Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na policama knjižara uskoro će se naći deveto izdanje knjige „Slovenska mitologija“ Nenada Gajića. Ona je idealan spoj modernog pristupa mitološkoj temi i naučne studije, koja kao jedini imperativ sebi postavlja činjeničnu zasnovanost, bogatstvo podataka i sveobuhvatnost i odgovornost naučne istine.

Specijalno izdanje knjige „Konstantinovo raskršće“ Dejana Stojiljkovića doživeće osmo izdanje. U ovom romanu prelama se potresna drama podeljenog naroda u vreme kada je nastajala skica za novo lice Evrope, a ovo izdanje sadrži i Dodatak (Appendix) sa šest eseja nastalih na osnovu autorovog višegodišnjeg istraživanja i prikupljanja građe za roman.

U prodaji će se uskoro naći treće izdanje knjige „Vreme smrti – knjiga II: Suvoborska knjiga“ Dobrice Ćosića. Godina je 1914. Brojna nadmoćnost i bolja oružana opremljenost austrougarske vojske primorava demoralisanu i razbijenu srpsku vojsku na povlačenje sa Suvoborskog fronta. Komandant Prve armije general Živojin Mišić sukobljava se sa Vrhovnom komandom i Prestolonaslednikom zbog odluke da se vojska povuče u Milanovac i brzo pripremi za odlučan kontranapad koji bi iznenadio neprijatelja.

„Dnevnik čuda Dude Alapače“ Daniele Bakić nastao je od kolumne „Duda Alapača“, koju autorka već duže od deset godina piše za magazin „Lepota i zdravlje“. Junakinja ove knjige je savremena žena koja se podjednako dobro (ne) snalazi u ulozi poslovne žene, majke, ćerke, supruge i prijateljice. U svom dnevniku čuda ona nepretenciozno, duhovito i samoironično piše o svakodnevnim situacijama i problemima sa kojima se suočava u predstavi zvanoj život.

Drugo izdanje doživeće i dva naslova za decu i mlade. Reč je o knjigama „Urnebesna hemija“ i „Tačno otprilike“. „Urnebesna hemija“ Zorana Penevskog, Branka Stevanovića, Dragane Petrović Kosanović i Andreje Leskovac oslobađa decu od bauka nauke i istovremeno ih uvodi u ozbiljna saznanja putem raznih ’trikova’. Spada u red retkih izdanja koja imaju podjednako praktičnu (eksperimenti, edukativne aktivnosti, razvijanje razmišljanja i posmatranja sveta iz ugla hemije) i literarnu vrednost (mnogo podataka, izuzetan humor, razvijanje mašte i logike). A knjiga „Tačno otprilike“ Aleksandre Urošević je zbirka nežnih, veoma duhovitih i otkačenih priča, za koje je predivne ilustracije uradila Marica Kicušić.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aleksandra Urošević

Aleksandra Urošević

<p style="text-align: justify">Aleksandra Urošević (Priština, 1985) diplomirala je režiju na Akademiji umetnosti u Beogradu i završila master studije na Akademiji Umetnosti u Novom Sadu. Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije i dugogodišnja rediteljka emisije <em>Dobro jutro, deco</em> Prvog programa Radio Beograda. Autorka nekolicine pozorišnih predstava u zemlji i regionu i dva kratka igrana filma za decu. Njene kratke priče objavljene su u <em>Antologiji najkraćih priča za decu</em> (2009, priredio Igor Kolarov). Dobitnica je Nušićeve nagrade za dramu u 2013. godini.&nbsp;</p>

Andreja Leskovac

<p style="text-align: justify">Andreja Leskovac (1977) rođena je u Osijeku. Diplomirala je na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smer primenjena genetika. Na istom fakultetu je magistrirala i doktorirala. Od 2002. godine radi u Institutu za nuklearne nauke Vinča. Autor je većeg broja naučnih radova iz oblasti radiobiologije i genotoksikologije. Trenutno je saradnik na projektu &bdquo;Istraživanja interakcija enzima sa toksičnim i farmakološki aktivnim molekulima&ldquo; Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.</p>

Slika Branko Stevanović

Branko Stevanović

<p style="text-align: justify">Branko Stevanović (1966) rođen je u Bačkoj Topoli, odrastao na Krivaji i u Sevojnu, živi na Novom Beogradu. Piše za decu i odrasle. Bio je urednik u nekoliko izdavačkih kuća i listova za decu. Bavi se i prevodilačkim radom. U periodici je prisutan od 1984, a prvu knjigu objavio je 1986. godine. Poezijom i kratkom prozom zastupljen je u antologijama, udžbenicima i lektiri za osnovnu školu. <br /> <br /> Neke od objavljenih knjiga su: <em>Trajanja</em>, <em>Nikola Vrana i golubovi</em>, <em>Vrlo društvena igra</em>, <em>Upotreba deteta</em>, <em>Zoološka pesmarica</em>, <em>Priča o princu jedincu</em>, <em>Lepo ti kažem</em>, <em>Eto tako</em>, <em>Ovako je to bilo</em>, <em>Kako sam bio zec</em>, <em>Pozorištancije</em>, <em>Avanture Kraljevića Marka</em>, <em>Strogo poverljiva knjiga</em>, <em>Blago nama sa životinjama</em>&hellip; Koautor je knjiga <em>Urnebesna fizika</em> i <em>Urnebesna hemija</em>. Priredio je knjigu izabranih pesama Ljubivoja Ršumovića <em>Čini mi se vekovima</em> i knjigu izabranih priča i pesama Vladimira Andrića <em>Savršeni darmar</em>. Sa Igorom Kolarovim priredio je tri izbora iz srpske poezije za decu: <em>E, baš to!</em>, <em>Od Zmaja do beskraja</em> i <em>Zrenjaninski vatromet</em>. Sa Gordanom Maletić priredio je knjigu izabranih pesama Jovana Jovanovića Zmaja <em>Zgodno mesto</em>. <br /> <br /> Dobitnik je brojnih priznanja u sferi književnosti za decu, među kojima su: &bdquo;Dečja knjiga godine&ldquo; 52. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, Nagrada &bdquo;Neven&ldquo; Prijatelja dece Srbije (dva puta &ndash; za beletristiku i za popularnu nauku), Nagrada 57. Zmajevih dečjih igara za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu, Nagrada Žirija dečje kritike &bdquo;Dositejevo pero&ldquo;, Nagrada &bdquo;Momčilo Tešić&ldquo;, Nagrada &bdquo;Knjaževačko zlatno runo&ldquo; za doprinos stvaralaštvu za decu i razigranom detinjstvu, Nagrada &bdquo;Zlatni ključić&ldquo; 50. Festivala poezije Smederevska pesnička jesen, Povelja &bdquo;Naisa&ldquo; 13. Medijana festivala dečjeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu, Plaketa &bdquo;Zlatna bulka&ldquo; 29. Međunarodnog festivala pesnika za decu u Crvenki za ukupan doprinos stvaralaštvu za decu, Nagrada &bdquo;Zlatno Gašino pero&ldquo; 35. Međunarodnog festivala humora za decu u Lazarevcu, za doprinos vedrom duhu detinjstva. U časopisu Vukove zadužbine <em>Danica za mlade</em> je 2019. proglašen za ličnost godine, a 2021. u Republici Srpskoj proglašen je za &bdquo;Princa Dječijeg carstva&ldquo; &ndash; za životno delo i doprinos dečjem stvaralaštvu.</p>

Slika Daniela Bakić

Daniela Bakić

<p style="text-align: justify">Daniela Bakić je rođena 26. aprila 1977. u Sarajevu. Gimnaziju je završila u Čačku, a univerzitetske studije u Beogradu. Od 2002. godine sarađuje sa najtiražnijim časopisima Color Press Group. Poslednjih deset godina, u okviru magazina Lepota i zdravlje, objavljuje kolumnu &bdquo;Duda Alapača&ldquo;. Takođe je autorka istoimenog bloga na portalu Lepota i zdravlje. Udata je i ima dvoje dece. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://www.duda.rs/" data-value="https://www.duda.rs/"><span class="ql-link-text">https://www.duda.rs/</span></span></p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić

<p style="text-align: justify">Dobricа Ćosić (1921&ndash;2014), pisаc, esejistа, političаr, jednа od nаjznаčаjnijih figurа srpske istorije i književnosti druge polovine 20. vekа. U književnost ulаzi 1951. godine sа svojim prvim romаnom Dаleko je sunce, prvim modernim romаnom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstаvljаo kritiku revolucionаrnog terorа. Romаn je preveden nа tridesetаk jezikа, а sаmo u SSSR-u štаmpаn u 1.600.000 primerаkа. Zаtim objаvljuje romаne: <em>Koreni</em> (1954), <em>Deobe</em> (1961), <em>Bаjkа</em> (1965), <em>Vreme smrti</em> (tetrаlogijа, 1972&ndash;79), <em>Vreme zlа</em> &ndash; trilogijа<em> Grešnik</em> (1985), <em>Otpаdnik</em> (1986) i <em>Vernik</em> (1990), <em>Vreme vlаsti I </em>(1996) i <em>Vreme vlasti II</em> (2007). Dobitnik je Ninove nаgrаde dvа putа, zа romаne <em>Koreni</em> i <em>Deobe.</em><br /> <br /> Udruženje književnikа Srbije dodelilo mu je 1986. Nаgrаdu UKS zа izuzetаn znаčаj zа književno stvаrаlаštvo. Povelju Zаdužbine Jаkovа Ignjаtovićа iz Budimpešte dobio je 1989. godine. Njegoševа nаgrаdа uručenа mu je 1990. godine nа Cetinju zа troknjižje<em> Vreme zlа</em>.<br /> <br /> Dvа putа je dobio trаdicionаlnu godišnju nаgrаdu Nаrodne biblioteke Srbije zа nаjčitаniju domаću knjigu (1990. godine zа romаn Vernik i 1996. zа romаn <em>Vreme vlаsti I</em>; inаče, jedаn je od sаmo tri piscа, uz Slobodаnа Selenićа i Ljiljаnu Hаbjаnović Đurović, koji je ovu nаgrаdu dobio više putа). Povodom sedamdesetog rođendаnа dobio je 1991. godine specijаlnu Vukovu nаgrаdu. Junа 1993. dodeljenа mu je književnа nаgrаdа &bdquo;Zlаtni krst knezа Lаzаrа&ldquo;, dok je romаn <em>Vreme vlаsti</em> višestruko nаgrаđivаn (Kočićevo pero 1996, Nаgrаdа &bdquo;Lаzа Kostić&ldquo; 1996, &bdquo;Mešа Selimović&ldquo; 1997, &bdquo;Petаr Kočić&ldquo; 1997, Kočićevа nаgrаdа 1998, nаgrаdа &bdquo;Svetozаr Ćorović&ldquo; 1997, а ugledni švаjcаrski list <em>Nuvo Kotidijen</em> je, nа osnovu аnkete među čitаocimа u toj zemlji, početkom mаjа mesecа 1996. ovаj romаn proglаsio jednim od sedаm nаjboljih evropskih romаnа). Godine 1998. u Kruševаčkom pozorištu uručen mu je &bdquo;Zlаtni krst despotа Stefаnа Lаzаrevićа&ldquo;.<br /> <br /> U Moskvi je mаjа 2010. postаo prvi dobitnik nаgrаde &bdquo;Puškin&ldquo; zа izuzetne zаsluge u književnosti, a u okviru Prvog slovenskog forumа umetnosti &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; predsednik udruženjа pisаcа Rusije Vаlerij Gаničev uručio je Ćosiću i nаgrаdu &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; zа književno stvаrаlаštvo.<br /> <br /> Delа Dobrice Ćosića prevedenа su nа tridesetаk jezikа, а svi romаni prevedeni su nа frаncuski gde su dobili nаjveće pohvаle.&nbsp;</p>

Dragana Petrović Kosanović

<p style="text-align: justify">Dragana Petrović Kosanović (1976) rođena je i odrasla u Ljuboviji, gde je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je i doktorirala na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dugi niz godina radila je kao nastavnik biologije u osnovnoj školi. Jedno vreme je radila u Institutu za nuklearne nauke Vinča. Autor je naučnih radova iz oblasti citologije. &nbsp;</p>

Slika Nenad Gajić

Nenad Gajić

<p style="text-align: justify">Nenad Gajić (1974) autor je bestselera &bdquo;Slovenska mitologija&ldquo;, sveobuhvatne ilustrovane knjige enciklopedijskog tipa u izdanju Lagune 2011. godine, koja prvu deceniju navršava sa bar jednim novim izdanjem svake godine, kao i fantazijskog serijala &bdquo;Bajka nad bajkama&ldquo;, sa elementima slovenskog folklora i prema motivima srpske narodne epike, koji je takođe objavila Laguna (&bdquo;Bajka nad bajkama &ndash; Senka u tami&ldquo;, 2013; &bdquo;Dva cara&ldquo;, 2016; &bdquo;Treća noć&ldquo;, 2020; kompletno izdanje objedinjeno je 2021). Njegove knjige prodate su u više desetina hiljada primeraka u preko 25 dosadašnjih izdanja.</p> <p style="text-align: justify"><br /> Nemirna priroda vukla ga je da proba mnogo toga: najduže je bio muzičar (gitarista, pevač i pesnik benda s kojim je objavio dva albuma), da bi se zatim oprobao i kao bankar, menadžer, privatni preduzetnik, proizvođač računarske opreme, nagrađivani programer, urednik televizijske emisije, autor društvenih igara&hellip; Posetio je drevni Hilandar na Svetoj Gori i proputovao Evropu i svet od Moskve do Jerusalima u potrazi za novim saznanjima. Fakultet je završio u Kragujevcu, master studije u Beogradu, doktorsku tezu odbranio je u Novom Sadu. U inostranim časopisima objavljivao je, između ostalog, radove o velikim naučnicima Mihajlu Pupinu i Milutinu Milankoviću (i njegovom kalendaru), i kraće članke o Nikoli Tesli. Pisanje smatra svojom istinskom profesijom i životnim putem, a nauku omiljenim hobijem. Uz krevet još drži spakovan kofer, da ostane spreman za nove avanture.<br /> <br /> Sajt pisca: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="nenadgajic.org" data-value="https://nenadgajic.org/"><span class="ql-link-text">nenadgajic.org</span></span><br /> </u></p>

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x