Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Uskoro će se na knjižarskim policama naći deveto izdanje romana „DorotejDobrila Nenadića, kultne knjige koja je pomerila granice istorijskog romana i srpske književnosti. „Dorotej“ je roman na ivici žanra, ni istorijski, ni psihološki, ni polifoni, ni ljubavni, a opet klasik koji kroz više glasova svojih junaka pripoveda o kaluđeru-vidaru u srednjovekovnoj Srbiji, strancu u ovom svetu, koji strada sa svoje dobrote i čiste ljubavi.

U štampi je sedmo izdanje romana „Dnevnik srpske domaćiceMirjane Bobić Mojsilović. Glavna junakinja „Dnevnika srpske domaćice“ Anđelka Jovanović govori o srećnom detinjstvu u Titovoj Jugoslaviji, zbunjenoj mladosti osamdesetih, otkrivanju političkih strasti devedesetih i bolnom trežnjenju posle bombardovanja.

Roman „Kastigulja“, treći deo trilogije „Brda od pelina“, doživeće četvrto izdanje. Naslov je veoma intrigantan jer ta reč ne predstavlja samo običnu uvredu već ostaje kao sramni beleg koji se nikako ne može izbrisati. Ovo je priča o ženama koje nemaju pravo na poraz i koje se hvataju ukoštac sa svim što im je dodeljeno na dan kada su se rodile. Ujedno, roman govori i o muškarcima, a kroz prikaz života brojnih likova oslikane su univerzalne životne borbe.

Knjiga Dejana LučićaProfesori smrti 2: Ruski protokoli“ je špijunska avantura, pisana u obliku dnevnika-trilera, čiji je junak ruski tajni agent Oleg Dolgorukov, svedok i akter važnih obaveštajnih operacija u Siriji, Srbiji, SAD i Francuskoj. U štampi je treće izdanje ove knjige.

Drugo izdanje doživeće i knjiga „Zlatni leptirDesanke Maksimović. „Zlatni leptir“ je zbirka najlepših pesama, poema i zagonetki za najmlađe čitaoce iz pera čuvene pesnikinje Desanke Maksimović. Idealna je za upoznavanje dece sa poezijom i svetom oko nas. 

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Desanka Maksimović

Desanka Maksimović

<p style="text-align: justify">Desanka Maksimović (1898&ndash;1993) bila je srpska pesnikinja, profesorka književnosti i članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke, romansijerske i putopisne proze. Neke od njenih najpopularnijih pesama su: &bdquo;Predosećanje&ldquo;, &bdquo;Strepnja&ldquo;, &bdquo;Prolećna pesma&ldquo;, &bdquo;Opomena&ldquo;, &bdquo;Na buri&ldquo;, &bdquo;Tražim pomilovanje&ldquo; i &bdquo;Pokošena livada&ldquo;. Čuvši za streljanje đaka u Kragujevcu 21. oktobra 1941, pesnikinja je napisala jednu od svojih najpoznatijih pesama &bdquo;Krvava bajka&ldquo; &ndash; pesmu koja svedoči o teroru okupatora nad nedužnim narodom u Drugom svetskom ratu. Pesma je objavljena tek posle rata.&nbsp;</p>

Slika Dobrilo Nenadić

Dobrilo Nenadić

<p style="text-align: justify">Dobrilo Nenadić (Vigošte kod Arilja, 1940 - Arilje, 2019), stekao je književni ugled i slavu već svojim prvim romanom Dorotej (1977), koji je otad doživeo 14 izdanja, osvojio nagrade: &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo;, &bdquo;Prosvetinu&ldquo; i nagradu NBS za najčitaniju knjigu 1999, a preveden je na ruski, engleski, poljski i slovenački jezik, i ekranizovan 1981. godine.<br /> <br /> Posle toga objavio je romane <em>Kiša</em> (1979), <em>Vreva</em> (1981), <em>Poplava</em> (1982), <em>Statist</em> (1983), <em>Divlje zvezde</em> (1985), <em>Roman o Obiliću</em> (1990), <em>Polarna svetlost</em> (1995), <em>Despot i žrtva</em> (1998), <em>Uragan</em> (1999), <em>Brajan</em> (2000), <em>Sablja grofa Vronskog</em> (2002), <em>Pobednici</em> (2004), <em>Mrzovolja kneza Bizmarka</em> (2005), <em>Hermelin</em> (2006), <em>Gvozdeno doba</em> (2009), <em>U senci crne smrti</em> (2011) i <em>Vreme kokoški</em> (2013). Pored toga objavio je dramu <em>Magla</em> (2004), novelu <em>Ahilije</em> (1996) i knjigu odabranih intervjua sa autorom <em>Razgovori</em> (2007). <br /> <br /> U svim njegovim romanima, kako primećuju kritičari, &bdquo;uvek je više kazano nego što je napisano&ldquo;, a u istorijskim sagama Nenadić je &bdquo;pratio najmanje dva osnovna tematska toka &ndash; istorijske teme iz bliže i dalje srpske prošlosti i socijalne procese i događaje iz svakodnevnice naših malih varoši... Njegova proza uvek ima logičan narativan tok, brojne asocijativne meandre, jezičku svežinu lokalnog govora i temperaturu i boju specifičnog humora koji se često oglašava i oštrom satirom&ldquo; (Milenko Pajić). <br /> <br /> Dva puta dobio je nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu (<em>Dorotej</em> 1978. i <em>Despot i žrtva</em> 1999), nagradu &bdquo;Meša Selimović&ldquo; 1998. za roman <em>Despot i žrtva</em>, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za romane sa istorijskom temom (povodom romana <em>Brajan</em>), &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo; za roman <em>Pobednici</em> 2005, &bdquo;Bora Stanković&ldquo; za roman <em>Mrzovolja kneza Bizmarka</em>, Biblios 2001. za ukupno stvaralaštvo, Povelju za životno delo Udruženja književnika Srbije 2006. i druge.</p>

Slika Jasenka Lalović

Jasenka Lalović

<p style="text-align: justify">Jasenka Lalović je Paštrovka, rođena u Baru jednog juskog dana 1965. godine. Stasavala u Buljarici, pored mora i zauvek ostala zaljubljenik njegovog mirisa i plavih širina. Osnovnu školu zvršila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Majka Kristine, Luke i Teodore. Ponosna tetka Dorotee. Udata, živi i radi u Beogradu. <em>S one bande moje gore</em> je njen prvi roman, kojim je započela pisanje trilogije <em>Brda od pelina</em>.<br /> <br /> Foto: privatna arhiva</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x