Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Latinično izdanje romana Dejan StojiljkovićaDuge noći i crne zastave“ pred čitaocima će se uskoro naći u svom sedamnaestom izdanju. Oluja se približava... I tri viteza joj kreću u susret. Prvi da bi sačuvao tajnu svog gospodara, drugi da bi dobio ruku žene koju voli, a treći da bi zario bodež u samo srce te oluje... Na samoj granici hrišćanstva, na bedemima ispred kojih se vijore crne zastave i ratni bubnjevi odjekuju u dugim noćima, bitka za kapije Evrope može da počne.

I dve knjige Dejana Lučića će doživeti novo izdanje. U štampi je jedanaesto izdanje knjige „Teorija zavere II: Titova kletva“, i drugo izdanje Lučićevog romana „Pavelićev testament – knjiga prva“.

U knjižarama će se naći i šesto izdanje romana „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“ nedavno preminulog Gorana Petrovića, fantastični roman o čitanju, u kome Anastas, naizgled glavni junak „Sitničarnice“, piše prazan roman, bez likova i događaja, dajući jedino opise prostora koji je namenjen za njega i njegovu voljenu.

Uskoro će se pojaviti i peto izdanje romana „NožVuka Draškovića, kultni roman o zločinu i praštanju, zabranjen pre 40 godina zbog „širenja nacionalne mržnje“. Draškovićev predgovor ovom izdanju, poput kakvog dramatičnog trilera, iznosi priču o napadima na pisca po objavljivanju prvog izdanja i životu samog romana posle zabrane, ali i stvarnih ljudi koji su doživeli sudbinu njegovih junaka.

U štampi je četvrto izdanje kuvara tradicionalnih jela „Najbolja jela SrbijeMilana i Milovana Miće Stojanovića, tvorca karađorđeve šnicle. U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, kulinarski majstori izdvojili su iz srpske kulinarske riznice najlepša jela koja se na tradicionalan način pripremaju u domaćinstvima i restoranima.

Knjiga o Titu“ poslednje je delo Dobrice Ćosića na koje smo čekali deset godina, u kojem govori o svom odnosu sa Josipom Brozom Titom od prvog susreta do prekida odnosa nakon pisma o smeni Rankovića. Ovo je i rekonstrukcija jednog vremena, raspada zemlje, jugoslovenstva, i najviše – srpskog poraza. U štampi je treće izdanje.

Vicevi i pitalice sakupljeni u „Otkačenoj školi 2“ doživeće peto izdanje. Zabavite se ponovo uz najbolje šale sa Malim Pericom u glavnoj ulozi, uz viceve o životinjama i šaljive školske grafite.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić

<p style="text-align: justify">Dobricа Ćosić (1921&ndash;2014), pisаc, esejistа, političаr, jednа od nаjznаčаjnijih figurа srpske istorije i književnosti druge polovine 20. vekа. U književnost ulаzi 1951. godine sа svojim prvim romаnom Dаleko je sunce, prvim modernim romаnom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstаvljаo kritiku revolucionаrnog terorа. Romаn je preveden nа tridesetаk jezikа, а sаmo u SSSR-u štаmpаn u 1.600.000 primerаkа. Zаtim objаvljuje romаne: <em>Koreni</em> (1954), <em>Deobe</em> (1961), <em>Bаjkа</em> (1965), <em>Vreme smrti</em> (tetrаlogijа, 1972&ndash;79), <em>Vreme zlа</em> &ndash; trilogijа<em> Grešnik</em> (1985), <em>Otpаdnik</em> (1986) i <em>Vernik</em> (1990), <em>Vreme vlаsti I </em>(1996) i <em>Vreme vlasti II</em> (2007). Dobitnik je Ninove nаgrаde dvа putа, zа romаne <em>Koreni</em> i <em>Deobe.</em><br /> <br /> Udruženje književnikа Srbije dodelilo mu je 1986. Nаgrаdu UKS zа izuzetаn znаčаj zа književno stvаrаlаštvo. Povelju Zаdužbine Jаkovа Ignjаtovićа iz Budimpešte dobio je 1989. godine. Njegoševа nаgrаdа uručenа mu je 1990. godine nа Cetinju zа troknjižje<em> Vreme zlа</em>.<br /> <br /> Dvа putа je dobio trаdicionаlnu godišnju nаgrаdu Nаrodne biblioteke Srbije zа nаjčitаniju domаću knjigu (1990. godine zа romаn Vernik i 1996. zа romаn <em>Vreme vlаsti I</em>; inаče, jedаn je od sаmo tri piscа, uz Slobodаnа Selenićа i Ljiljаnu Hаbjаnović Đurović, koji je ovu nаgrаdu dobio više putа). Povodom sedamdesetog rođendаnа dobio je 1991. godine specijаlnu Vukovu nаgrаdu. Junа 1993. dodeljenа mu je književnа nаgrаdа &bdquo;Zlаtni krst knezа Lаzаrа&ldquo;, dok je romаn <em>Vreme vlаsti</em> višestruko nаgrаđivаn (Kočićevo pero 1996, Nаgrаdа &bdquo;Lаzа Kostić&ldquo; 1996, &bdquo;Mešа Selimović&ldquo; 1997, &bdquo;Petаr Kočić&ldquo; 1997, Kočićevа nаgrаdа 1998, nаgrаdа &bdquo;Svetozаr Ćorović&ldquo; 1997, а ugledni švаjcаrski list <em>Nuvo Kotidijen</em> je, nа osnovu аnkete među čitаocimа u toj zemlji, početkom mаjа mesecа 1996. ovаj romаn proglаsio jednim od sedаm nаjboljih evropskih romаnа). Godine 1998. u Kruševаčkom pozorištu uručen mu je &bdquo;Zlаtni krst despotа Stefаnа Lаzаrevićа&ldquo;.<br /> <br /> U Moskvi je mаjа 2010. postаo prvi dobitnik nаgrаde &bdquo;Puškin&ldquo; zа izuzetne zаsluge u književnosti, a u okviru Prvog slovenskog forumа umetnosti &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; predsednik udruženjа pisаcа Rusije Vаlerij Gаničev uručio je Ćosiću i nаgrаdu &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; zа književno stvаrаlаštvo.<br /> <br /> Delа Dobrice Ćosića prevedenа su nа tridesetаk jezikа, а svi romаni prevedeni su nа frаncuski gde su dobili nаjveće pohvаle.&nbsp;</p>

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

<p style="text-align: justify">Goran Petrović (Kraljevo 1961 &ndash; Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze <em>Saveti za lakši život</em> (1989), romane <em>Atlas opisan nebom</em> (1993), <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (1997), <em>Sitničarnica &bdquo;Kod srećne ruke&ldquo;</em> (2000), <em>Papir </em>(2022) i <em>Ikonostas </em>(2022), novelu <em>Ispod tavanice koja se ljuspa </em>(2010), zbirke pripovedaka <em>Ostrvo i okolne priče</em> (1996), <em>Bližnji </em>(2002), <em>Razlike </em>(2006), knjigu izabrane kratke proze <em>Sve što znam o vremenu</em> (2003), dramske tekstove <em>Skela </em>(2004) i <em>Matica </em>(2011), knjigu zapisa <em>Pretraživač </em>(2007) i knjige izabranih priča <em>Porodične storije </em>(2011) i <em>Unutrašnje dvorište</em> (2018).<br /> <br /> Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama <em>Bogorodica i druga viđenja</em> (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film <em>Bližnji </em>(po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama <em>Iznad pet trošnih saksija</em> (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; <em>Matica </em>(po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.<br /> <br /> Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: &bdquo;Prosvetina&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine &bdquo;Beogradski pobednik&ldquo; i &bdquo;Vladan Desnica&ldquo;, &bdquo;Vitalova&ldquo;, &bdquo;Račanska povelja&ldquo;, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za pripovetku, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, nagrada za dramski tekst &bdquo;Kočićeva knjiga&ldquo;, &bdquo;Zlatni krst Kneza Lazara&ldquo;, &bdquo;Veljkova golubica&ldquo; za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za celokupno književno stvaralaštvo, &bdquo;Stanislav Lem&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, &bdquo;Zlatna knjiga Matice srpske&ldquo;...<br /> <br /> Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.</p> <p style="text-align: justify">&nbsp;<br /> Foto: Nebojša Babić</p> <h3 style="color: red;">Priče o Merama</h3> <div data-type="image-block" imageid="da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" pathprefix="images/da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" title="018-broj-prijatelja-E" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-broj-prijatelja"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" pathprefix="images/31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" title="023-price-o-merama-2-prof-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-koliko-pesama-staje-na-longplej-plocu-a-ko"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" pathprefix="images/93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" title="propusna-moc-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-propusna-moc-bulevara"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" pathprefix="images/8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" title="Foto-Laguna-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-baletanke-ni-male-ni-velike"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" pathprefix="images/86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" title="sve-goran-petrovic-04-profil-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-sve"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" pathprefix="images/c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" title="Prstohvat-thumb" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-prstohvat"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" pathprefix="images/1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" title="03-profil" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-dobro-ulozen-novac"}' linkexternal=''></div>

Slika Milan Stojanović

Milan Stojanović

<p style="text-align: justify">Milan Stojanović odrastao je u porodici profesionalnih kuvara. Otac, Milovan Mića Stojanović, je tvorac karađorđeve šnicle, a majka Radmila Stojanović ostvarila je značajnu karijeru kao kuvar u elitnim restoranima i profesor u srednjoj ugostiteljskoj školi. Nasledivši talenat i strast prema kuvanju, Milan Stojanović pobeđuje na takmičenjima za mlade kuvare i vrlo rano postaje stipendista, a zatim i kuvar hotela Jugoslavija. Karijeru nastavlja u hotelu Intercontinental, usavršava se u Italiji i Nemačkoj, i stiče veliko iskustvo sarađujući s kulinarskim majstorima iz celog sveta. Vraća se u zemlju i posvećuje upravljanju kultnim restoranom <em>Mićina domaća kujna</em>, čuvenom po ponudi jela i specijaliteta koje je kreirao Mića Stojanović, inspirisan tradicionalnom srpskom kuhinjom.&nbsp;<br /> <br /> U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.</p>

Slika Milovan Mića Stojanović

Milovan Mića Stojanović

<p style="text-align: justify">Milovan Mića Stojanović, profesor kulinarstva u čijim su specijalitetima uživali mnogi državnici i ugledne ličnosti, dva puta je ovenčan titulom svetskog kulinarskog prvaka. Autor je kultne knjige Kako sam skuvao istoriju, u kojoj je sažeo dvadeset godina iskustva na mestu glavnog Titovog kuvara.<br /> <br /> U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.<br /> &nbsp;</p>

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

<p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br /> <br /> Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br /> <br /> Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br /> <br /> Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br /> <br /> Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x