Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Posni kuvar s pravilima postaOnufrija Hilandarca doživeće treće izdanje. U pitanju je izvanredna zbirka recepata posnih jela prikupljanih kako po srpskim manastirima tako i onih zapisanih od baka, majki i sestara širom sveta. Uz svaki recept navedena je i otačka pouka o postu, što predstavlja svojevrsnu specifičnost ovog izdanja.

U štampi je drugo izdanje „Hajduka sa druge straneGradimira Stojkovića, peti nastavak legende o Hajduku. Hajduk se vratio u svoju osnovnu školu, ali ovoga puta je sa druge strane katedre kao nastavnik, pardon profesor biologije! Gligorije je razredni starešina, a njegovo osmo pet je na zlom glasu među kolegama. I naizgled sve se ponavlja: sukobi, humor, želje, veze, razočaranja, pobede... i sve to protiče uz Unu, ali ona nije reka.

Uskoro će se u prodaji naći osmo izdanje „DorotejaDobrila Nenadića, kultna knjiga koja je pomerila granice istorijskog romana u jugoslovenskoj i srpskoj književnosti. Roman na ivici žanra, ni istorijski, ni psihološki, ni polifoni, ni ljubavni, a opet klasik koji kroz više glasova svojih junaka pripoveda o kaluđeru-vidaru u srednjovekovnoj Srbiji, strancu u ovom svetu, koji strada sa svoje dobrote i čiste ljubavi. Iako pripoveda o jednom dalekom vremenu, epohi kralja Milutina, Nenadić jezikom današnjeg čoveka, pritom obogaćenim i stilski savršenim, kroz ispovedanja trinaest pripovedača-junaka koja se međusobno smenjuju, plete univerzalnu priču o sudbini čoveka koga ograničava surovo doba kojem pripada.

Na knjižarskim policama uskoro će se naći jedanaesto izdanje knjige „Beograd ispod Beograda“, Zorana Lj. Nikolića i dr Vidoja D. Golubovića. Podzemni svet ispod velikih gradova nije samo predeo ljudske uobrazilje. Sve civilizacije, a pogotovo svaki grad, kao čvorište svake složenije ljudske zajednice, s vremenom uranjaju u zemlju. Sadašnji žitelji svakog grada na zemaljskom šaru tek su gornja površ jednog vremenskog stuba koji izvire iz podzemlja sačinjenog od mnogih slojeva. Beograd je od onih gradova gde su se priroda i istorija združile da stvore uzbudljivu podzemnu topografiju.

U prodaji je peto izdanje „Pete žiceBranislava Jankovića – priča o ženi koja se ogrešila o Boga da bi pobedila đavola u sebi. U samo jednom trenu, život mirne violinistkinje pretvorio se u mahnito bekstvo pred zločinom koji je počinila. Ne želeći da se preda, ona odlazi jedinom čoveku koji je može sakriti. To je iguman Tadej, njena prva ljubav, koji joj pruža zaštitu u svom manastiru i pravi od nje lažnu iskušenicu.

Sedmo izdanje „Velikog jurišaSlobodana Vladušića uskoro će se naći u knjižarama. Rano proleće 1916. godine: poručnik srpske vojske Miloš Vojnović oporavlja se na Krfu, u vili „Ahileon“, od prelaska preko Albanije. Tu upoznaje neobičnu Holanđanku Fani de Grot i postaje očevidac samoubistva srpskog majora koga niko nije oslovljavao po imenu. Napeta potraga za izgubljenim pismom koje je ostalo iza majora, Vojnovića će voditi kroz ulice Krfa, do vrhova Kajmakčalana, a zatim nazad, do solunskih kabarea i Solunskog fronta. Njegova sudbina će se preplitati sa životima Stanislava Krakova, vojvode Vuka, majora Kalafatovića, kao i sa akcijama tajanstvenog bugarskog oficira koga će pratiti u stopu, da bi se, na kraju puta, suočio sa maglom.

U prodaji je jedanaesto izdanje viceva i pitalica „Otkačena škola“. Zabavite se uz najbolje šale sa Malim Pericom u glavnoj ulozi, uz smešne pitalice i viceve o robotima i mačkama.

Upozorenje: Ovu knjigu ne smete da čitate za vreme nastave jer postoji opasnost da vam je nastavnik oduzme – i zadrži je za sebe.

Zanimljiva istorija Srba u 147 pričaMomčila Petrovića doživeće osmo izdanje. Istoriju jedne nacije ne čine samo sećanja na sudbonosne bitke i velike heroje. „Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“ beleži i osvetljava one događaje i pojedince za koje u zvaničnim hronikama često neopravdano nije bilo mesta. Kratke i upečatljive priče iz ovog svojevrsnog istorijskog zabavnika dopašće se čitaocima različitih generacija i sigurno će iznenaditi nepoznatim detaljima i interesantnim činjenicama mnoge koji smatraju da dobro poznaju nacionalnu istoriju, književnost i društveno-političke prilike.

Posle samo mesec dana od izlaska, „Poslednji sati“, Jelene Bačić Alimpić doživeće drugo izdanje. Ovo je priča o hrabrosti i potrazi za istinskim smislom života koja će vam se urezati u pamćenje.

Na prvi pogled, Katarina Safran je oličenje uspeha. Njeno ime je sinonim za veštinu, stručnost i neumornu posvećenost medicinskom pozivu i kardiohirurgiji. Njen um je besprekoran, a ruke sigurne u operacionoj sali. Udata za uspešnog francuskog biznismena, Katarina živi život iz snova u luksuznom penthausu u centru Čikaga. Noćni let na relaciji Čikago–Beograd, međutim, zauvek će promeniti sve. Ta sudbinska noć uzdrmaće temelje Katarininog postojanja i navesti je na to da preispita celokupan dotadašnji život.

Zagonetna potragaUroša Petrovića uskoro će dobiti svoje šesto izdanje. U knjizi koju držiš u ruci nalazi se tridesetak zagonetnih prepreka, utkanih u otkačeni roman u zagonetkama, sa čudesnim ilustracijama Aleksandra Zolotića. (Rešenja, koja se nalaze na kraju knjige mogu se čitati samo u ogledalu.) Pridruži se Lantanu i drugim mališanima u vratolomnoj i glavolomnoj trci za mesto u Domu za domišljatu decu „Ludi Šeširdžija, Martovski Zeka i pajac Alfred Kikli“!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Branislav Janković

Branislav Janković

<p style="text-align: justify">Objavio je romane <em>O vukovima i senkama</em> (2011), <em>Suze Svetog Nikole</em> (2013, dopunjeno ćiriično izdanje 2021), <em>Vetrovi zla</em> (2015) <em>Peta žica</em> (2015), <em>Poslednji cirkus na svetu</em> (2017), <em>Gvozdeni oblaci</em> (2019), <em>Mačka u koferu</em> (2019), <em>Zidanje ambisa</em> (2021), <em>Utvare </em>(2024); knjigu priča <em>Bezimeni</em> (2014, 2021); zbirku poezije <em>Februarski brodovi</em> (2014); radio-drame <em>Dve duše Gvozdena Milića</em> (2015), <em>Milentijeva 14/2</em>, <em>Dva neba</em> (2018), <em>Lomača za boga</em> (2021); pozorišne predstave <em>Le Saint homme</em> (2015), <em>Kafana Balkan</em> (2017), <em>Začarana šuma</em> (2017), <em>Spasavanje Deda Mraza</em> (2017), <em>Rondeau pour deux soeurs</em> (2019); scenario za film <em>Poslednji strelac</em> (2023).<br /> <br /> Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja:<br /> <br /> · Druga nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Milentijeva 14/2</em>, 2016.<br /> · Prva nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Dva neba</em>, 2018.<br /> · Nagrada &bdquo;Miroslav Dereta&ldquo; za rukopis romana <em>Mačka u koferu</em>, 2019.<br /> · Međunarodna nagrada &bdquo;Zlatni zmaj&ldquo; za doprinos razvoju fantastične književnosti, Bijelo Polje, Crna Gora, 2022.<br /> · Zahvalnica biblioteke &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; u Nišu za višegodišnju saradnju i doprinos u razvoju kulture Republike Srbije i grada Niša, 2024.<br /> · Nagrada filmskih novinara i filmskih kitičara za najbolji scenario na festivalu filmskih scenarija, Vrnjačka Banja, 2024.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Dobrilo Nenadić

Dobrilo Nenadić

<p style="text-align: justify">Dobrilo Nenadić (Vigošte kod Arilja, 1940 - Arilje, 2019), stekao je književni ugled i slavu već svojim prvim romanom Dorotej (1977), koji je otad doživeo 14 izdanja, osvojio nagrade: &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo;, &bdquo;Prosvetinu&ldquo; i nagradu NBS za najčitaniju knjigu 1999, a preveden je na ruski, engleski, poljski i slovenački jezik, i ekranizovan 1981. godine.<br /> <br /> Posle toga objavio je romane <em>Kiša</em> (1979), <em>Vreva</em> (1981), <em>Poplava</em> (1982), <em>Statist</em> (1983), <em>Divlje zvezde</em> (1985), <em>Roman o Obiliću</em> (1990), <em>Polarna svetlost</em> (1995), <em>Despot i žrtva</em> (1998), <em>Uragan</em> (1999), <em>Brajan</em> (2000), <em>Sablja grofa Vronskog</em> (2002), <em>Pobednici</em> (2004), <em>Mrzovolja kneza Bizmarka</em> (2005), <em>Hermelin</em> (2006), <em>Gvozdeno doba</em> (2009), <em>U senci crne smrti</em> (2011) i <em>Vreme kokoški</em> (2013). Pored toga objavio je dramu <em>Magla</em> (2004), novelu <em>Ahilije</em> (1996) i knjigu odabranih intervjua sa autorom <em>Razgovori</em> (2007). <br /> <br /> U svim njegovim romanima, kako primećuju kritičari, &bdquo;uvek je više kazano nego što je napisano&ldquo;, a u istorijskim sagama Nenadić je &bdquo;pratio najmanje dva osnovna tematska toka &ndash; istorijske teme iz bliže i dalje srpske prošlosti i socijalne procese i događaje iz svakodnevnice naših malih varoši... Njegova proza uvek ima logičan narativan tok, brojne asocijativne meandre, jezičku svežinu lokalnog govora i temperaturu i boju specifičnog humora koji se često oglašava i oštrom satirom&ldquo; (Milenko Pajić). <br /> <br /> Dva puta dobio je nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu (<em>Dorotej</em> 1978. i <em>Despot i žrtva</em> 1999), nagradu &bdquo;Meša Selimović&ldquo; 1998. za roman <em>Despot i žrtva</em>, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za romane sa istorijskom temom (povodom romana <em>Brajan</em>), &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo; za roman <em>Pobednici</em> 2005, &bdquo;Bora Stanković&ldquo; za roman <em>Mrzovolja kneza Bizmarka</em>, Biblios 2001. za ukupno stvaralaštvo, Povelju za životno delo Udruženja književnika Srbije 2006. i druge.</p>

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Momčilo Petrović

Momčilo Petrović

<p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

Slika Onufrije Hilandarac

Onufrije Hilandarac

<p style="text-align: justify">Arhimandrit Onufrije (Vranić) rođen je 1978. godine u Kragujevcu. Zamonašen je i rukopoložen u čin jerođakona u manastiru Hilandaru. Bio je iguman manastira Kaludra u Crnoj Gori i manastira Sarinac u Šumadiji. Danas je iguman manastira Denkovac u Eparhiji šumadijskoj.<br /> <br /> Autor je bloga <em>Svetogorske staze</em>. Objavljivao je novinske članke iz oblasti istorije Crkve i poznavanja <em>Tipika</em>, kao i tri knjige: <em>Otuđena dobra</em>, <em>Svetogorski bogoslužbeni ustav</em> i <em>Svetogorski kuvar</em>. <br /> <br /> Njegova knjiga, <em>Svetogorski kuvar</em>, prevedena je na ruski jezik, a objavljena je pod dva različita naslova (<em>Поваренная книга Афона</em> i <em>Тайна православной трапезы</em>) u izdanju ruske izdavačke kuće <em>Эксмо</em>.<br /> <br /> Ovaj kuvar plod je višegodišnjeg prikupljanja recepata posnih jela.</p>

Slika Slobodan Vladušić

Slobodan Vladušić

<p style="text-align: justify">Slobodan Vladušić, pisac i esejista, rođen je 1973. godine u Subotici, gde i danas živi.<br /> <br /> Radi na Odseku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u zvanju redovnog profesora.<br /> <br /> Romani:<em><br /> Forward</em> (2009) &ndash; stipendija &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Vitalova nagrada.<br /> <em>Mi izbrisani</em> (2013) &ndash; nagada &bdquo;Meša Selimović&ldquo;.<br /> <em>Veliki juriš</em> (2018) &ndash; nagrade &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, &bdquo;Janko Veselinović&ldquo;.<br /> <em>Omama</em> (2021) &ndash; nagrada &bdquo;Beskrajni plavi krug&ldquo; koju dodeljuje Matica srpska.<br /> <br /> Teorijska proza:<br /> <em>Crnjanski, Megalopolis </em>(2011) &ndash; nagrada &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;. <br /> <em>Književnosti i komentari</em> (2017) &ndash; nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; i &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;.<br /> <br /> Slobodan Vladušić je član neformalne grupe pisaca P-70, zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem, Dejanom Stojiljkovićem, Markom Krstićem i Nikolom Malovićem.<br /> <br /> Oficijelni sajt: slobodanvladusic.rs<br /> <br /> Foto: Katarina Marčetić</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Zoran Lj. Nikolić

Zoran Lj. Nikolić

<p>Zoran Lj. Nikolić (1967), novinar i publicista, od 1997. godine radi za <em>Večernje novosti</em>. Prvu knjigu <em>Beograd ispod Beograda</em> (zajedno sa dr Vidojem Golubovićem) objavio je 2002. godine. To istraživačko delo, koje se bavi zaboravljenim podzemnim objektima i drugim tajnama koje se kriju ispod prestonice, za kratko vreme doživelo je sedam izdanja i često je na vrhu lista čitanosti.<br /><br />Tri godine kasnije, 2005, kao autor potpisuje knjigu <em>Masonski simboli u Beogradu</em> koja istražuje tragove koje su u glavnom gradu ostavili slobodni zidari i koja već ima tri izdanja i značajan broj čitalaca.<br /><br />Aprila 2007. godine iznenađuje publiku satiričnom knjigom <em>Globalizacija za neupućene</em> koja se na sarkastičan način bavi današnjicom, da bi se 2010. godine ponovo vratio istraživačkom novinarstvu i publicistici, ovog puta sa Mirkom Radonjićem, objavljujući knjigu <em>Tajna Novog Beograda</em>. Tokom 2011. godine objavio je i zbirku poezije <em>Dekada</em>, a <em>Grad tajni</em> mu je prvi roman.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x