Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na policama knjižara uskoro će se naći peto izdanje knjige „Jedro nade“ autora Nikole Malovića. Radnja ovog romana prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživeo tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica. U svetu koji potpuno zavisi od tehnologije, evoluirani Google preuzeo je ulogu boga, pa nadgleda sve i svakoga. U najlepšem zalivu na svetu, junak se zaljubljuje u neobičnu meštanku koja će mu otkriti ne samo tajne baroka, već i da je ljubav jedino što internet još uvek ne može da zabeleži i arhivira...

Knjiga „Demon školske biblioteke“ Moree Banićević doživeće četvrto izdanje. To je uzbudljiv i napet roman o dvanaestogodišnjacima, koje su natprirodna bića gurnula u neverovatnu avanturu. Prepun je neočekivanih obrta i jezivih scena, ali je, pre svega, priča o prijateljstvu i prvim simpatijama. U jednom romanu iz lektire četiri dečaka i dve devojčice nabasali su na nečiji zapis, koji se neobjašnjivo vraća i kad ga obrišu. Slova koja nestaju i ponovo se pojavljuju upućuju ih na druge knjige, a rešavanje niza zagonetki vodi ih u drugačiji svet – u staru školsku biblioteku za koju su mislili da više ne postoji.

I knjiga Snežane Radojičić „Zakotrljaj me oko sveta“ će doživeti četvrto izdanje. Snežana i Brajan su mesece proveli između Slovačke, Poljske, Ukrajine, Srbije i Turske, upuštajući se u uzbudljive epizode sa lokalnim stanovništvom, što je njihovu neizvesnu avanturu putovanja učinilo još neizvesnijom. Bez mnogo novca, često bez udobnog prenoćišta – u šatoru, kod nepoznatih ljudi, ponekad i bez ikakvog konačišta – dvoje junaka zajednički sazrevaju u uslovima potpuno različitim od onih na koje su bili navikli. Ostvarujući svoj životni san putovanja oko sveta, Brajan bodri Snežanu da prekorači svoje dotadašnje granice, pa ona s vremenom stiče mudrost koju će sažeti u nekoliko reči: sve što čovek ima jeste ovaj trenutak, sada.

U štampi je treće izdanje knjige „Neviđena Srbija“ Vlade Arsića, koja sadrži najluđe storije iz naše istorije. Da budemo precizni – 89,99 uvrnutih priča iz naših krajeva. Da li znate da je prva Olimpijada održana na Paliću? Znate li da je Robert de Niro prodavao paradajz na niškoj pijaci? Da li ste čuli da je u Bačkoj postojala grčka država? Da li ste sigurni da znate koja reka protiče ispod Savskog mosta? Znate li za koridu na Tašmajdanu? Jeste li upoznati s tim da je Karađorđe četiri puta sahranjivan? Veliki putnik, pisac i poznavalac naših krajeva, Vlada Arsić je prikupio nesvakidašnje istorijske i savremene priče. Iako one mogu da posluže kao sjajna zabava, crtice iz „Neviđene Srbije“ mnogo govore o nama samima.

Samo nekoliko dana nakon objavljivanja, roman Vanje Bulića „Teodorin prsten“ doživeće drugo izdanje. Pripremajući se za modnu reviju na kojoj će manekenke nositi i srednjovekovni srpski nakit, novinar Novak Ivanović odlazi u manastir Banjsku i obilazi ruševine rudarskog grada Novo Brdo... Tamo nazire deo strašne tajne i stare legende o prstenu vizantijske princeze i potom srpske kraljice Teodore, majke cara Dušana Silnog: umreće brzo svako ko ga stavi na ruku! Za nepun sat, u toku modne revije u uglednom beogradskom hotelu, dogodiće se tri ubistva, a svi ubijeni, kako će se pokazati, bili su u neposrednom dodiru s kobnim prstenom.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Nikola Malović

Nikola Malović

<p style="text-align: justify">Nikola Malović rođen je 1970. u Kotoru. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu.<br /> <br /> Objavio je knjigu kratkih priča <em>Poslednja decenija</em>, novele u dramskoj formi <em>Kapetan Vizin &ndash; 360 stepeni oko Boke</em>, <em>Peraški goblen</em> i oko 3300 tekstova. Priče su mu prevođene na ruski, engleski, poljski i bugarski.<br /> <br /> Nagrade &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, potom &bdquo;Majstorsko pismo&ldquo; (za životno dјelo), &bdquo;Lazar Komarčić&ldquo; i Oktobarsku nagradu grada Herceg Novog &ndash; dobio je za roman <em>Lutajući Bokelj</em> (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2016, 2018, 2021, 2022).<br /> <br /> Kompletan je autor književne foto-monografije Herceg-Novi: <em>Grad sa 100.001 stepenicom</em> (Knjižara So, Herceg Novi, 2011), monografije <em>Brodogradilište u Bijeloj</em> (Jadransko brodogradilište &ndash; Bijela, 2012), knjige dokumentarne proze <em>Bokeški berberin</em> (Knjižara So, 2015), <em>Boga u Boci</em> (Nova knjiga, 2015). Napisao je tekst <em>Bokeške bojanke</em> (ilustrator Aleksandar Jeremić, Knjižara So, 2022). Priredio je <em>Bokeški humor</em> (Knjižara So, 2017).<br /> <br /> Osim storija <em>Za čitanje na plaži</em> (Knjižara So, 2022), оbjavio je <em>Prugastoplave storije</em> (Laguna, 2010, 2016, 2021), koje s romanom <em>Jedro nade</em> (Laguna, 2014, 2015, 2016, 2019, 2021. g; nagrade &bdquo;Pero despota Stefana Lazarevića&ldquo;, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; Srpske akademije nauka i umetnosti) čine jedinstveni dualni prozni sistem u savremenoj srpskoj književnosti. <em>Jedro nade</em> prevedeno je na ruski (Laguna, 2017) i engleski (Laguna, 2019).<br /> <br /> Autor je esejističko-dokumentarne proze <em>Boka Kotorska i Srbija</em> (Knjiga komerc, 2018, 2019) i <em>Dogodine na moru</em> (Catena mundi, 2021).<br /> <br /> Objavio je <em>Galeba koji se smeje &ndash; roman za decu i odrasle</em> (Knjiga komerc, 2019, 2020), koji se pojavio i u prevodu na kineski jezik (Knjiga komerc, 2022).<br /> Od 2008. g. urednik je izdavačke delatnosti hercegnovske Knjižare So (edicija &bdquo;Bokeljologija&ldquo;) i urednik manifestacije &bdquo;Dani Knjižare So&ldquo;.<br /> <br /> Pisao za <em>Politiku </em>i <em>Nedeljnik</em>. Kolumnista je <em>Pečata</em>.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju &bdquo;Adligat&ldquo;.<br /> <br /> Jedan je od osnivača Grupe P-70.<br /> <br /> Živi u Herceg Novom i u Bijeloj.</p>

Slika Snežana Radojičić

Snežana Radojičić

<p style="text-align: justify">Snežana Radojičić je rođena u Beogradu 1967. Diplomirala na Grupi za jugoslovenske književnosti sa opštom književnošću. Prvu knjigu, pripovest &bdquo;Dok su duše lutale&ldquo;, objavila kao pobednik na konkursu Matice srpske, u ediciji &bdquo;Prva knjiga&ldquo;, 1994. Druga knjiga, zbirka priča &bdquo;LP &ndash; lične priče&ldquo;, objavljena je 2005. <br /> <br /> Roman &bdquo;Zakotrljaj me oko sveta&ldquo; objavljen je najpre kao autorsko izdanje, 2014. <br /> <br /> Nema stalno mesto življenja &ndash; putuje oko sveta na biciklu, boraveći kraće ili duže u raznim zemljama. Blogovi autorke mogu se pratiti na sajtu www.snezanaradojicic.com ili na portalu B92.</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Vlada Arsić

Vlada Arsić

<p style="text-align: justify">Vlada Arsić rođen je u Beogradu, 1963. godine. Dugogodišnji je urednik i novinar u brojnim listovima i časopisima. Pisao je za <em>Press</em>,<em> Ilustrovanu politiku</em>, <em>Politikin zabavnik</em>, <em>Nacionalnu reviju Srbije</em>, reviju <em>SAT Plus</em>&hellip; Autor je i prvi urednik televizijske serije <em>Od zlata jabuka</em>.<br /> <br /> Autor je publicističke knjige <em>Lopatanje đavola</em> (2010) i romana<em> Izgubljene u magli</em> (2012), <em>Armagedon</em> (2014), <em>Brodolom</em> (2014) i <em>Kad zvona zaneme</em> (2016). Roman <em>Izgubljene u magli</em> adaptiran je u radio-dramu koja je premijerno emitovana na Drugom programu Radio Beograda, 2015. godine. Živi i stvara u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x