Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ Slavenke Drakulić u prodaji od 21. marta

350-34
Slavenka Drakulić nas romanom „Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ uvodi u unutrašnji svet ove talentovane i osetljive žene koja se u trenutku bolnog i ponižavajućeg raspada braka vraća suštinskim događajima svog života, svom odnosu sa komplikovanim, nepredvidivim i emocionalno nezrelim muškarcem i analizira zašto nije ostvarila svoje životne snove. To je univerzalna priča o ženi koja je u određenom trenutku morala da bira između ličnih ambicija i brige o porodici, a potom više nije bilo povratka.

Berlin, 1914. „Ti ćeš se pobrinuti za čistoću moje odjeće, rublja i posteljine, da redovno dobivam tri obroka u svoju sobu… od mene nećeš očekivati intimnosti niti ćeš mi prigovarati na bilo koji način.“ Ovako počinje katalog zahteva Alberta Ajnštajna upućenih supruzi Milevi posle jedanaest godina braka – ženi koja je, kao i on, studirala teorijsku fiziku i bila mu najbliža saradnica. Duboko povređena, Mileva napušta muža i sa decom se vraća u Cirih. Ali čak i tamo je ostavljena na milost i nemilost svojoj usamljenosti bez ikakve zaštite. Mileva se bori sa depresijom, komplikovanom materijalnom situacijom majke dvoje dece, zdravstvenim problemima mlađeg sina i trudi se da pronađe ostatke energije u sebi i krene dalje.

Prema rečima autorke: „Ova je knjiga nastala slučajno, iz ljutnje. O Milevi Marić nisam znala puno, ali ipak dovoljno. Pročitala sam poznatu Ajnštajnovu biografiju Voltera Ajzaksona u kojoj je ona prisutna, ali nekako premalo, usputno i – pomislila sam – nesrazmjerno svojoj ulozi u njegovom životu. No to nije bilo odlučujuće. Ne sjećam se točno situacije, ali u nekom akademskom društvu u posjeti SAD spomenula sam Milevino ime. Međutim, osobe s kojima sam razgovarala nisu čule za nju. Obuzelo me je zaprepaštenje i ljutnja: kako je moguće da nisu čuli za Milevu? Čuli su za drugu suprugu Elzu, ali Mileva s kojom je Albert zajedno studirao, s kojom je radio na teorijama, koja mu je kao izvrsna matematičarka pomagala u izračunima, koja je postala njegova prva supruga i rodila mu djecu – ostala je u sjeni. Bila je nadarena matematičarka i fizičarka srpskog porijekla, jedna od rijetkih žena koje su u to vrijeme – riječ je o početku 20. stoljeća – studirale uopće, a kamoli još fiziku. I to na Politehničkom fakultetu u Cirihu, gdje je žena postala profesor tek 1985.“

„Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ Slavenke Drakulić možete naći od utorka 21. marta u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Slavenka Drakulić

Slavenka Drakulić

<p style="text-align: justify">Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavljuje knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće <em>Penguin </em>izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svakodnevicom u socijalizmu, a posle 1989. i ratom. Njena prva publicistička knjiga <em>Smrtni grijesi feminizma</em> (1984) jedan je od prvih priloga o feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Usledile su: <em>Kako smo preživjeli</em>, <em>Cafe Europa</em>, <em>Oni ne bi ni mrava zgazili</em>, <em>Tijelo njenog tijela</em> i <em>Basne o komunizmu</em>. <br /> <br /> U književnim delima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom telu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živele s poznatim umetnicima. Objavila je romane <em>Hologrami straha</em>, <em>Mramorna koža</em>, <em>Kao da me nema</em>, <em>Božanska glad</em>, <em>Frida ili o boli</em>, <em>Optužena</em>, <em>Dora i Minotaur </em>i <em>Mileva Ajnštajn: Teorija tuge</em>. <br /> <br /> Živi na relaciji Hrvatska&ndash;Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u novinama i časopisima <em>The Nation</em>, <em>The New Republi</em><em>c</em>, <em>The New York Times Magazine</em>, <em>The New York Review of Books</em>, <em>Suddeutsche Zeitung</em>, <em>Internazionale</em>, <em>Dagens Nyheter</em>, <em>The Guardian</em> i <em>Eurozine</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Roko Crnić</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x