2006), roman <em>Duet duša</em> (2008), roman <em>Moja ljubav Nikola Tesla</em> (2013) i (2021), zbirku priča <em>Beograd je ljubav</em> (2017), roman <em>Kraljica jorgovana</em> (proširena verzija Jelene Anžujske, 2019), roman <em>Davorjanka Paunović</em> (2020) i roman <em>Zmajeva žena</em> (2024). Kao novinarka pisala je za ELLE, VipTripDiplomatic, Vodič za život, Sensu, Lepotu&Zdravlje, Esquire, Ilustrovanu politiku i za mnogobrojne portale. Dobitnica je prvih nagrada na konkursima za najbolju priču o lavandi (Bonux i Sofia) i najbolji prikaz knjige (Lisa i Laguna) i nagrade Podvižnik mira za celokupni doprinos književnosti. Na manifestaciji Orfej na Dunavu dobila je nagradu za lepotu lirskog ispisa ljubavi za pesmu Orfej Euridiki.<br /> <br /> Predavanje <em>Tesla i žene</em> održala je u Filadelfiji kao i više puta u Srbiji. Njenu priču o vanilicama (Vanil iz vanilice) posvećenu Marselu Prustu, objavili su časopisi Majdan i Blic žena. Pisala je eseje o književnosti i prevodilaštvu za portal Infoprevodi i Balkanski književni glasnik. Trenutno piše eseje za Kulturni dodatak Politike i književne kritike za Lagunin Bukmarker. Objavljivala je na engleskom, u Velikoj Britaniji &ndash; pesmu u časopisu The Poet i eseje na portalu Agape Review. Roman &bdquo;Moja ljubav Nikola Tesla&ldquo; je preveden na engleski (SAD) i makedonski jezik. Njen esej Kako pisati istorijski roman/scenario su preneli portali <em>Pulse</em>, <em>Sinhro </em>i <em>Art-Anima.</em> U zborniku Književnih vertikala zastupljena je pričom Miroč, o vili Ravijojli, u zbirci Nijanse časti pričom Strahinjica, o Anđeliji, ženi Banović Strahinje a u online zbirci Najkraće priče kratkom pričom Senke Istrosa, o boginji Atini. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="samovoli.wordpress.com" data-value="https://samovoli.wordpress.com/"><span class="ql-link-text">samovoli.wordpress.com</span></span></u><br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="facebook.com/spisateljicasastilom" data-value="https://www.facebook.com/spisateljicasastilom"><span class="ql-link-text">facebook.com/spisateljicasastilom</span></span></u><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="instagram.com/ana.atanaskovic" data-value="https://www.instagram.com/ana.atanaskovic/"><span class="ql-link-text">instagram.com/ana.atanaskovic</span></span><br>anaatanaskovic@gmail.com<a href="https://www.facebook.com/spisateljicasastilom" target="_blank"><u><br /> </u> <br /> </a>Foto:&nbsp;Privatna arhiva</p>

Slika Ante Tomić

Ante Tomić

<p style="text-align: justify">Ante Tomić (1970, Split) studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio je romane <em>Što je muškarac bez brkova</em> (2000, adaptiran za pozorište; snimljen film 2005. u rečiji Hrvoja Hribara), <em>Ništa nas ne smije iznenaditi</em>, (2003, adaptiran za pozorište; snimljen film <em>Karaula</em>, u režiji Rajka Grlića), <em>Ljubav, struja, voda, telefon</em> (2005), <em>Građanin pokorni</em> (Nagrada Kiklop, 2006), <em>Čudo u Poskokovoj Dragi</em> (2009), <em>Punoglavci</em> (2011) i <em>Veličanstveni Poskokovi</em> (2015)&nbsp;i <em>Nada </em>(2024). Objavio je i zbirke priča <em>Zaboravio sam gdje sam parkirao</em> (1997), <em>Veliki šoping</em> (2004) i <em>Pogledaj što je mačka donijela</em> (2019); zbirku drama <em>Krovna udruga i druge drame</em> (2005, u saradnji sa Ivicom Ivaniševićem); kao i publicistička dela <em>Smotra folklora</em> (feljtoni, 2001), <em>Klasa optimist</em> (kolumne, 2004); <em>Dečko koji obećava</em> (kolumne 2009) i <em>Nisam pametan</em> (kolumne 2010). Stalni je kolumnista <em>Jutarnjeg lista</em> i portala <em>Velike priče</em>. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo; za najbolju reportažu.<br /> <br /> Foto: Petar Marković</p>

Slika Đorđe Bajić

Đorđe Bajić

<p style="text-align: justify">Đorđe Bаjić (rođen u Beogrаdu, 21. jula 1975) srpski je pisac i kritičаr, mаgistаr teorije umetnosti i medijа. Pisаo je zа <em>Popboks</em>, <em>Yellow Cab</em>, <em>Huper</em>, kulturni dodatak <em>NIN</em>-a, <em>City Magazine</em>&hellip; Trenutno piše filmske kritike i tekstove iz domena umetnosti i kulture za <em>Vreme</em>, <em>Nedeljnik </em>i <em>Bukmarker</em>. Uz Zorana Jankovića i Ivana Velisavljevića autor je knjiga <em>Kritički vodič kroz srpski film</em> <em>2000&ndash;2017</em> (2018) i <em>The Best Serbian Films of the 21st Century</em> (2019), a sa Jankovićem napisao je <em>Kritički vodič kroz srpski film</em>, <em>2018&ndash;2022</em> (2023). Njegova priča <em>Košuta </em>uvrštena je u antologiju <em>BalkaNoir</em> (2018), a priča <em>Besnilo 2.0</em> u Laguninu antologiju posvećenu Borislavu Pekiću &ndash; <em>Pre vremena čuda</em> (2020). Napisao je romane: <em>Ostrvo prokletih</em> (2010), <em>Žuta kabanica</em> (2013), <em>Jedno đubre manje</em> (2015, 2024), <em>Crveni sneg</em> (2016), <em>Smrt u ružičastom</em> (2021) i <em>Umri, ljubavi!</em> (2023). Prevođen je na engleski i grčki.<br /> <br /> Foto: Đorđe Arambašić</p>

Dragoljub Draža Petrović

<p style="text-align: justify">Dragoljub Draža Petrović (1970, Beograd) studirao je pozorišnu i radio produkciju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Počeo je da se bavi novinarstvom u <em>Borbi </em>1994. godine. S redakcijom lista odbija poslušnost novom režimskom rukovodstvu i prelazi u novoosnovanu <em>Našu borbu</em>. Od 1997. do 2006. stalni je saradnik nezavisne TV produkcije VIN (Video nedeljnik). Od 1999. je novinar <em>Glasa javnosti</em>, gde je radio kao reporter, urednik reportaže i kolumnista. Od 2006. postaje i stalni kolumnista <em>Kurira</em>, a od 2009. <em>Danasa</em>. S Vojom Žanetićem i Dragoljubom Mićkom Ljubičićem koautor je satirične emisije PLJIŽ, koja se emitovala od 2018. do 2021. godine na TV N1 i TV <em>Nova </em>S. U tradicionalnoj novo-godišnjoj anketi magazina <em>Status</em>, u kojoj je učestvovalo više od sto novinara i urednika, proglašen je za najboljeg novinara 2010. godine. Dvostruki je dobitnik Nagrade &bdquo;Stanislav Staša Marinković&ldquo; (1997. s Tanjom Jakobi i 2011). Dobitnik je i nagrada &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; i &bdquo;Desimir Tošić&ldquo; (2013). Stalni je kolumnista magazina <em>Nedeljnik </em>i portala N1 i <em>Velike priče</em>. Od 2016. je glavni i odgovorni urednik lista <em>Danas</em>.&nbsp;</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Pavle Zelić

Pavle Zelić

<p style="text-align: justify">Pavle Zelić (1979, Beograd), pisac, scenarista i vodeći zdravstveni ekspert u Srbiji i inostranstvu.<br /> <br /> Objavio je preko 40 priča u svim relevantnim književnim i popularnim časopisima u Srbiji, kao i u brojnim antologijama u zemlji i regionu. Plodan i kao autor kritika i eseja za štampane i onlajn časopise, ostvaren i kao urednik i vredan predavač i aktivista u kulturi uopšte.<br /> <br /> Kao jednom od pobednika na konkursu Matice srpske za ediciju Prva knjiga, 2009. godine objavljena mu je zbirka priča <em>Poslednja velika avantura</em>, nakon čega je 2013. izdao zapažen roman <em>Peščana hronika</em> za Lagunu (dva izdanja).<br /> <br /> Piše i scenarija za stripove, među kojima se izdvaja serijal grafičkih novela <em>Družina Dardaneli</em>, koji je ilustrovao Dragan Paunović (System comics, 2011, 2016) i edukativni interaktivni strip <em>Lana Tafi</em> (Savet Evrope, 2015). Njegovi filmski scenariji &ndash; adaptacije sopstvene kratke proze, a pre svega romana &ndash; dobili su izuzetnu podršku na državnim konkursima za produkciju u zemlji i regionu od 2017. godine i dalje se razvijaju.<br /> <br /> Priče i stripovi Pavla Zelića prevedeni su na preko deset svetskih jezika.<br /> <br /> Nagrađen je više puta za književni, scenaristički i kritičarski rad.<br /> <br /> Živi, radi i stvara u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x