Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Na Laguninom štandu u petak Mirjana Bobić Mojsilović, Vuk Drašković, Boris Dežulović i brojni drugi pisci

I petak će na štandu Lagune biti uzbudljiv dan, jer očekujemo dolazak brojnih pisaca hit knjiga.
Petak, 28. 10. 2022.

11.00 – Dejan Aleksić
12.00 – Rastislav Durman
12.30 – Tamara Lujak
13.00 – Mirjana Uzelac
14.00 – Robert Takarič
15.00 – Momčilo Petrović
16.00 – Momčilo Đorgović
17.00 – Vuk Drašković
18.00 – Mirjana Bobić Mojsilović
19.00 – Boris Dežulović


Potpisivanja otvara pisac Dejan Aleksić, koji će na Laguninom štandu biti od 11 sati. Njegov roman „Petlja“, ovenčan nagradom „Miloš Crnjanski“, snažna je i uzbudljiva priča koja nas vodi kroz lavirinte skučenih životnih izbora, koji često dovode do korenitog preispitivanja i preobražaja ličnosti.

Zatim nam u goste dolaze dečji pisci. Od 12 sati družimo se sa Rastislavom Durmanom i njegovim divnim knjigama „Zmajevi, zmajke i zmajčad“ i „Barbara, Kata i dva čuda jedna“. U knjizi „Zmajevi, zmajke i zmajčad“, pisac je iz bogate riznice maštanja odabrao i preradio manje poznate bajke u kojima važnu ulogu imaju zmajevi, koji se razlikuju od priče do priče, dok nam u knjizi „Barbara, Kata i dva čuda jedna“ donosi neverovatno duhovitu i vešto isprepletanu priča o mudrosti, prijateljstvu i porodici. I o guskama, naravno.

A u 12 sati i 30 minuta dočekujemo Tamaru Lujak, čije knjige „Rečnik slovenske mitologije“ i „Rečnik srpskih mitoloških bića“ treba da ima svaka dečja polica. „Rečnik slovenske mitologije“ je rečnik pojmova iz slovenske mitologije dat u vidu kratkih priča, ili zbirka priča data u formi rečnika o pojavama i likovima iz paganskih vremena: Velesu, Dažbogu, zvezdama, nebu, Perunu, Stribogu... A „Rečnik srpskih mitoloških bića“ donosi priče i legende o pojavama i likovima iz paganskih vremena kao što su ala, bauk, vampir, veštica, zmaj, todorci...

Od 13 sati na Laguninom štandu autorka Mirjana Uzelac potpisivaće triler „Ubistvo pod pseudonimom“, koji je napisala zajedno sa koleginicom Vericom Vinsent Kol. „Ubistvo pod pseudonimom“ je izuzetno osmišljen triler, u kome ništa nije propušteno ili prepušteno slučaju. Nastao je kao rezultat prijateljstva, podrške i poverenja između dve autorke.

Potom se družimo sa još jednim piscem za decu i mlade. Na štandu Lagune će od 14 sati biti Robert Takarič, čije su knjige „Onlajn ekskurzija“, „Upomoć! Izgleda da sam se zaljubila“, „Žurke u našoj školi“, „Devojčice uzvraćaju udarac“, „Devojčice su obično više“ i „Udario me pubertet u glavu“ važan deo odrastanja.

Od 15 sati autor Momčilo Petrović potpisivaće svoje novu hit knjigu „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“, koja je nastavak „Zanimljive istorije Srba u 147 priča“. Knjiga „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“ sadrži kratke i upečatljive priče iz naše istorije koje većina čitalaca nikada nije čula niti je o njima išta znala.

U 16 sati na Lagunin štand stiže Momčilo Đorgović, koji će potpisivati svoju novu knjigu „Ko je ubio Jovana Skerlića“. Lik jednog od najznačajnijih srpskih književnih istoričara i kritičara posmatra se u ovoj knjizi u svetlu njegovog političkog angažmana i političke filozofije.

Pisac i političar Vuk Drašković potpisivaće od 17 sati svoju novu knjigu „Ožiljci života“, koja je na ovogodišnjem Sajmu mešu najprodavanijima. „Ožiljci život“ su memoari koji se čitaju kao dirljivo i gorko svedočenje protiv zaborava, a zaborav je ubistvo istine. Od opisa detinjstva i studentskih dana, preko novinarskih angažmana u zemlji i svetu, uz osvrte na književno stvaralaštvo, svedoci smo lične i nacionalne drame koja se odvijala tokom tri protekle decenije na nesreću i štetu srpskog naroda.

Od 18 do 19 sati, sa čitaocima će se družiti Lagunina bestseler autorka Mirjana Bobić Mojsilović. Zbirka priča „Baba, nemoj ništa da me pitaš“, romani „Tvoj sam“, „Srce moje“, „Ono sve što znaš o meni“, „Glad“ i mnogi drugi, kao i jedna zbirka poezije „Obećao si mi“ – sve su to odlične životne, ljubavne priče, u kojima se ogleda autorkina jedinstvena harizma.

Na kraju dana, dolazi nam gost iz regiona. Hrvatski pisac Boris Dežulović potpisivaće svoj roman-prvenac „Christkind“, koji odnedavno čitamo u izdanju Lagune. „Christkind“ je žanrovska mešavina čiju okosnicu čini priča o splitskom knjižaru s kraja 20. veka, koji je vremeplovom poslat u pozni 19. vek da ubije dečaka Adolfa Hitlera i tako spreči krvoproliće 20. veka.

Pored uobičajenih sajamskih popusta od 15%, uz članske popuste do 20% na štandovima Lagune u Hali 1 i 4, i ove godine smo spremili popuste za kupovinu više knjiga. Za kupovinu 3–5 knjiga važiće dodatni popust od 10%, popust od 15% odnosiće se na kupovinu 6–8 knjiga, a za kupovine preko 9 knjiga dodatni popust je 20%. I ovog puta imaćemo omiljene akcije čitalaca „3 knjige za 499 dinara“ i „3 knjige za 999 dinara“. Rođendanski popust od 40% važi za kupovinu do 3 Lagunine knjige.

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Bambi, Henkel, Sarantis, Haier, Generali, Flixbus, PS Fashion, Esi.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Boris Dežulović

Boris Dežulović

<p style="text-align: justify">Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. u Splitu.<br /> <br /> Karijeru u novinarstvu započeo je 1977. kao vlasnik i urednik <em>Đulabija</em>, nedeljnika 7a razreda Osnovne škole &bdquo;Bruno Ivanović&ldquo; u Splitu, i <em>Glasila razredne ćelije</em>, časopisa I27 razreda splitske Srednje škole &bdquo;Ante Jonić&ldquo;, te istraživački novinar <em>Građevinara</em>, lista Srednje građevinske škole &bdquo;Ćiro Gamulin&ldquo;, gde je doživeo prvi susret s cenzurom i zabranu teksta o korupciji u upravi škole. Nakon kraćih izleta u nogomet, veslanje, ragbi, rokenrol, alternativno kazalište, strip, drogu i sitni kriminal, sredinom osamdesetih postaje grafički urednik u splitskoj <em>Omladinskoj iskri</em> i urednik satiričkog priloga <em>Le Spizd</em>. Od 1990. radi kao novinar <em>Nedjeljne Dalmacije</em>, te ratni reporter i komentator <em>Slobodne Dalmacije</em>.<br /> <br /> Od 1988. zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u <em>Nedjeljnoj</em>, odnosno <em>Slobodnoj Dalmaciji</em>, uređuje satirički podlistak <em>Feral Tribune,</em> koji nakon HDZ-ovog preuzimanja splitske novinske kuće 1993. izdvajaju i utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički nedeljnik. Krajem 1999. napušta <em>Feral </em>i postaje kolumnista <em>Globusa</em>, te saradnik ostalih izdanja <em>Europa Press Holdinga</em>, odakle odlazi nakon otkazivanja saradnje u <em>Slobodnoj Dalmaciji</em> 2015. godine. Danas radi za <em>Novosti</em>, nedeljnik <em>Srpskog narodnog vijeća</em>.<br /> <br /> Dugogodišnji je redovni kolumnista ljubljanskog <em>Dnevnika</em> i portala N1, te stalni ili povremeni saradnik brojnih hrvatskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. U izboru Hrvatskog novinarskog društva 2004. proglašen je novinarom godine, a 2014. u Londonu je dobio i <em>European Press Award</em> za najbolji novinski komentar.<br /> <br /> Koautor je brojnih proznih zbirki i monografija, i autor scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić <em>Dnevnik graditelja</em> (2007) o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. S pjesničko-satiričkim kabareom <em>Melodije Bljeska i Oluje</em> zajedno s Predragom Lucićem deset je godina, od 2007. do 2017, nastupao po gradovima i selima bivše Jugoslavije, te sadašnje Švedske, Norveške, Nemačke, Belgije i Luksemburga.<br /> <br /> S Lucićem je 1999. u Biblioteci <em>Feral Tribune</em> uredio i <em>Antologiju suvremene hrvatske gluposti</em>, a objavio je još romane <em>Christkind</em> (2003) &ndash; za koji je dobio nagradu <em>Jutarnjeg lista</em> za najbolje prozno delo godine &ndash; i <em>Jebo sad hiljadu dinara </em>(2005), pesničku zbirku <em>Pjesme iz Lore</em> (2005) i zbirku priča <em>Poglavnikova bakterija</em> (2007), izbore kolumni <em>Ugovor s đavlom </em>(2008), <em>Crveno i crno</em> (2010), <em>Zločin i kazna</em> (2010), <em>Rat i mir</em> (2012) i <em>U potrazi za izgubljenim vremenom</em> (2013), knjigu intervjua <em>Razgovori sa Smojom</em> (2015), te zbirke eseja <em>Diego Armando i sedam patuljaka</em> (2011) i <em>Summa Atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg</em> (2019).<br /> <br /> Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.<br /> <br /> Živi i radi u jednom malom ribarskom selu između Trsta i Dubrovnika gde ilegalno peče rakiju, lovi ribu i povremeno zapisuje stvari. <br /> &nbsp;<br /> Foto:&nbsp;Tanja Draškić Savić</p>

Slika Dejan Aleksić

Dejan Aleksić

<p style="text-align: justify">Dejan Aleksić (1972), pesnik, dramski pisac i stvaralac književnih dela za decu. Objavio je deset knjiga pesama, knjigu drama i preko dvadeset knjiga za decu. Dvostruki je dobitnik nagrada &bdquo;Politikin zabavnik&ldquo; i &bdquo;Neven&ldquo;, a među značajnim priznanjima koja je dobio za književno stvaralaštvo za decu nalaze se i Nagrada Zmajevih dečjih igara, &bdquo;Zlatno Gašino pero&ldquo;, nagrada Radio Beograda, nagrada Sajma knjiga u Beogradu, &bdquo;Rade Obrenović&ldquo;, &bdquo;Plavi čuperak&ldquo;, kao i međunarodna nagrada &bdquo;Mali princ&ldquo;.</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Mirjana Uzelac

Mirjana Uzelac

<p style="text-align: justify">Mirjana Uzelac rođena je 1962. u Pančevu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu.<br /> <br /> Objavila je romane: <em>Ko su ti Nadrljanski?</em> (2012, najbolji debitantski roman); <em>Žiži</em> (2017, najbolji tinejdžerski roman na konkursu Vrata knjige), <em>Džokerov usud</em> (2020); kratke priče: <em>Priča o šljivi</em> (2014), <em>Stojane, pusti vodu &ndash; Čuvari zlatnog runa II</em> &ndash; zbirka priča o Zviždu i Homolju (2018).<br /> <br /> Živi u Pančevu.</p>

    Slika Momčilo Đorgović

    Momčilo Đorgović

    <p style="text-align: justify">Momčilo Ðorgović, novinar, urednik, publicista, izdavač. Pisao na Trećem i Drugom programu Radio Beograda, novinar u <em>Borbi</em>, nekoliko godina dopisnik zagrebačkog nedeljnika <em>Danas</em>, pa urednik <em>Nedeljne Borbe</em> (nagrada za uređivanje &bdquo;Zlatna plaketa Borbe&ldquo;). Sa Slavkom Ćuruvijom 1994. pokreće nedeljnik <em>Telegraf</em> i dnevne novine<em> Dnevni telegraf</em>, od 1996. nastavlja sam sa izdavanjem <em>Nedeljnog telegrafa</em>, koji prodaje 2009. Knjigom razgovora sa Milovanom Ðilasom <em>Vernik i heretik</em> (1989) razbio medijsku i političku izolaciju oko ovog komunističkog buntovnika i vratio Ðilasa u javnost. Na engleskom mu 2007. izlazi knjiga <em>East of West, West of East &ndash; Reports from the storm of Serbian politics</em> &ndash; insajderska priča o političkom životu u Srbiji od 1997. do 2007.<br /> <br /> Objavljene knjige:<br /> <em>Đilas: vernik i jeretik</em>, Beograd, 1989.<br /> <em>East of West, West of East: reports from the storm of Serbian politics</em>, Beograd, 2007.<br /> <em>Srpski valcer</em>, 2010.<br /> <em>Uspon i pad Titove Jugoslavije i Rankovića na Brionima: politički putopis u trideset dramatskih slika</em>, Beograd, 2013.<br /> <em>Tragedija jednog naroda: šta ljude u Srbiji nagoni da rade protiv sebe, Beograd</em>, 2016 (šest izdanja)<br /> <em>Srpska apokalipsa po Milanu Piroćancu (priređivanje i predgovor u knjizi Milana Piroćanca Međunarodni položaj Srbije)</em>, Beograd, 2019.<br /> <em>Opanak ili železnica: ko je i kako Srbiju posvađao sa Zapadnom Evropom</em>, Beograd, 2021.<br /> &nbsp;</p>

    Slika Momčilo Petrović

    Momčilo Petrović

    <p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

    Slika Rastislav Durman

    Rastislav Durman

    <p style="text-align: justify">Kao mlad pisac, Rastislav Durman je pretpostavljao da će imati vremena za pisanje u životu ako se zaposli na televiziji. Pošto se ispostavilo da je pretpostavka bila pogrešna, poslednjih četrdesetak godina proveo је kao scenarista, reditelj i producent. Nije radio samo za decu, ali je bio urednik &bdquo;Na metar od zemlje&ldquo; Тrećeg programa TV Novi Sad, sarađivao je na scenariju &bdquo;Lutkomendije&ldquo; i &bdquo;Kolibri šoa&ldquo;, posle snimio jedan TV film za decu u Slovačkoj, napisao četiri lutkarske serije, od kojih dve režirao.<br /> <br /> Ipak stigao nešto i da napiše, pa su mu knjige za decu &bdquo;Zagonetni znak&ldquo; (sa Nevenom Simin, 1987), &bdquo;Njofokle&ldquo; (1989), &bdquo;Verka, zlatna i čarobna&ldquo; (2008), &bdquo;Barbara, Kata i dva čuda jedna&ldquo; (2021). Za decu bar tuce radio-igara i pozorišnu predstavu &bdquo;Umakaženi Zmaj&ldquo; (2004).<br /> Pisao je i za navodno odrasle, uglavnom fantastiku i komedije: dva tuceta radio i TV drama, knjige &bdquo;Svašta od mene&ldquo; (1983) i &bdquo;Božanstvena, rimejk 2016&ldquo; (2016).<br /> <br /> Napisao još stotine kratkih priča od kojih je jedna (&bdquo;Prva pojava prave crve kutije&ldquo;) izašla u tiražu od par miliona primeraka, budući da je bila uključena u antologiju Harija Harisona i Brusa Makalistera &bdquo;There Won&rsquo;t Be War&ldquo; (1991).<br /> <br /> Kada je (bezuspešno) pokušavao da se oslobodi televizije, radio još svašta nešto, tu i tamo.<br /> <br /> Rođen u Senti 1956. Završio osnovne i postdiplomske studije književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.</p>

    Slika Verica Vinsent Kol

    Verica Vinsent Kol

    <p style="text-align: justify">Verica Vinsent Kol rođena je u Beogradu, gde je diplomirala na Pravnom fakultetu. Autorka je četiri kriminalistička romana u kojima je čitaocima predstavila lik prvog privatnog detektiva u srpskoj žanrovskoj prozi: <em>Greh, gnev i grad</em> (2007); <em>Magični teatar ljubavi i smrti</em> (2010); <em>Supermodel za ubistvo</em> (2012) i <em>Smrt na oltaru</em> (2017), kao i romana <em>Gospođo, quo vadis?</em> (2013) i <em>Maltese Diary of Sins and Dreams</em> (2019). Njene kratke priče objavljene su u antologijama <em>Nova srpska pripovetka, Balkan Noir</em> (Grčka) i <em>Belgrade Noir</em> (SAD).<br /> <br /> Od 1999. godine živi i radi na Malti.</p>

      Slika Vuk Drašković

      Vuk Drašković

      <p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br /> <br /> Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br /> <br /> Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br /> <br /> Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br /> <br /> Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x