Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nikola Malović i Miljenko Jergović na ovogodišnjem festivalu „Grad teatar – Budva“

Ako ste odlučili da ove letnje dane provedete u Budvi, predlažemo vam da posetite festival „Grad teatar“ koji će do 10. avgusta ponuditi bogat kulturni program.

Na ovogodišnjem 28. festivalu „Grad teatar“ u Budvi, koji se održava u nešto izmenjenom terminu u odnosu na prethodne godine, u sredu 9. jula u 21 sat svoje književno veče imaće Nikola Malović. Na Trgu pjesnika biće priče o Malovićevom najnovijem romanu „Jedro nade“ u kojem nastavlja da baroknim izrazom oživljava Mediteran i istražuje njegove tajne i istoriju.

„’Jedro nade’ puni nam oči pričom o najpoznatijem, najseksualnijem avanturističkom modnom dezenu na svetu, koji je ujedno i vojna uniforma, ili logo 21. veka. ’Jedro nade’ je roman o globalnom fenomenu mornarske majice“, ističe Malović.

Malović je, kao niko pre njega, u roman utkao logiku primorskog načina života i ispleo ljubavnu priču u srcu urbane barokne bajke. Pred nama je izuzetna povest o čuvenom dezenu koji je postao globalni brend, u čiju istoriju su umešani Jevreji, katolički kraljevi, otkriće Amerike...

Za ovu godinu planirano je i autorsko veče Miljenka Jergovića, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade „S. M. Ljubiša“, koji će na Trgu pjesnika gostovati u nedelju, 20. jula u 21 sat. Jergović je jedan od autora knjige „Tušta i tma“, a već je imao učešće na festivalu „Grad teatar – Budva“, koji ima tradiciju dugu skoro tri decenije i ove godine predstavlja najzanimljivija ostvarenja kulturne delatnosti regiona.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miljenko Jergović

Miljenko Jergović

<p style="text-align: justify">Miljenko Jergović (1966, Sarajevo), živi na selu pokraj Zagreba, piše i objavljuje na svom jeziku. U Srbiji je od 2001. objavio osam proznih knjiga, romana i zbirki kratkih priča.<br /> <br /> Pesničke knjige: <em>Opservatorija Varšava</em>, Zagreb, 1988; <em>Uči li noćas neko u ovom gradu japanski</em>, Sarajevo, 1990; <em>Himmel Comando</em>, Sarajevo, 1992; <em>Preko zaleđenog mosta</em>, Zagreb, 1996; <em>Hauzmajstor Šulc</em>, Zagreb, 2001; <em>Dunje 1983</em> (izabrane i nove pjesme), Zagreb, 2005; <em>Izabrane pjesme Nane Mazutha</em>, Cetinje 2011; <br /> <br /> Zbirke priča: <em>Sarajevski Marlboro</em>, Zagreb, 1994; <em>Karivani</em>, Zagreb, 1995; <em>Mama Leone</em>, Zagreb, 1999; I<em>nšallah, Madona, Inšallah</em>, Zagreb, 2004; <em>Mačka čovjek pas</em>, Beograd, 2012. Izabrane priče: <em>Sarajevski Marlboro, Karivani i druge priče</em>, Zagreb 1999; <em>Rabija i sedam meleka</em>, Sarajevo, 2004; <em>Drugi poljubac Gite Danon</em>, Zagreb, 2007; <em>Tango bal i druge priče</em>, Cetinje, 2010. <br /> <br /> Romani i novele: <em>Buick Rivera</em> (novela), Zagreb, 2002; <em>Dvori od oraha</em>, Zagreb, 2003; <em>Gloria in excelsis</em>, Zagreb, 2005; <em>Ruta Tannenbaum</em>, Zagreb 2006; <em>Srda pjeva, u sumrak, na Duhove</em>, Zagreb 2007; <em>Freelander</em> (novela), Sarajevo 2007;<em> Volga, Volga</em> (novela), Zagreb 2009; <em>Roman o Korini</em> (pripovest), Beograd, 2010; <em>Otac</em>, Beograd, 2010; <em>Psi na jezeru</em>, Zagreb, 2010; <em>Rod</em>, Zagreb, 2013.<br /> <br /> Ogledi, eseji, članci i dr. književne forme: <em>Naci bonton</em>, Zagreb, 1998; <em>Historijska čitanka</em>, Zagreb-Sarajevo, 2001; <em>Historijska čitanka 2</em>, Zagreb-Sarajevo, 2004; <em>Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu</em>, Zagreb, 2006; <em>Transatlantic Mail</em> (koautor s Semezdinom Mehmedinovićem, fotografije Milomira Kovačevića Strašnog), Zagreb, 2009; <em>Zagrebačke kronike</em> (novinske kronike, kolumne, feljtoni), Beograd, 2010; <em>Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata</em> (esej, intervju; koautor s Ivanom Lovrenovićem), Zagreb, 2010; <em>Pamti li svijet Oscara Schmidta</em> (projekti, skice, nacrti), Zagreb, 2010; <em>Muškat, limun i kurkuma</em>, Zagreb, 2011;<br /> <br /> Drame: <em>Kažeš anđeo</em>, Zagreb, 2000. <br /> <br /> Njegov neobjavljeni roman <em>Wilimowski</em> pročitan je i emitovan na Trećem programu Radio Beograda od 4. do 21. maja 2012 (čitala Koviljka Panić).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na dvadesetak jezika.</p>

Slika Nikola Malović

Nikola Malović

<p style="text-align: justify">Nikola Malović rođen je 1970. u Kotoru. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu.<br /> <br /> Objavio je knjigu kratkih priča <em>Poslednja decenija</em>, novele u dramskoj formi <em>Kapetan Vizin &ndash; 360 stepeni oko Boke</em>, <em>Peraški goblen</em> i oko 3300 tekstova. Priče su mu prevođene na ruski, engleski, poljski i bugarski.<br /> <br /> Nagrade &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, potom &bdquo;Majstorsko pismo&ldquo; (za životno dјelo), &bdquo;Lazar Komarčić&ldquo; i Oktobarsku nagradu grada Herceg Novog &ndash; dobio je za roman <em>Lutajući Bokelj</em> (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2016, 2018, 2021, 2022).<br /> <br /> Kompletan je autor književne foto-monografije Herceg-Novi: <em>Grad sa 100.001 stepenicom</em> (Knjižara So, Herceg Novi, 2011), monografije <em>Brodogradilište u Bijeloj</em> (Jadransko brodogradilište &ndash; Bijela, 2012), knjige dokumentarne proze <em>Bokeški berberin</em> (Knjižara So, 2015), <em>Boga u Boci</em> (Nova knjiga, 2015). Napisao je tekst <em>Bokeške bojanke</em> (ilustrator Aleksandar Jeremić, Knjižara So, 2022). Priredio je <em>Bokeški humor</em> (Knjižara So, 2017).<br /> <br /> Osim storija <em>Za čitanje na plaži</em> (Knjižara So, 2022), оbjavio je <em>Prugastoplave storije</em> (Laguna, 2010, 2016, 2021), koje s romanom <em>Jedro nade</em> (Laguna, 2014, 2015, 2016, 2019, 2021. g; nagrade &bdquo;Pero despota Stefana Lazarevića&ldquo;, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; Srpske akademije nauka i umetnosti) čine jedinstveni dualni prozni sistem u savremenoj srpskoj književnosti. <em>Jedro nade</em> prevedeno je na ruski (Laguna, 2017) i engleski (Laguna, 2019).<br /> <br /> Autor je esejističko-dokumentarne proze <em>Boka Kotorska i Srbija</em> (Knjiga komerc, 2018, 2019) i <em>Dogodine na moru</em> (Catena mundi, 2021).<br /> <br /> Objavio je <em>Galeba koji se smeje &ndash; roman za decu i odrasle</em> (Knjiga komerc, 2019, 2020), koji se pojavio i u prevodu na kineski jezik (Knjiga komerc, 2022).<br /> Od 2008. g. urednik je izdavačke delatnosti hercegnovske Knjižare So (edicija &bdquo;Bokeljologija&ldquo;) i urednik manifestacije &bdquo;Dani Knjižare So&ldquo;.<br /> <br /> Pisao za <em>Politiku </em>i <em>Nedeljnik</em>. Kolumnista je <em>Pečata</em>.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju &bdquo;Adligat&ldquo;.<br /> <br /> Jedan je od osnivača Grupe P-70.<br /> <br /> Živi u Herceg Novom i u Bijeloj.</p>

Slika Svetislav Basara

Svetislav Basara

Svetislav Basara (1953, Bajina Bašta), romansijer, pripovedač i dramski pisac. Autor je više od dvadeset knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je mnogih srpskih i međunarodnih književnih nagrada. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Objavio je: – knjige priča: „Priče u nestajanju“ (1982), „Peking by Night“ (1985), „Izgubljen u samoposluzi“ (2008) i „Majmunoopisanije“ (2008); „Očaj od nane“ (2016); – romane i novele: „Kinesko pismo“ (1985), „Fama o biciklistima“ (1987), „Na Gralovom tragu“ (1990), „Napuklo ogledalo“ (1986), „Mongolski bedeker“ (1992, Nolitova nagrada), „De Bello Civili“ (1993), „Looney Tunes“ (1997), „Sveta mast“ (1998), „Ukleta zemlja“ (1995), „Kratkodnevica“ (2000), „Džon B. Malkovič“ (2001), „Srce zemlje“ (2003), „Fantomski bol“ (2005), „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ (2006), „Dnevnik Marte Koen“ (2008), „Fundamentalizam debiliteta“ (2009), „Tajna istorija Bajine Bašte“ (2010), „Početak bune protiv dahija“ (2010), „Mein Kampf“ (2011), „Dugovečnost“ (2012), „Gnusoba“ (2013), „Anđeo atentata“ (2015) i „Andrićeva lestvica užasa“ (2016); – drame: „Bumerang“, „Oksimoron“ (2001) i „Nova Stradija“ (2009); – knjige eseja: „Na ivici“ (1987), „Tamna strana Meseca“ (1992), „Drvo istorije“ (1995), „Virtuelna kabala“ (1996), „Vučji brlog“ (1998), „Pušači crvenog bana“ (2017), „Atlas pseudomitogije“ (2019); – prepisku: sa Miljenkom Jergovićem „Tušta i tma“ (2014) i „Drugi krug“ (2015). Laguna je, počev od 2009, objavila nova izdanja romana „Fama o biciklistima“, „Ukleta zemlja“, „Looney Tunes“, „Sveta mast“, „Napuklo ogledalo“, „Mongolski bedeker“ i „Srce zemlje“. Dvostruki je dobitnik je Ninove nagrade za romane „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ i „Kontraendorfin“; nagrade „Isidora Sekulić“ i nagrade Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ za roman „Anđeo atentata“ i prvi je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“ za rukopis u nastajanju. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, nemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Član je Srpskog književnog društva.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x