Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Naslovi koje ne smete propustiti u Noći knjige!

Omiljena manifestacija knjigoljubaca održava se od 7. do 9. juna 2024. godine u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. Čeka vas više od 50.000 naslova, odličan izbor gift programa, kao i sjajni pokloni!
800x500-Hitovi-NK-jun-2024
Najviše noviteta u godini obično imamo u junu mesecu i evo koje naslove ne smete propustiti u Noći knjige!
25754-sinajski-testament-vanja-bulic-v
Sinajski testament“, Vanja Bulić

U Beogradu, ispred jevrejske sinagoge, ubijen je pravoslavni monah Arkadije. Novinar Novak Ivanović, i pored zabrane da o tome istražuje i piše, dolazi do saznanja da ubijeni monah ima trostruki identitet.
25754-serafim-dejan-stojiljkovic-v
Serafim“, Dejan Stojiljković

U knjizi „Serafim“ pratimo Nemanju Lukića od trenutka kada je u međuratnom Beogradu prihvatio novi identitet. Čitaoci će saznati kako je Nemanja prvi put sreo Mustafu Golubića i čime je tačno zadužio našeg nobelovca Ivu Andrića…
25754-oganj-i-kelija-vladimir-kecmanovic-v
Oganj i kelija“, Vladimir Kecmanović

Početkom XVII veka u Mrkonjićima ponad hercegovačkog Popova polja rađa se dečak koji će, kao paroh, monah, vladika i podvižnik, na sebe preuzeti nevolju pravoslavnog i ne samo pravoslavnog srpskog naroda.
25754-utvare-branislav-jankovic-v
Utvare“, Branislav Janković

U završnom delu trilogije o Jevremu Utviću ovaj raspop i istražitelj kreće da otkrije ubicu svog najboljeg prijatelja Jusufa Bulatovića. Na tom putu, svojevrsnom hodočašću, on shvata da je to potraga za samim sobom.
25754-nada-ante-tomic-v
Nada“, Ante Tomić

Sirijski izbeglica – lep kao osmanski princ – ispadne iz broda i završi na obali ostrva poznatog po zaštitnici plodnosti Svetoj Margareti, a potom ga odvedu u zatvor (koji retko služi svojoj svrsi, a češće kao turistički smeštaj), gde će se zaljubiti u policajčevu ćerku…
25754-sandro-elvedin-nezirovic-v
Sandro“, Elvedin Nezirović

Dobitnik nagrada „Stevan Sremac“ i „Predrag Matvejević“, u najnovijem romanu bavi se životom svog prijatelja iz detinjstva, u Mostaru, gradu u kojem je upravo počeo rat. Ovo je priča o vremenu zla u kojem je život pojedinca sveden na lično ime i o tome što se događa komplikovanim identitetima u važnim istorijskim događajima. „Sandro“ je, prema rečima autora, roman koji se tematski naslanja na njegove prethodne romane – „Boja zemlje“, „Ništa lakše od umiranja“ i „Ono o čemu se ne može govoriti“.
25754-odbrana-i-propast-bodroga-u-sedam-burnih-godisnjih-doba-miroslav-josic-visnjic-v
Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba“, Miroslav Josić Višnjić

Jedinstvenim lirskim stilom Miroslav Josić Višnjić u ovom svom najznačajnijem delu umešno pripoveda o revolucionarnim događajima tokom 1848. i 1849. godine i oživljava duh 19. veka, njegovu svakodnevicu i dramatične prizore pobune srpskog naroda protiv mađarskog terora.
25754-sani-taijo-macumoto-v
Sani 1“, Taijo Macumoto

Nova manga serijal u izdanju Lagune koji ćete zavoleti. Realistično slikajući život unutar sirotišta, odnose između napuštene dece, njihove snove, nadanja, želje, strahove, Taijo Macumoto prikazuje čvrstu vezu koja postoji među njma a koje nisu svesni, rasvetljava osećanja svakog deteta i budi u nama iskreno saosećanje i želju da svakog od ovih malih junaka čvrsto zagrlimo.
25754-odgovor-hana-adrovic-v
Odgovor“, Hana Adrović

Kroz autobiografsku priču autorka govori o problemu komentarisanja na mrežama, čija meta možemo biti svi mi. Njena priča je posvećena svim mladima koji koriste mreže i često nisu svesni koliko su komentari osetljivo područje komunikacije.
25754-dosije-glumac-isidora-radonjic-v
Dosije Glumac“, Isidora Radonjić

Sjajan prvenac Isidore Radonjić postavlja goruća pitanja o tome koliko smo se svi, pod uticajem medija i društvenih mreža, pretvorili u sudije. Gde je granica između istine i laži? Uvučenog u napetu priču o traganju za istinom, čitaoca će sve vreme proganjati dileme glavne junakinje: da li svojim ćutanjem nanosimo sebi štetu i da li svakog monstruma stigne zaslužena kazna.
25754-obicna-glupava-ljubavna-prica-v
Obična glupava ljubavna priča“, Kejtlin Dojl

Šta se dogodi kad se na godišnjici mature sretnu filmska scenaristkinja romantičnih komedija koja ne veruje u ljubav i advokat za razvode koji u ljubav veruje? Zarazno duhovita, seksi, vedra i nežna, ova knjiga je pravi poklon za sve one koji veruju u ljubav.
25754-licnost-i-moc-graditelji-i-unistitelji-moderne-evrope-ijan-kerso-v
Ličnost i moć: Graditelji i uništitelji moderne Evrope“, Ijan Keršo

Autor pokušava da odgovori na pitanje u kojoj meri jedan vođa može da menja tok istorije, prikazujući nam sažeto živote i osnovne odlike vladavine Lenjina, Musolinija, Staljina, Hitlera, Čerčila, De Gola, Adenauera, Franka, Tita, Margaret Tačer, Gorbačova i Kola.
HITOVI MALE LAGUNE
25754-potraga-za-zlatnom-strelom-bojan-ljubenovic-v
Potraga za zlatnom strelom“, Bojan Ljubenović

Junaka novog Ljubenovićevog romana upoznali smo u knjizi „Tajne dedinog kofera“. Prošle godine osnovac Ognjen je letnji raspust potpuno neočekivano proveo u Jabukovu, rodnom selu svog oca, gde je upoznao nove drugare i doživeo nezaboravne avanture. Ove zime veruje da će zimski raspust provesti u nekom popularnom skijalištu, ali ga porodični događaj ponovo dovodi u snežno Jabukovo, gde ga čekaju stari drugari i poneki nov. Sa njima Ognjen kreće u potragu za zlatnom strelom, simbolom hrabrosti i pobede, ali i zloslutne legende prepune opasnosti i izazova...
25754-sara-i-spodobe-iz-decje-sobe-zoran-penevski-v
Sara i spodobe iz dečje sobe“, Zoran Penevski

Neobičan roman o veseloj i maštovitoj devojčici, uz mnogo zasebnih pesmica i pričica. Kada se u Sarinu zgradu useli veštica, a u Sarin život mačak Žorž, samo će još spodobe da joj fale. Bez brige, stići će i spodobe… Ilustracije: Dušan Pavlić
25754-sofija-i-bezvremeni-decak-muni-vicer-v
Sofija i bezvremeni dečak“, Muni Vičer

Kad Sofija Harvi, skromna učenica škole Memori, dobije pismo od neobične starice iz Bajberija, njen život će se promeniti. Sofija će morati da pomoću spitifore, čarobnog peščanog sata, otputuje u strme svetove i pronađe Alvina, bezvremenog dečaka.

I ove godine vas očekuju fantastični popusti do čak 40%!

Popusti na Lagunina izdanja:

- za kupovinu jedne knjige 25%,
- za dve knjige 30%,
- za tri knjige 35%,
- za četiri ili više knjiga 40%.

Čitanje je avantura koja nikada ne prestaje!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ante Tomić

Ante Tomić

<p style="text-align: justify">Ante Tomić (1970, Split) studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio je romane <em>Što je muškarac bez brkova</em> (2000, adaptiran za pozorište; snimljen film 2005. u rečiji Hrvoja Hribara), <em>Ništa nas ne smije iznenaditi</em>, (2003, adaptiran za pozorište; snimljen film <em>Karaula</em>, u režiji Rajka Grlića), <em>Ljubav, struja, voda, telefon</em> (2005), <em>Građanin pokorni</em> (Nagrada Kiklop, 2006), <em>Čudo u Poskokovoj Dragi</em> (2009), <em>Punoglavci</em> (2011) i <em>Veličanstveni Poskokovi</em> (2015)&nbsp;i <em>Nada </em>(2024). Objavio je i zbirke priča <em>Zaboravio sam gdje sam parkirao</em> (1997), <em>Veliki šoping</em> (2004) i <em>Pogledaj što je mačka donijela</em> (2019); zbirku drama <em>Krovna udruga i druge drame</em> (2005, u saradnji sa Ivicom Ivaniševićem); kao i publicistička dela <em>Smotra folklora</em> (feljtoni, 2001), <em>Klasa optimist</em> (kolumne, 2004); <em>Dečko koji obećava</em> (kolumne 2009) i <em>Nisam pametan</em> (kolumne 2010). Stalni je kolumnista <em>Jutarnjeg lista</em> i portala <em>Velike priče</em>. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo; za najbolju reportažu.<br /> <br /> Foto: Petar Marković</p>

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Branislav Janković

Branislav Janković

<p style="text-align: justify">Objavio je romane <em>O vukovima i senkama</em> (2011), <em>Suze Svetog Nikole</em> (2013, dopunjeno ćiriično izdanje 2021), <em>Vetrovi zla</em> (2015) <em>Peta žica</em> (2015), <em>Poslednji cirkus na svetu</em> (2017), <em>Gvozdeni oblaci</em> (2019), <em>Mačka u koferu</em> (2019), <em>Zidanje ambisa</em> (2021), <em>Utvare </em>(2024); knjigu priča <em>Bezimeni</em> (2014, 2021); zbirku poezije <em>Februarski brodovi</em> (2014); radio-drame <em>Dve duše Gvozdena Milića</em> (2015), <em>Milentijeva 14/2</em>, <em>Dva neba</em> (2018), <em>Lomača za boga</em> (2021); pozorišne predstave <em>Le Saint homme</em> (2015), <em>Kafana Balkan</em> (2017), <em>Začarana šuma</em> (2017), <em>Spasavanje Deda Mraza</em> (2017), <em>Rondeau pour deux soeurs</em> (2019); scenario za film <em>Poslednji strelac</em> (2023).<br /> <br /> Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja:<br /> <br /> · Druga nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Milentijeva 14/2</em>, 2016.<br /> · Prva nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Dva neba</em>, 2018.<br /> · Nagrada &bdquo;Miroslav Dereta&ldquo; za rukopis romana <em>Mačka u koferu</em>, 2019.<br /> · Međunarodna nagrada &bdquo;Zlatni zmaj&ldquo; za doprinos razvoju fantastične književnosti, Bijelo Polje, Crna Gora, 2022.<br /> · Zahvalnica biblioteke &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; u Nišu za višegodišnju saradnju i doprinos u razvoju kulture Republike Srbije i grada Niša, 2024.<br /> · Nagrada filmskih novinara i filmskih kitičara za najbolji scenario na festivalu filmskih scenarija, Vrnjačka Banja, 2024.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Elvedin Nezirović

Elvedin Nezirović

<p style="text-align: justify">Elvedin Nezirović (1976, Mostar) objavio je zbirke poezije <em>Bezdan </em>(2002), <em>Zvijer iz hotelske sobe</em> (2009) i <em>Propovijedanje bluesa</em> (2018), zbirku priča <em>Toliko o tome</em>, zbirku eseja, tekstova i kolumni <em>Deblokada grada</em> (2018) i romane <em>Boja zemlje</em> (2016), <em>Ništa lakše od umiranja</em> (2019, Nagrada &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, uži izbor za Ninovu nagradu) i <em>Ono o čemu se ne može govoriti</em> (2021. regionalna nagrada &bdquo;Predrag Matvejević&ldquo;, najuži izbor za Ninovu nagradu). Godine 2023. dodeljena mu je <em>Četrnaestofebruarska nagrada grada Mostara</em> za istrajan stvaralački rad i javni društveni angažman, koji su ga profilisali kao neumornog borca za bolji, lepši i zdraviji Mostar, pa je tako njegovo ime postalo jedan od sinonima antifašističke borbe u Mostaru danas</p>

Slika Hana Adrović

Hana Adrović

<p style="text-align: justify">Hana Adrović je jedna od najuticajnijih ličnosti u takozvanoj urbanoj digitalnoj zajednici na Balkanu. Često smatrana jednom od prvih podkast autorki u Srbiji (<em>Blic </em>2018, <em>Grazia</em>&nbsp;2021) stekla je slavu uz serijale &bdquo;Nešto Drugačije&ldquo; gde je ugostila više od 120 ličnosti &ndash; svetski poznate zvezde kao što su Marina Abramović, Senidah, Miloš Bikoviċ, Rami Al Ali, Toni Vord, Stjepan Hauser, ali i brojne regionalne goste poput Slavka Štimca, Sergeja Trifunoviċa, Marka Vidojkoviċa, Dimitrija Vojnova, Une Senić, Lune Lu, Sare Jo, Sajsi Mc, Slobe Georgieva, Bojane Vunturišević, itd.<br /> <br /> Rođena 1986. godine u Beogradu a ljubav prema novinarstvu gaji od detinjstva zahvajljući ocu Latifu, dugogodišnjem fotoreporteru dnevnog lista <em>Politika</em>. Prvi novinarski posao 2005. dobija upravo u &bdquo;najstarijem dnevnom listu na Balkanu&ldquo;, u sektoru nedeljnih dodataka, nakon čega karijeru nastavlja u <em>Time Out</em>&nbsp;magazinu. Od 2009. uređuje i vodi emisiju kolažnog tipa &bdquo;Time Out Show&ldquo; na tadašnjoj televiziji <em>Fox</em>.<br /> <br /> Spoj profesionalnih ambicija i ličnih interesovanja dobija radeći na kanalu <em>MTV Adria</em>, gde radi u domenu TV produkcije, uređivanja programa i odnosa sa javnošću. Učestvovala u organizaciji muzičkih događaja širom regiona. <br /> <br /> Javnost je ipak najbolje zna po podkastu &bdquo;Nešto Drugačije&ldquo; koji je pokrenula u novembru 2017. godine i koji ubrzo postaje jedan od najpopularnijih podkasta u regionu. Hana Adrović je ovog leta stekla međunarodno priznanje svojim letnjim specijalom za 2023. u Crnoj Gori, a trenutno živi na relaciji Beograd&ndash;Majami gde snima novu sezonu autorskog podkasta &bdquo;Nešto Drugačije&ldquo; i priprema scenario za igrani film koji za cilj ima podizanje svesti o digitalnom nasilju.<br /> <br /> Foto: Sever Zolak</p>

Slika Ijan Keršo

Ijan Keršo

<p style="text-align: justify">Ijan Keršo je britanski istoričar, a njegov rad je fokusiran na istoriju Nemačke dvadesetog veka. Smatra se za jednog od vodećih stručnjaka za istoriju nacizma, a najpoznatiji je po dvotomnoj biografiji o Hitleru, koja se smatra najpotpunijom biografijom do sada. Objavio je veliki broj istorijskih knjiga i radova, a na temu nacizma je snimio i dve dokumentarne serije za <em>BBC</em>.</p>

Slika Isidora Radonjić

Isidora Radonjić

<p style="text-align: justify">Isidora Radonjić je rođena 1989. godine u Beogradu. Nakon studija teatrologije u Austriji, diplomirala je dramaturgiju na Akademiji umetnosti u klasi Siniše Kovačevića. Pohađala je i radionicu kreativnog pisanja i strukture scenarija i likova kod profesora Miomira Petrovića. Kao fotografkinja, radila je na filmskim setovima u Kanadi (Joseph and Mary i Apostol Peter).<br /> <br /> Od 2019. radi kao novinarka, dramaturškinja, interpretatorka i autorka priloga i skečeva u okviru naučno-obrazovnog programa RTS-a. Njen prilog prvenac &bdquo;A ko poziva smrt&ldquo; u okviru emisije &bdquo;Studio znanja&ldquo; Zorana Živkovića, gde je interpretirala Smrt kao ženski karakter, odjeknuo je na jutarnjem programu RTSa kao inovativni obrazovni prilog koji pomera granice žanra i forme konvencionalnog novinarstva.<br /> <br /> Kroz svoj kreativan, maštoviti i humorističan, scenaristički i interpretatorski rad podstiče feminizam kroz ženske karaktere i likove u umetnosti. Scenaristkinja je i autorka emisije &bdquo;Mi o Vuku&ldquo; i dramskog komada &bdquo;Podmornica&ldquo;. Trenutno radi na projektu Beyond TV, u cilju pokretanja obrazovnog TV kanala za decu o kulturnim dešavanjima iz sveta stripa, književnosti i društvenih igara. Sanjarka. Kreativka. Boemka. Pankerka. Buntovnica s razlogom.<br /> &nbsp;</p>

Slika Kejtlin Dojl

Kejtlin Dojl

<p style="text-align: justify">Kejtlin Dojl je već osvojila srca bezbrojnih čitalaca kroz istorijske romanse koje je napisala pod pseudonimom Skarlet Pekam. Kao Pekam, Dojl je autorka bestselera <em>USA Todya</em>, <em>Washington Posta</em> i <em>Entertainment Weeklya</em>. Njen duhovit, romantičan i feministički glas prepoznali su i priznali <em>Kirkus</em>,&nbsp;<em>NPR </em>i <em>New York Times Book Review</em>. Ketlin živi u Los Anđelesu. Možete je pratiti na Instagramu (@<u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="greatlyn" data-value="https://www.instagram.com/greatlyn/"><span class="ql-link-text">greatlyn</span></span></u>).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Shannon M. West</p>

Slika Miroslav Josić Višnjić

Miroslav Josić Višnjić

<p style="text-align: justify">Miroslav Josić Višnjić rođen je 1946. godine u Staparu (Bačka), a preminuo je 2015. godine u Beogradu. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, Učiteljsku školu u Somboru, a na Filološkom fakultetu u Beogradu apsolvirao je na grupi za opštu književnost i teoriju književnosti. Godine 1966. postao je član Udruženja književnika Srbije i od tada, pa sve do smrti, živeo je i radio u Beogradu povremeno boraveći u rodnom Staparu.<br /> <br /> Bavio se najrazličitijim poslovima u vezi sa knjigom (jedan je od prvih privatnih izdavača u to doba &ndash; Književna fabrika &bdquo;MJV i deca&ldquo;).<br /> <br /> Objavio je u više izdanja knjige pripovedaka: <em>Lepa Jelena</em>, <em>Dvanaest godova</em>, <em>Kvartet</em>, <em>Novi godovi</em>, <em>O dudu i grobu</em>, <em>Priče iz trapa</em>, <em>Đurđevdan</em> i drugi datumi; novelu <em>Roman o smrti Galerije</em>, romane: <em>Češka škola</em>, <em>Pristup u svetlost</em>, <em>Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba</em>, <em>Pristup u kap i seme</em>, <em>Svetovno trojstvo</em>, <em>Pristup u počinak</em>, <em>Roman bez romana</em>, <em>Dok nas smrt ne rastavi</em>, <em>Stablo Marijino</em>, <em>Baron iz šaraga</em>; prepisku iz vremena bombardovanja Ratna pošta i komentari; knjige tekstova<em> U drugom krugu</em>, <em>Đerdan od divana</em>, <em>Pisma srpskim piscima</em>, <em>Margina</em>, <em>Dok srce kuca</em>; dva izbora: <em>Azbučnik prideva u srpskoj prozi dvadesetog veka</em> i <em>Antologiju srpskih pripovedača</em> <em>19. i 20. veka</em>; knjige pesama <em>Azbuka smeha</em>, <em>Osim sveta</em> i <em>Zaveštanje</em>... itd.<br /> <br /> Njegova proza objavljena je u više antologija i zbornika, u zemlji i inostranstvu, a prevođena je na francuski, poljski, engleski, nemački, mađarski, holandski, italijanski, slovački, bugarski, češki i makedonski jezik.<br /> <br /> Dobio je više književnih priznanja za životno delo: gračanički <em>Zlatni krst kneza Lazara</em> (2003), nagradu <em>Todor Manojlović</em> (2004), <em>Račansku povelju</em> (2006) i <em>Veljkovu golubicu</em> (2007), kao i za pojedine knjige: nagradu <em>Isidora Sekulić</em> (1969), lista <em>Mladost </em>(1971), <em>Ljubiša Jocić</em> (1978), <em>Ninovu nagradu kritike</em> (1990), <em>Borbinu nagradu</em> (1992), <em>Stanislav Vinaver</em> (1992), <em>Borisav Stanković</em> (1992), <em>Oktobarske nagrade</em> Beograda i Sombora (1994), <em>Ivo Andrić</em> (1998), <em>Jovan Skerlić</em> (2010) i <em>Svetozar Ćorović</em> (2015).</p>

Slika Muni Vičer

Muni Vičer

<p style="text-align: justify">Muni Vičer je pseudonim spisateljice i nekadašnje novinarke i urednice crne hronike, Roberte Rico. Rođena u Veneciji 1957, Roberta je diplomirala na odseku za filozofiju na Univerzitetu Ka-Foskari u Veneciji. Nakon završenih studija radila je kao profesorka italijanskog jezika u srednjim i osnovnim školama. Pisanjem fantastike za decu počinje da se bavi 2002. godine, kada pod pomenutim pseudonimom objavljuje svoj prvi roman o Nini, <em>Devojčica sa Šestog Meseca</em>, koji je samo u Italiji prodat u više od milion primeraka i preveden na trideset jezika. Na srpskom jeziku objavljeno je nekoliko njenih romana kao što su <em>Đeno i crni pečat madam Kriken</em>, <em>Đeno i crveno ogledalo istine</em>, kao i tri romana o čarobnici Morgi.</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x