Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nagrade „Liplje“ i „Stuplje“ za Lagunu na 30. Međunarodnom sajmu knjiga u Banjaluci

Na nedavno završenom 30. Međunarodnom sajmu knjiga u Banjaluci Lagunina izdanja dobila su čak dve važne nagrade.
800x500-Banjaluka-nagrade
Prema odluci žirija koji je radio u sastavu Duško Pevulja (predsednik), Vid Vukelić i Dunja Ilić (članovi), nagradu „Liplje“, za savremenu književnost, dobila je banjalučka književnica Tanja Stupar Trifunović za roman „Duž oštrog noža leti ptica“ u izdanju Lagune.

U obrazloženju se navodi da je „Duž oštrog noža leti ptica“ važna knjiga za dosadašnji opus Tanje Stupar Trifunović koja je s razlogom skrenula pažnju kritičara i čitalačke javnosti: „Čini se da je tematika koju ova autorka opsesivno obrađuje, i koju nosi u sebi, kao podsticaj ali i kao životnu i stvaralačku jednačinu, u ovoj nevelikoj knjizi dobila svoj reprezentativan izraz i smisaonu punoću. Ona je dobrim svojim dijelom svjedočanstvo kakvo samo literatura može da ostavi o jednom uzbudljivom vremenu, i to svjedočanstvo iz neobične perspektive.“

Žiri je odličio da nagradu „Stuplje“ za negovanje srpske tradicije i pravoslavne duhovnosti dodeli Laguni za knjigu vladike Grigorija „Stranac u šumi“.

Kako stoji u saopštenju žirija, knjiga vladike Grigorija „Stranac u šumi“ „uzoran je primjer bogopoznanja i bogotražiteljstva jednog pravoslavnog vladike, napisana na prvorazredni književni način: lijepim jezikom, dopadljivim stilom i zaokruženom misaonošću. Ona je izraz duhovnog, ali i intelektualnog poštenja vladike Grigorija, njegove sklonosti da se kao pravoslavni monah i pisac zaputi uvijek nepredvidivom putanjom samopreispitivanja i samopoznanja, što je uslov za svaki ljudski posao u dubinama i visinama duha, u milinama i urvinama stvaranja. Dobro je što je ovaj čovjek, koji je važna figura u našem vremenu, već više od dvije decenije napisao jednu ovakvu knjigu, na radost čitalaca, vjernika naše Crkve i poštovalaca njegove umjetnosti riječi“.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

<p style="text-align: justify">Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac.<br /> <br /> Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa.<br /> <br /> Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke.&nbsp;Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog.<br /> <br /> Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen.<br /> <br /> U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija <em>Biti sa drugim</em> (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se &bdquo;zlatna nit&ldquo; uklopi a ne tek pronađe. U knjizi <em>Gledajmo se u oči</em> (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča <em>Preko praga</em> (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela &ndash; u roman <em>Nebeska dvorišta</em> (2022).<br /> <br /> Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x