Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Uskoro će se na knjižarskim policama naći deseto izdanje „Azbuke mog života“ i šesto izdanje  „Sazvežđa svitaca“ bestseler autorke Mirjane Bobić Mojsilović. Roman „Azbuka mog života“ mogao bi da bude azbuka svake žene – to je priča o ljubavi, planovima, razočaranju, rasturanju porodice, usamljenosti i pokušaju da se uhvati krpica sreće, da se izbegne proćerdano vreme među licima i viljuškama. Ali pre svega, ovo je priča o tome kako lako zaboravljamo da imamo čega da se sećamo i kako treba da se sećamo da ne bismo zaboravili ono što je važno.

„Sazvežđe svitaca“ – životne priče šestoro junaka ovog romana ispreplešće se i zauvek promeniti za sedamdeset dva sudbonosna sata. Primorani da pogledaju životu u oči, moraće ili da ga prigrle ili da zauvek ostanu osujećeni u svojim težnjama. „Sazvežđe svitaca“ je zbirka melanholije, nade i burnih osećanja, koja će vas zagrliti čvrsto i neće vas puštati dok vam ne izmami suzu, nostalgiju, tugu, širok osmeh i uzdah olakšanja. Mirjana Bobić Mojsilović nikada ranije nije pisala ovako bogatim potezima pera.

U štampi je drugo izdanje „VaskrsenjaVukašina Milićevića. Okružni sudija Lazar V. je čovek besprekorne karijere, besprekorne porodice, besprekornih padova. Svojom krivicom i tuđom voljom našao se u središtu mreže događaja povezanih sa moćnicima, kriminalom, beskrupuloznom okolinom, ratnim žrtvama i zločincima, u situaciji u kojoj samo njegovo postojanje znači apsurd. Trenutak se pretvara u večnost, ali „božanska intervencija“ čitavu stvar čini samo još gorom. Lazar traži izlaz, ali svaki njegov pokušaj da urazumi apsurd pokazuje se naivnim. Jedino gore od pakla sadašnjosti je budućnost koju bi taj pakao mogao proizvesti.

ZamalekDejana Tiago-Stankovića doživeće petnaesto izdanje. U srcu Kaira, na ostrvu usred Nila, decenijama je postojala antikvarnica krcata svakojakim blagom kao Ali-babina pećina. Radnju, najčuveniju u tom delu sveta, vodili su Kosta, glasoviti egiptolog, i njegova poćerka Arna sve dok kismet, zbog nekih Kostinih misterioznih greha, nije odlučio drugačije. Ova priča u kojoj se mešaju ovozemaljski i zagrobni život nije mogla da se dogodi nigde osim u Kairu, pa su taj pustinjski megalopolis, njegova tiha mahala Zamalek, ljudi, običaji i vrelina grada jednako važni junaci romana kao i Kosta antikvar i pripovedačica Arna, prašina koja stalno pada i Nil koji teče kao život.

Treće izdanje „Ruskog konzulaVuka Draškovića nalazi se u štampi. U „Ruskom konzulu“ Vuk Drašković progovara o istinama koje su bacane u zapećak i svesno gurane u zaborav. Potpomognut darom i instinktom vrsnog pripovedača i naratora, Drašković piše roman s jednim ciljem – da ukaže na prećutane i surove istorijske istine, u kojima je srpski narod trpeo nezamislive torture, naročito tokom Drugog svetskog rata, gde je u vilajetnim tminama Bosne, a i kasnije u montiranim procesima i mnogobrojnim komunističkim režimskim čistkama, stradao do istrebljenja.

U štampi je četvrto izdanje zbirke pesama „Ukrštene rečiZorana Kostića Caneta, frontmena Partibrejkersa, koja će vas suočiti sa istinom, držati budnim i neće vam dati da predahnete. Ove pesme su ogledalo okrenuto prema vama, one motivišu i pokreću na delanje. Jedan čovek, a to može biti svako od nas, beskompromisno se hvata ukoštac sa sudbinom i životom, i ne namerava da poklekne. Iako knjiga zabrinjava i rastužuje, ona pre svega pruža utehu i ohrabruje.

Na knjižarskim policama naći će se ponovo „Uspavanka za miša – mek povezJelice Greganović, i to u drugom izdanju po redu. Uspavanke su najlepši put do bezbrižnih snova, a oni su nezaboravni deo detinjstva. Neka divni stihovi Jelice Greganović i prelepi crteži Boba Živkovića odvedu vaše mališane u svet slatkih snova.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Tiago-Stanković

Dejan Tiago-Stanković

<p style="text-align: justify">Rođen je u Beogradu 1965, gde je živeo dok nije diplomirao arhitekturu kojom se potom nikada nije bavio. Čim je okončao školu, iz puke radoznalosti i želje da upozna svet odselio se u inostranstvo, gde nije nameravao dugo da ostane, ali okolnosti su odlučile da bude drugačije. U Londonu je živeo do 1995, kada se, umesto da se vrati kući u Beograd, preselio u Portugal. Živeo je u Lisabonu.<br /> <br /> Spisateljski zanat naučio je od najboljih, prevodeći književna dela. Tokom godina objavio je nekoliko prevoda, ali kako je sam voleo da kaže samo najznačajnijih pisaca, kako portugalskih na srpski tako srpskih na portugalski. Posebno se ponosio prevodima Saramaga, Ive Andrića i Dragoslava Mihailovića. Potom je počeo da piše i na srpskom i na portugalskom. Sa objavljivanjem sopstvenih dela počeo je kasno u životu, tek u svojim četrdesetima. Objavio je roman<em> Estoril</em>, koji je preveden na velike svetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, na šta je Tiago osobito bio ponosan, <em>Estoril</em> ušao u školsku lektiru. Drugi roman <em>Zamalek</em>,<em> roman o kismetu</em>, objavljen u Laguni, dobio je Nagradu Evropske unije za književnost 2020. U septembru 2022. izašao je i njegov roman o Lisabonu <em>Odakle</em> <em>sam bila više nisam</em>. Preminuo je u Lisabonu krajem iste godine.<br /> <br /> Foto: Dušan Todorović</p>

Slika Jelica Greganović

Jelica Greganović

<p style="text-align: justify">Jelica Greganović je rođena 1964. godine u Kragujevcu. Od 1984. godine se bavi novinarstvom. Jedan je od osnivača Radija B92, kao i osnivač i prvi urednik njegove informativne redakcije. Do sada je pisala i izveštavala za B92, Vreme, NIN, Politikin Zabavnik, Šumadija Press, Studio B, Elle, Bazar, Ekonomist, Bankar...<br /> <br /> Objavila je devet zbirki humorističkih priča: <em>Priči nikad kraja</em>, <em>Samo da ti kažem</em>, <em>Od reči do reči</em>, <em>Ispod sedmog neba</em>, <em>Ljubav i druge sitnice</em>, <em>Osmeh za svaki dan</em>, <em>Zovem se Mama</em> i <em>Zovem se Mama 2</em>,&nbsp;<em>Život za poneti</em> kao i knjige za decu <em>Mravac Mrav</em> i <em>Uspavanka za miša</em>, koja je i dobitnik nagrade <em>Dobra slikovnica</em>, na <em>Međunarodnom festivalu slikovnica Čigra</em>.<br /> <br /> Svoje priče objavljuje i na portalu Blic Žena, kao i na blogu izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Bojan Brecelj</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

<p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br /> <br /> Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br /> <br /> Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br /> <br /> Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br /> <br /> Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>

Slika Vukašin Milićević

Vukašin Milićević

<p style="text-align: justify">Vukašin Milićević (Beograd, 1982), teolog. Bavi se istorijom hrišćanske doktrine i političke filozofije, kao i mestom tradicionalne religije u savremenom balkanskom kontekstu. Radi kao docent na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu. Dosad je objavljivao isključivo tekstove koji se tiču njegovih akademskih interesovanja i više publicističkih napisa. <em>Vaskrsenje </em>je njegov prvi roman.</p>

Slika Zoran Kostić Cane

Zoran Kostić Cane

<p style="text-align: justify">Zoran Kostić Cane (rođen 17. avgusta 1964. u Beogradu, krvna grupa 0+) je srpski i jugoslovenski rok muzičar, najpoznatiji kao pevač i frontmen grupe <em>Partibrejkers</em>.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x