Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nagrada „Neven“ dodeljena autorima „Urnebesne fizike“

U Svečanoj sali Skupštine grada Beograda u četvrtak 6. oktobra dodeljene su nagrade „Neven“ i „Dobra igračka“, koje dodeljuje organizacija Prijatelji dece Srbije.
U kategoriji popularna nauka žiri u sastavu Ljubica Urošević, Milovan Danojlić, Gordana Glavinić i Ivana Mijić Nemet izabrao je kao najbolju za 2015. godinu knjigu izdavačke kuće Laguna „Urnebesna fizika“, autora Svetislava Paunovića, Branka Stevanovića i Igora Kolarova.

U obrazloženju žirija stoji da su autori „obavili ozbiljan posao ’prevođenja’ zakona fizike u interaktivno, zanimljivo i duhovito štivo, odlučni da prognaju dosadu iz školskog predmeta koji je neretko bauk. Knjiga je odličan vodič za samostalno izvođenje zabavnih i bezbednih eksperimenata kroz koje se plasiraju znanja iz nastave. Tu se završava svaka sličnost sa poznatim zbirkama ogleda i počinje njen drugi sloj, pun duhovitih opaski, vrcavih komentara, anegdota o poznatim fizičarima, zanimljivosti iz sveta fizike koji motivišu, zabavljaju i podučavaju.“

Na istoj svečanosti dodeljeno je i priznanje „Dobra igračka“ za 2016, koju je dobila društvena igra „Martina zagonetna kutija“, koju proizvodi kompanija Jamax. U obrazloženju stručnog žirija Prijatelja dece Srbije stoji da je „set igara ’Martina zagonetna kutija’ nešto što nam je odavno trebalo da obnovimo znanje o tome kako da se družimo i budemo zajedno, da jedni drugima pomažemo i uzajamno se podstičemo, da se učimo da postavljamo pitanja, povezujemo pojmove, smišljamo i koristimo simbole, razmišljamo i asociramo“. „Martina zagonetna kutija“ inspirisana je serijalom Laguninih knjiga Uroša Petrovića o devojčici Marti Smart, koja živi u neobičnoj Ginkovoj ulici i voli da otkriva tajne i rešava misterije.

„Urnebesna fizika“ je doživela veliki uspeh kod mladih čitalaca, a u knjižarama se može naći njeno peto izdanje.

„Urnebesna fizika“ je obrazac savremenog pristupa popularnom objašnjenju nauke, koji koristi  lako prohodne puteve do znanja, a najsigurniji je – doživljaj nauke kao igre. Knjiga s lakoćom komunicira sa čitaocem jer mu dodeljuje glavnu ulogu i šansu da oživi pojave iz sveta fizike sopstvenim rukama. Bez nje bi znanja iz nastave ostala u magli teorije.

Osnova knjige je zbirka eksperimenata iz fizike koje je, želeći da pomogne osnovcima da lakše shvate gradivo, zapisao naučnik i dugogodišnji profesor Svetislav Paunović. Dva vešta pisca za decu, već ovenčana ovom nagradom, Branko Stevanović i Igor Kolarov, rukopisu su zatim dodala sopstvenu formulu, začinili ga dragocenim zrncima duha i pretvorili u neodoljivo zabavnu knjigu. Odlučni da prognaju dosadu iz školskog predmeta koji je neretko bauk, obavili su ozbiljan posao „prevođenja“ zakona fizike u interaktivno, zanimljivo i duhovito štivo. Knjiga je odličan vodič za samostalno izvođenje zabavnih i bezbednih eksperimenata, kroz koje se plasiraju znanja iz nastave.

Tu se završava svaka sličnost sa poznatim zbirkama ogleda i počinje njen drugi sloj, pun duhovitosti, zanimljivosti iz sveta fizike, vrcavih komentara, koji motivišu, zabavljaju i podučavaju. Nizom anegdota o poznatim fizičarima razbija se fama o naučnicima kao nestvarnim knjiškim bićima, a čitaocima svih uzrasta pokazuje koliko je put do naučnog otkrića pun izazova i zaokreta, ali vredan napora.

Ilustracije Ane Petrović su dodatni sloj humora koji opravdava atribut urnebesna iz naslova ove maštovito osmišljene knjige, namenjene „i onima koji su ludi za fizikom i onima koji bi radije povukli krokodila za rep nego izučavali fiziku“. I jednima i drugima može da posluži da bolje shvate pojave u prirodi, a nastavnicima kao izvor dobrih ideja za kreativniju nastavu.

„Sve pohvale izdavaču koji je prepoznao potrebu čitalaca svih uzrasta za knjigom koja otkriva istinitost i lepotu nauke i radost istraživanja. Dokaz za to je visoko mesto na listi Laguninih bestselera, koje je ’Urnebesna fizika’ neočekivano izborila i dugo zadržala. Knjiga je položila veliki ispit kod malih čitalaca – doživela je (bar do sada) pet izdanja!“, istakla je Ljubica Urošević, predsednik žirija za nagradu „Neven“ za popularnu nauku.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Branko Stevanović

Branko Stevanović

<p style="text-align: justify">Branko Stevanović (1966) rođen je u Bačkoj Topoli, odrastao na Krivaji i u Sevojnu, živi na Novom Beogradu. Piše za decu i odrasle. Bio je urednik u nekoliko izdavačkih kuća i listova za decu. Bavi se i prevodilačkim radom. U periodici je prisutan od 1984, a prvu knjigu objavio je 1986. godine. Poezijom i kratkom prozom zastupljen je u antologijama, udžbenicima i lektiri za osnovnu školu. <br /> <br /> Neke od objavljenih knjiga su: <em>Trajanja</em>, <em>Nikola Vrana i golubovi</em>, <em>Vrlo društvena igra</em>, <em>Upotreba deteta</em>, <em>Zoološka pesmarica</em>, <em>Priča o princu jedincu</em>, <em>Lepo ti kažem</em>, <em>Eto tako</em>, <em>Ovako je to bilo</em>, <em>Kako sam bio zec</em>, <em>Pozorištancije</em>, <em>Avanture Kraljevića Marka</em>, <em>Strogo poverljiva knjiga</em>, <em>Blago nama sa životinjama</em>&hellip; Koautor je knjiga <em>Urnebesna fizika</em> i <em>Urnebesna hemija</em>. Priredio je knjigu izabranih pesama Ljubivoja Ršumovića <em>Čini mi se vekovima</em> i knjigu izabranih priča i pesama Vladimira Andrića <em>Savršeni darmar</em>. Sa Igorom Kolarovim priredio je tri izbora iz srpske poezije za decu: <em>E, baš to!</em>, <em>Od Zmaja do beskraja</em> i <em>Zrenjaninski vatromet</em>. Sa Gordanom Maletić priredio je knjigu izabranih pesama Jovana Jovanovića Zmaja <em>Zgodno mesto</em>. <br /> <br /> Dobitnik je brojnih priznanja u sferi književnosti za decu, među kojima su: &bdquo;Dečja knjiga godine&ldquo; 52. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, Nagrada &bdquo;Neven&ldquo; Prijatelja dece Srbije (dva puta &ndash; za beletristiku i za popularnu nauku), Nagrada 57. Zmajevih dečjih igara za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu, Nagrada Žirija dečje kritike &bdquo;Dositejevo pero&ldquo;, Nagrada &bdquo;Momčilo Tešić&ldquo;, Nagrada &bdquo;Knjaževačko zlatno runo&ldquo; za doprinos stvaralaštvu za decu i razigranom detinjstvu, Nagrada &bdquo;Zlatni ključić&ldquo; 50. Festivala poezije Smederevska pesnička jesen, Povelja &bdquo;Naisa&ldquo; 13. Medijana festivala dečjeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu, Plaketa &bdquo;Zlatna bulka&ldquo; 29. Međunarodnog festivala pesnika za decu u Crvenki za ukupan doprinos stvaralaštvu za decu, Nagrada &bdquo;Zlatno Gašino pero&ldquo; 35. Međunarodnog festivala humora za decu u Lazarevcu, za doprinos vedrom duhu detinjstva. U časopisu Vukove zadužbine <em>Danica za mlade</em> je 2019. proglašen za ličnost godine, a 2021. u Republici Srpskoj proglašen je za &bdquo;Princa Dječijeg carstva&ldquo; &ndash; za životno delo i doprinos dečjem stvaralaštvu.</p>

Slika Igor Kolarov

Igor Kolarov

<p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

Slika Svetislav Paunović

Svetislav Paunović

<p style="text-align: justify">Svetislav Paunović (1934&ndash;2014) radio je u Institutu Boris Kidrič u Vinči i Vojno-tehničkom institutu u Beogradu. Bio je asistent za predmet <em>Teorija električnih kola</em> na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Godine 1968. odlazi u Kanadu gde je kao asistent radio na Torontskom univerzitetu <em>Sent Džordž</em> i Koledžu <em>Ranimed</em>. Od 1971. radi u ETŠ <em>Nikola Tesla</em> u Beogradu. Na Višu elektrotehničku školu u Beogradu prelazi 1977. i tu ostaje do penzionisanja (2000). Od 1994. bio je šef katedre za elektroniku. Objavio je više stručnih radova iz oblasti analize i sinteze električnih kola, kao i rad <em>Sinteza jedne specijalne klase električnih mreža sa N pristupa</em>, koji je 1988. godine primljen od strane Srpske akademije nauke i umetnosti u Beogradu. Knjige: <em>Osnovi elektronike</em> (izdanje VETŠ u Beogradu, 1989); <em>Elektronika I </em>(pet izdanja VETŠ u Beogradu, 1996); <em>Zbirka rešenih zadataka iz elektronike I </em>(pet izdanja VETŠ u Beogradu, 1996); <em>Analiza kola i signala</em> (dva izdanja VETŠ u Beogradu, 1998); <em>Zbirka rešenih ispitnih zadataka iz analize kola i signala</em> (dva izdanja VETŠ u Beogradu, 1999) itd.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x