Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nedelja na Sajmu knjiga [video]

64. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu potvrdio je status jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija na ovim prostorima. Veliki broj posetilaca svakog dana je punio sajamske hale, i to samo i jedino zbog knjiga.
Na štandovima Lagune u Halama 1 i 4 gužve su bile konstantne, a pisci Lagune, kojih je ove godine na našem štandu bilo oko 60, privukli su veliki broj čitalaca koji su želeli potpisan primerak knjige.

Laguna se na ovogodišnjem Sajmu predstavila svojom celokupnom produkcijom, što je preko 4000 naslova. Čak 80 novih naslova – i domaćih i stranih, izašlo je pred Sajam knjiga. Najprodavaniji naslovi bili su „Veliki pad“, „Solunska 28 – O prijateljstvu i izdaji“ Dr Neleta Karajlića, „Pertle“ Domenika Starnonea i „Ples oko Sunca“ Vedrane Rudan.

Naš trud i zalaganje prepoznat je i od strane žirija Beogradskog sajma knjiga i od strane novinara. Žiri Beogradskog sajma knjiga nagradio je Lagunu priznanjem za izdavača godine, kao i za najbolju dečju knjigu „Neću da mislim na Prag“ Sonje Ćirić. Od strane novinara Laguna je dobila nagradu za izdavača godine i za najprofesionalniji odnos prema medijima.
A na štandu za potpisivanje knjiga i danas je bilo uzbudljivo. Prvi je svoju knjigu „Ubisvet“ potpisivao Siniša Soćanin. „Utisci su odlični, stvarno sam zadovoljan. Došli su mi neki drugari, ali i ljudi koji su na internetu pročitali vest o izlasku moje nove knjige, pa su želeli da je kupe. Sajam knjiga je važan ovakav kakav je, jer se bolje uklapa u savremenu potrošačku kulturu, nažalost, od knjižare na ćošku ili biblioteke. Važan je da privuče knjigu kao proizvod i na kulturu čitanja, tako da je u tom smislu kompromis između sveta kulture, umetnosti i potrošačke savremene kulture“.
Vladislava Vojnović, autorka knjige „Priče iz glave“, kaže da je Sajam knjiga važan da bi se ljudi videli jedni sa drugima i, naravno, sa knjigama. „Sajam je meni lično važan jer se bavim pisanjem, pa ovde sretnem izdavače, kolege, a kad sam dolazila ovde kao mala, bila sam romantična, pa sam dolazila sa ogromnim uzbuđem, jer je uvek postojala mogućnost da sretnem nekog svog omiljenog pisca.“
Igor Marojević je na Laguninom štandu potpisivao novu knjigu „Roman o pijanstvima“. „Utisci su da je bilo manje automobila, da je manje saobraćaj, što se vidi po smanjenom broju posetilaca, ali rekao bih ne i bitno smanjenom broju kupaca knjiga. To je interesantno. Čini mi se da Sajam više nije toliko in za provod kao što je bio ranije. Mnogo se brakova začelo na Sajmu, jer su ljudi došli i zbog provoda i zbog knjiga. Hvala im, ovako smo dobili ljude kojima je više stalo do knjige. Sajam je prvi put dobio na nekom elitizam, što ponekad nije loše. Svaka manifestacija treba da ima faze.“
„Beograd kroz ključaonice 100 kuća“, nova knjiga Nenada Novaka Stefanovića, izašla je nekoliko dana pre početka Sajma knjiga i privukla pažnju. Autor ju je potpisivao od 12 sati i 30 minuta, a po završetku je podelio sa nama svoje utiske. „Pomešani su mi utisci, jer su bilbordima u prvi plan istaknute neke ideološke vrednosti koje nemaju mnogo veze sa književnošću, mada svako ima pravo da izda knjigu. Ali, ljudi kupuju knjige i to je ono najlepše. Bar smo u nečemu prvi u bivšoj Jugoslaviji. Kakva god bila Srbija je zemlja knjige i zato i jeste važan Sajam knjiga. U toj kulturnoj misiji je i moj izdavač Laguna. Ponosan sam na tu misiju, na otvaranje knjižara u malim mestima. To je nešto veliko i lepo i drago mi je da sam deo toga.“
Od 14 sati na Laguninom štandu bio je autor regionalnog bestselera „Ključ besmrtnosti“ Hari Slipičević. „Sajam knjige je kultura, a veoma je važno da se kultura na jednom mestu sastaje. Na našu decu danas utiču razne negativne stvari iz medija, pa ovaj Sajam vidim kao nešto predivno. U jednom društvu je najvažnija kultura, a ovoliki broj posetilaca daje mi nadu. Prvi put sam na Sajmu knjiga u Beogradu. Veoma je šarena publika, raznolika su lica, i to je dobro.“

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Hari Slipičević

Hari Slipičević

<p style="text-align: justify">Hari Slipičević je rođen 1968. u Mostaru, gradu na obalama smaragdne reke Neretve u Bosni i Hercegovini. Toplina i kreativnost tog Mediteranskog grada oblikovale su njegovu ličnost. Odrastao je i školovao se u Mostaru, koji je usled tragičnih ratnih dešavanja napustio 1996. otkad živi i radi u Holandiji. Otac tri kćerke, pasionirani zaljubljenik u samoodbrambenu veštinu &bdquo;Krav Maga&ldquo; po zanimanju ekonomista, uspešno nalazi svoje mesto u poslovnom svetu. Pokreće i vodi &bdquo;Fondaciju Slipičević&ldquo;, preko koje se bavi humanitarnim radom i podržava pozitivne inicijative u Mostaru i BiH.<br /> <br /> Godine 2016. objavljuje prve dve knjige: <em>Biseri od kamena</em> i <em>Mostarac lavljeg srca</em>, posvećene dragim ljudima iz porodice. Nakon značajnog uspeha ovih knjiga, odlučuje da se aktivno posveti staroj ljubavi &ndash; pisanju. Tako nastaje roman <em>Ključ besmrtnosti</em>, prvi deo zamišljene trilogije.</p>

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Siniša Soćanin

Siniša Soćanin

<p style="text-align: justify">Siniša Soćanin je rođen u Sremskoj Mitrovici 1972. Piše za decu i odrasle. Objavio je zbirku priča &bdquo;Tri reda zuba&ldquo; (Matica srpska, 2002). Priča &bdquo;Premijera&ldquo; bila je u užem izboru na međunarodnom konkursu <em>Lapis Histriae</em> 2016. Njegov ekološki komad &bdquo;Gospodari metle&ldquo; najgledanija je dečja predstava pozorišta &bdquo;Dobrica Milutinović&ldquo; u Sremskoj Mitrovici. Komad za decu &bdquo;Petrarka&ldquo; je na repertoaru istog pozorišta od 2017. godine. Roman za decu &bdquo;Bandoglavić Strahinja&ldquo; (2018) bio je u najužem izboru za nagradu Zmajevih dečjih igara, nagradu &bdquo;Neven&ldquo; i nagradu Grada Niša za književnost za decu i mlade. &bdquo;Ubisvet&ldquo; (2019), njegov prvi roman za odrasle, bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; i širem izboru za Ninovu nagradu. &bdquo;Mapa oproštaja&ldquo; je njegov drugi roman za odrasle. Živi u Zemunu.</p>

Slika Vladislava Vojnović

Vladislava Vojnović

<p style="text-align: justify">Vladislava Vojnović (Bela Crkva, 1965). Završila je dramaturgiju na FDU u Beogradu. Objavila je zbirke pesama &bdquo;Ženske junačke pesme&ldquo; (2002), &bdquo;Lovac na grinje&ldquo; (2007), &bdquo;PeeMeSme&ldquo; (2010) i romane &bdquo;Lenjinova desnica&ldquo; (2010) i &bdquo;Kozje uši&ldquo; (2013). Piše za film, televiziju, pozorište i radio. Dobila je nagrade &bdquo;Rade Obrenović&ldquo; Zmajevih dečjih igara i &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za &bdquo;Princa od papira&ldquo; 2008. godine. Živi u Zemunu, gde s mužem Milošem Spasojevićem, filmskim i TV-snimateljem, gaji malu filmsku producentsku kuću, jednu običnu kuću, jednu kćerku i tri mačke.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x