Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Najtraženiji naslovi u 2025. godini! Ekskluzive u 2026!

Godina iza nas bila je puna izazova. I pored svih prepreka uspeli smo da održimo kontinuitet kada je reč o književnim manifestacijama. U junu i decembru imali smo izuzetno posećene Noći knjige, a krajem oktobra je održan i Sajam knjiga, možda i pod najtežim okolnostima poslednjih godina, ali je tradicija ipak nastavljena. Dečji dani kulture u aprilu su inicijativa Lagune da se više govori o književnosti za decu i u tome smo uspeli. Organizovali smo više od stotinu promocija, tribina i druženja sa piscima širom Srbije.
800x500px-Najcitaniji-naslovi-2025
Godinu 2025. pamtićemo i po Laguninom podkastu „Bukmarker“ koji je već sa prvom epizodom doneo zanimljivu dinamiku na našoj književnoj sceni.

Laguna je u 2025. objavila čak 403 nova naslova.

Godinu smo započeli sa „Životnim poukama iz književnostiDžozefa Pirsija, dok je poslednja knjiga objavljena u 2025. zabavna i duhovita knjiga za decu „Tom Gejts – Epska avanturaLiz Pišon. Nadamo se da to ima i simboliku i da će 2026. biti zabavna na dobar način.

Najčitanija knjiga stranog autora u prethodnoj godini bila je „Slika s moremFredrika Bakmana, dok je među domaćim piscima „KrojačJelene Bačić Alimpić.

Hajduk u Beogradu“ je najtraženija knjiga za decu koja je ekranizacijom stekla veliki broj novih čitalaca, dok je knjiga „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičajŠtefani Štal najčitanija knjga publicistike.

Evo i kompletne liste 20 najčitanijih naslova u 2025:

Slika s morem“, Fredrik Bakman
Krojač“, Jelena Bačić Alimpić
Semper idem“, Đorđe Lebović
Hajduk u Beogradu – filmske korice“, Gradimir Stojković
Otac“, Bojan Ljubenović
Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“, Štefani Štal
Minesota“, Ju Nesbe
Maca na recept“, Šo Išida
1984“, Džordž Orvel
Životinjska farma“, Džordž Orvel
Sreća je piti čaj s tobom“, Mamen Sančes
Skrivena devojka“, Lusinda Rajli
Buket žutih ruža“, Ljiljana Šarac
Dorćolski rekvijem“, Dejan Stojiljković
Nebeske reke“, Elif Šafak
Tajna božićna biblioteka“, Dženi Kolgan
Sve što znam o ljubavi“, Doli Olderton
Sebi duguješ sve“, Dizgram
Mali Princ“, Antoan de Sent Egziperi
Košarka, to je Partizan“, Slobodan Vladušić

I 2026. obećava uzbudljivu književnu avanturu.

Već u januaru stiže nova knjiga vladike Grigorija „Jedni drugima potrebni“ koja će biti štampana i na ćirilici i na latinici. Besede vladike Grigorija rođene su na najosetljivijim mestima naših naroda – od Mostara i Trebinja do Jasenovca, Prebilovaca, Dečana i Ostroga, kao i u nemačkom rasejanju.

Očekuje nas i mitski, filozofski roman „Theo of Golden“ Alena Levija, koji spaja epsku fantastiku i intimnu potragu za smislom. „The Correspondent“ Virdžinije Evans je topla, slojevita priča o komunikaciji, samoći i ljudskim vezama, koja je, zahvaljujući preporukama čitalaca, postala veliki hit.

„Woman Down“ je još jedan snažan, emotivno intenzivan roman Kolin Huver, koji je brzo postao BookTok senzacija.

„Gone Before Goodbye“ je napeti triler Harlana Kobena i Riz Viterspun sa snažnom emotivnom linijom i pažljivo građenom misterijom.

Očekuje nas i novi roman Nikolasa Sparksa – „Remain“, neobičan spoj romanse i misterije, u kojem se ljubavna priča postepeno pretvara u nešto mnogo složenije.

Kada je reč o knjigama publicistike, Laguna će objaviti posthumnu zbirku eseja i kratkih priča „The Land of Sweet Forever“, koja otkriva širinu talenta Harper Li izvan njenog slavnog romana.

„Sonny Boy“ je autobiografija jednog od najvećih glumaca 20. veka Ala Paćina. On piše iskreno, bez mitologizacije sebe, o umetnosti, slavi, sumnjama i životu na sceni i van nje.

Knjiga koja će sigurno izazvati kontroverze je „The Book of Sheen“, direktni, duhoviti i često šokantni memoari glumca Čarlija Šina.

Ovo je samo deo onoga što nas očekuje u 2026, ali već sada sa sigurnošću znamo da će to biti dobra godina.

Uživajte u čitanju.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Antoan de Sent Egziperi

Antoan de Sent Egziperi

Antoan de Sent Egziperi rođen je 29. juna 1900. godine  u Lionu u Francuskoj. Rastao je u porodici sa petoro dece (on je bio treće). Iako je od detinjstva pokazivao sklonost ka pisanju ipak je prevagnula njegova želja da postane pilot.  Ipak, čak i kada je profesionalno počeo da se bavi letenjem (od 1921. godine) nastavio je da piše. Njegove rukopise videli su poznati francuski pisci, među kojima je bio i Andre Žid, i podstakli su ga da nešto od toga objavi. Godine 1926. Izašao je njegov prvi roman Avijatičar. Nastavlja svoju letačku karijeru (1930. godine dobio je Orden legije časti za zasluge u civilnoj aero-anutici), ali i da objavljuje književne članke, priče i romane. Za vreme Drugog svetskog rata bio je pilot u okviru savezničkih snaga u borbama protiv nacističke Nemačke. Poginuo je u avionskoj nesreći 31. jula 1944. godine.

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Dizgram

Dizgram

<p style="text-align: justify">Dizgram je čovek sveta, zaljubljen u svet i ljude, more, zalaske sunca i jednostavne trenutke. Iskustva je skupljao u 75 zemalja koje je obišao.<br /> <br /> Bavio se ljudima kroz novinarstvo na početku karijere, kao RTV voditelj, a kasnije se posvetio dizajnu, predavanju na univerzitetu, komunikacijama i pisanju za mnoge medije iz Danske, Engleske i regiona.<br /> <br /> Autor je knjiga:<em> Sebi duguješ sve</em>, <em>Ovaj put biram sebe</em> i <em>Smij se u inat svemu</em> &ndash; od koje je sve počelo.<br /> <br /> Iskustva o ljudima sticao i kroz mnogobrojne seminare o psihologiji, terapeutskom radu, odnosima, radu na sebi.<br /> <br /> Dizgram je rođen u Sarajevu, a od 2000. godine živi u Danskoj.</p>

Slika Doli Olderton

Doli Olderton

<p style="text-align: justify">Doli Olderton je nagrađivana autorka i novinarka. Kolumnista je časopisa <em>Sandej tajms stajl</em>, a pisala je i za <em>GK</em>, <em>Red</em>, <em>Meri Kler</em> i <em>Graciju</em>. Domaćin je aktuelnog podkasta o kulturi &bdquo;The High Lov&ldquo; zajedno sa novinarkom Pandorom Sajks. Njena prva knjiga <em>Sve što znam o ljubavi</em> je ušla među prvih pet bestselera <em>Sandej tajmsa</em> odmah po objavljivanju i osvojila Nacionalnu književnu nagradu za autobiografiju godine.<br /> <br /> Foto: Alexandra Cameron</p>

Slika Đorđe Lebović

Đorđe Lebović

<p style="text-align: justify">Đorđe Lebović (Sombor, 1928 &ndash; Beograd, 2004), pisac i dramatičar, detinjstvo je proveo u čestim selidbama i prilagođavanju na novu okolinu, najviše u Somboru i Zagrebu, usled razvoda roditelja i složene porodične situacije. Njegov osetljiv dečački karakter oblikovalo je apokaliptično vreme &bdquo;Velikog Sunovrata&ldquo;, kako ga sam naziva, zlo vreme koje se približavalo tokom njegovog odrastanja u krilu jevrejske porodice. Osnovnu školu je pohađao u Somboru i Zagrebu, a sa petnaest godina sa članovima svoje porodice transportovan je u koncentracioni logor Aušvic. <br /> <br /> U logorima Aušvic, Saksenhauzen i Mathauzen proveo je skoro dve godine, do završetka Drugog svetskog rata, i preživeo zahvaljujući, između ostalog, poznavanju nemačkog i mađarskog jezika. Kao pripadnik radne grupe staklorezaca učestvovao je u nacističkom demontiranju Krematorijuma II u Aušvicu, kada su nacisti ubrzano uništavali tragove svog zločina. Po povratku iz logora, Lebović je saznao da je izgubio celu porodicu i ostao bez 40 članova šire i uže familije. <br /> <br /> Završio je gimnaziju u Somboru u skraćenom roku 1947, a potom upisao filozofiju u Beogradu i diplomirao 1951. Za vreme studija radio je kao fizički radnik, nastavnik matematike, prevodilac i humorista, zarađujući za život kao reporter u Radio Beogradu i kolumnista u humorističkom listu &bdquo;Jež&ldquo;. Po završetku studija radi kao novinar u Radio Novom Sadu i kustos Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu, a od 1955. godine kao upravnik Letnje pozornice u Topčideru. Od 1960. godine upravnik je Izložbenog paviljona u Beogradu, a od 1979. direktor Drame u Beogradskom dramskom pozorištu. Godine 1981. odlazi u invalidsku penziju.<br /> <br /> Bio je član Evropskog komiteta &bdquo;Aušvic&ldquo;, nosilac ordena poljske vlade za doprinos idejama mira. <br /> <br /> Đorđe Lebović se javlja u književnosti pričom <em>O ljudima u paklu i paklu u ljudima</em> 1955. godine i novelom <em>Živeti je ponekad visoko</em>, objavljenom u prestižnom časopisu &bdquo;Delo&ldquo; 1956. Sledi drama <em>Nebeski odred</em>, koju je napisao u saradnji sa piscem Aleksandrom Obrenovićem, po mnogima začetak moderne srpske dramaturgije. Drama je prevedena i izvođena na desetak svetskih jezika, a 1957. godine nagrađena Sterijinom nagradom u Novom Sadu. Za dramu <em>Haliluja</em> ponovo osvaja Sterijinu nagradu 1965. godine. Vanrednu Sterijinu nagradu dobiće 1968. za dramu <em>Viktorija</em>. <br /> <br /> Tokom umetničkog delovanja napisao je mnogo radio drama, TV-drama, serija i scenarija za dugometražne igrane filmove. Najviše uspeha među njima imale su drame <em>Svetlosti i senke</em>, <em>Traganje po pepelu</em> (prva nagrada na međunarodnom festivalu radio drama <em>Prix Italia</em>), <em>Vojnik i lutka</em>, <em>Cirkus</em>, <em>Srebrno uže</em>, <em>Pali anđeo</em>, <em>Dolnja zemlja</em>, <em>Ravangrad 1900</em>, <em>Sentandrejska rapsodija</em>, <em>Ponor</em>... Drame su mu štampane i izvođene u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rusiji, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Austriji, Holandiji, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Engleskoj, SAD i Izraelu. <br /> <br /> Od filmova za koje je Đorđe Lebović napisao scenarija najviše uspeha imali su <em>Most</em>, <em>Devojku s Kosmaja</em>, <em>Valter brani Sarajevo</em> i <em>Konvoj za El Šat</em>. <br /> <br /> U rukopisu i rasuti po časopisima ostali su njegovi eseji i desetak novela (<em>Zli umiru vertikalno</em>, <em>Kako je Greko zaradio hleb</em>, <em>Deset vodoravnih crta</em>, <em>Anđeli neće sići sa nebesa</em>, <em>Ako lažem, obesite me, moliću lepo</em>, <em>Sahrana obično počinje popodne</em>, <em>Važan esek</em> i dr.).<br /> <br /> Po izbijanju ratova na tlu bivše Jugoslavije, &bdquo;sa istim predznakom &ndash; tla i krvi&ldquo;, odlučio je da napusti Beograd i sa porodicom se preselio u Izrael 1992. godine. U Srbiju se vratio 2000. i do smrti četiri godine kasnije pisao svoj jedini, autobiografski roman <em>Semper idem</em>, koji je ostao nedovršen.&nbsp;</p>

Slika Džordž Orvel

Džordž Orvel

<p style="text-align: justify">Džordž Orvel (pravo ime Erik Artur Bler; Motihari, 25. jun 1903 &ndash; London, 21. januar 1950) bio je engleski književnik. Stekao je slavu romanima, među kojima se posebno ističu &bdquo;Životinjska farma&ldquo; i &bdquo;1984&ldquo;, kritikama, političkim i književnim radovima. Orvel se smatra jednim od najpoznatijih engleskih esejista 20. veka.</p>

Slika Elif Šafak

Elif Šafak

<p style="text-align: justify">Elif Šafak je nagrađivana književnica britansko-turskog porekla. Objavila je 19 knjiga, od kojih 12 romana, uključujući i poslednji <em>Ostrvo nestalog drveća</em>, koji se našao u užem izboru za nagradu <em>Costa</em>, <em>British Book Awards</em>, Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva i <em>Women&rsquo;s Prize for Fiction</em>. Njena dela prevedena su na 57 jezika i nalaze se na listama bestselera širom sveta. Roman <em>10 minuta i 38 sekundi</em> <em>na ovom čudnom svetu</em> bio je u užem izboru za Bukerovu nagradu i Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva; knjiga je izabrana i za Blekvelovu knjigu godine. Roman <em>40 pravila ljubavi</em> je proglašen za jedan od 100 romana koji su oblikovali svet po izboru Bi-Bi-Sija. Šafakova je doktorirala političke nauke i predavala na univerzitetima u Turskoj, SAD i Velikoj Britaniji, uključujući Koledž Svete Ane na Oksfordu, gde je počasni profesor. Takođe ima počasni doktorat (<em>Litterarum humanarum doctor</em>) Univerziteta Bard.<br /> <br /> Šafakova je saradnica i potpredsednica Kraljevskog književnog društva, a Bi-Bi-Si ju je uvrstio među 100 najuticajnijih i najinspirativnijih žena. Članica je Saveta za kreativnu ekonomiju Svetskog ekonomskog foruma i jedan od osnivača Evropskog veća za spoljne odnose (ECFR). Kao borac za ženska prava, prava LGBTQ+ populacije i slobodu govora, Elif Šafak je inspirativan javni govornik, i dvaput je bila govornik na konferenciji TED. Elif Šafak objavljuje tekstove u mnogim velikim listovima širom sveta, a nosilac je i Ordena Viteškog reda umetnosti i književnosti. Godine 2017. medijska kuća Politiko uvrstila ju je među dvanaestoro ljudi &bdquo;koji ulivaju preko potrebni optimizam&ldquo;. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsednik žirija književne nagrade Velkom, kao i nagrade PEN/Nabokov. Nedavno je nagrađena međunarodnom književnom nagradom Haldour Laksnes za doprinos &bdquo;obnovi umetnosti pripovedanja&ldquo;.<br><br><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="elifshafak.com" data-value="https://www.elifsafak.com.tr/home"><span class="ql-link-text">elifshafak.com</span></span><br><br /> </u>Foto:&nbsp;© Ferhat Elik</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Ljiljana Šarac

Ljiljana Šarac

<p style="text-align: justify">Ljiljana Šarac (devojačko Lazić) rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću <em>Lasta</em> kao novinar, urednik <em>Revije Lasta</em> i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika u Osnovnoj školi &bdquo;Stefan Dečanski&ldquo; u Beogradu. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je &bdquo;Smederevskog Orfeja&ldquo;. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama <em>Lutka učaurene duše</em> 1997. godine. Do sada je objavila četiri istorijska (<em>Opet sam te sanjao</em>, <em>Gde sam to pogrešila</em>, <em>Zid tajni</em> i <em>Zlatna žila</em>) i dva ljubavna romana (<em>Starija </em>i <em>Stariji</em>). Dobitnica je prestižne nagrade Beogradski pobednik (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije. Udata je i majka dvojice sinova.<br /> <br /> Instagram: saracljiljana_pisac<br /> Fejsbuk stranica: https://www.facebook.com/ljiljanasaracpisac/<br /> Web sajt: www.ljiljanasarac.com<br /> Email: ljiljanasarac@gmail.com<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vladimir Šporčić</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Mamen Sančes

Mamen Sančes

<p style="text-align: justify">Puno ime autorke Mamen Sančes je Marija del Karmen Sančes Perez (1971). Ona je španska autorka, novinar i zamenik direktora španskog izdanja magazina <em>Hello</em>, koji je u vlasništvu njene porodice već tri generacije.<br /> <br /> Studirala je informatiku u Madridu, a doktorirala na istoriji i književnosti. Kasnije je studirala francusku književnost na Sorboni, i englesku na Oksfordu.<br /> <br /> Objavljivala je naporedo knjige za decu i romane za odrasle. Do sada je objavila jedanaest knjiga, a roman <em>Sreća je piti čaj s tobom</em> premašio je tiraž od 150.000 u Španiji.</p>

Slika Slobodan Vladušić

Slobodan Vladušić

<p style="text-align: justify">Slobodan Vladušić, pisac i esejista, rođen je 1973. godine u Subotici, gde i danas živi.<br /> <br /> Radi na Odseku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u zvanju redovnog profesora.<br /> <br /> Romani:<em><br /> Forward</em> (2009) &ndash; stipendija &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Vitalova nagrada.<br /> <em>Mi izbrisani</em> (2013) &ndash; nagada &bdquo;Meša Selimović&ldquo;.<br /> <em>Veliki juriš</em> (2018) &ndash; nagrade &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, &bdquo;Janko Veselinović&ldquo;.<br /> <em>Omama</em> (2021) &ndash; nagrada &bdquo;Beskrajni plavi krug&ldquo; koju dodeljuje Matica srpska.<br /> <br /> Teorijska proza:<br /> <em>Crnjanski, Megalopolis </em>(2011) &ndash; nagrada &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;. <br /> <em>Književnosti i komentari</em> (2017) &ndash; nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; i &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;.<br /> <br /> Slobodan Vladušić je član neformalne grupe pisaca P-70, zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem, Dejanom Stojiljkovićem, Markom Krstićem i Nikolom Malovićem.<br /> <br /> Oficijelni sajt: slobodanvladusic.rs<br /> <br /> Foto: Katarina Marčetić</p>

Slika Šo Išida

Šo Išida

<p style="text-align: justify">Rođena je 1975. godine u prefekturi Kjoto. Nakon završene srednje škole zaposlila se u finansijskoj kompaniji, a kasnije počela da radi u firmi za telekomunikacije, dok je u slobodno vreme počela da piše romane. Debitovala je 2014. godine kada je njen roman <em>Učitelj paradajza</em> proglašen u Japanu za najbolji ljubavni roman. Njena druga značajna dela jesu serijal <em>Kafe za pse: Av-av noar</em>, <em>Čuvam mačku svog bivšeg dečka</em> i <em>Noć u čudesnom zoološkom vrtu</em>.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Tetsuro Goto</p>

Slika Štefani Štal

Štefani Štal

<p style="text-align: justify">Štefani Štal je diplomirana psihološkinja i drži privatnu praksu u Triru. Oblasti za koje je posebno stručna jesu strah od vezivanja, jačanje osećanja sopstvene vrednosti i rad s &bdquo;unutrašnjim detetom&ldquo;. Autorka je brojnih uspešnih knjiga kao što su <em>Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj</em>, <em>Svako je sposoban za vezu</em>,<em> Upoznaj sebe i druge</em>,<em> Ojačaj samopouzdanje</em> i <em>Strah od vezivanja</em>. Štampa i mediji je redovno zovu kada im je potrebno stručno mišljenje psihologa.<br /> &nbsp;</p> Foto:&nbsp;© Roswitha Kaster

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x