Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Milan Kundera doniraće svoju biblioteku, arhivsku građu i fotografije Moravskoj biblioteci u Brnu

Kolekcija obuhvata članke koje je Kundera napisao ili koje su drugi pisali o njemu, kritičke prikaze njegovih knjiga, autorizovane fotografije i Kunderine crteže.
Foto: Elisa Cabot via Wikimedia Commons / Flickr

Češki pisac Milan Kundera, koji živi u Parizu, doniraće kolekciju različitih izdanja svojih dela, kao i zbirku arhivske građe i drugih dokumenata Moravskoj biblioteci u Brnu. Kolekcija će biti prebačena iz pariskog stana Kundere i njegove supruge Vere ove jeseni.

Moravska biblioteka planira da omogući pristup ovoj građi istraživačima i naučnicima, kao i ljudima koji su zainteresovani za Kunderinu zaostavštinu.

Kunderina biblioteka, koju je on godinama dopunjavao, sastoji se od svih njegovih dela objavljenih na češkom jeziku, ali i na preko četrdeset dugih jezika. Na osnovu postignutog dogovora sa osobama koje zadržavaju prava na njegove knjige, biblioteka u Brnu biće upotpunjena ostalim češkim i stranim izdanjima njegovih dela.

Ova donacija, takođe, obuhvata arhivu članaka koje je Kundera napisao, ali i koje su drugi pisali o Kunderi, kritičke prikaze njegovih knjiga koje su sakupljali njegovi izdavači u Češkoj i u inostranstvu, autorizovane fotografije i Kunderine crteže. Arhivska građa biće dostupna javnosti u prvo vreme u digitalnom obliku.

Moravska biblioteka je najduže sarađivala sa porodicom Kundera. Prošle godine, oni su organizovali izložbu u čast pisca i objavili su knjigu prevoda njegovih dela, uključujući i bibliografiju.

„Poklon Milana Kundere ovoj biblioteci nije samo poruka njegovim čitaocima u Češkoj, već i odgovor na njegov odnos prema Brnu, koji je Kunderin rodni grad“, rekao je Tomaš Kubiček, direktor Moravske biblioteke.

Iako je 1929. godine rođen u Brnu, Kundera još od 1975. godine živi u Francuskoj. Ostavio je trag kao pisac, ne samo u bivšoj Čehoslovačkoj sa romanom „Šala“ (1967), već i u egzilu gde je napisao dela kao što su „Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i „Besmrtnost“ (1990). Njegov književni rad u Čehošlovačkoj zabranio je komunistički režim.

Nakon što je objavio roman „Knjiga smeha i zaborava“ (1978), u kom je komunističkog lidera Gustava Hušaka nazvao „predsednikom zaborava“, oduzeto mu je i čehoslovačko državljanstvo. Dve godine nakon toga, odobreno mu je francusko državljanstvo.

Prošle godine, Kundera je dobio i češko državljanstvo. Književni krugovi u Češkoj smatraju da je ovaj korak znak da bi Kunderina poslednja dela uskoro mogla da se nađu i u prevodu na češki jezik. Kundera je svoje romane tokom proteklih decenija pisao na francuskom jeziku.

Izvor: news.expats.cz
Prevod: Nataša Đuričić Marković

Autor: Milan Kundera

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Milan Kundera

Milan Kundera

<p style="text-align: justify">Milan Kundera (1929&ndash;2023) rođen je u Brnu. U rodnom gradu je 1948. godine maturirao, a zatim upisao Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Završio je nekoliko semestara, prekinuo studije, ali ostao uvek vezan za filozofsku literaturu. Studirao je muzičku kompoziciju kod poznatog profesora Vaclava Kaprala. I sam je u mladosti komponovao. To će iskustvo značajno uticati i na kompoziciju njegovih romana. Kundera 1958. godine završava Filmsku akademiju &ndash; i kod nas poznatu FAMU, na kojoj su studirali mnogi naši filmski reditelji i umetnici. Na FAMU je Kundera kao asistent i docent predavao svetsku književnost. <br /> <br /> Kao pisac i intelektualac angažovao se u širokom pokretu čeških i slovačkih intelektualaca, poznatom pod nazivom Praško proleće. Veliki odjek je doživelo njegovo istupanje na Kongresu čehoslovačkih pisaca 1967. godine. Bio je istaknuti saradnik, zajedno sa kod nas dobro poznatim filozofom Karelom Kosikom, slavnih praških <em>Literarnih novina</em>. Posle gušenja Praškog proleća i okupacije Čehoslovačke 21. avgusta 1968. godine Kundera je u svojoj domovini bio nepostojeća ličnost. Samo su dve njegove knjige &ndash; roman <em>Šala</em> i zbirka pripovedaka <em>Smešne ljubavi</em> &ndash; ugledale svetlo dana u Čehoslovačkoj do 1970, kada su bile povučene iz knjižara i biblioteka. <br /> <br /> Godine 1975. Kundera prihvata poziv francuskih intelektualaca koji su ga podržavali da bude gostujući profesor na fakultetu u Renu. Kunderini romani doživeli su svetski uspeh. U nizu polemičkih intervjua i ogleda koji su doživeli veliki odjek u Francuskoj i u svetu, Kundera je izazovno progovorio o važnim istorijskim i društvenim temama. Zbog takvog njegovog književnog i vanknjiževnog delovanja, komunističke vlasti u Čehoslovačkoj mu 1978. oduzimaju državljanstvo. <br /> <br /> Punih dvadeset godina, od 1970. do 1990. godine, Kundera će biti zabranjen u svojoj domovini. Njegove pripovetke i romani biće u toku tih dvadeset godina objavljivani na češkom u inostranstvu, u Kanadi, u izdavačkoj kući Zdene Salivarove Škvorecki i Jozefa Škvoreckog u Torontu i u francuskim prevodima u Parizu. Biće prevođene širom sveta u velikim tiražima. Pisac slavan u čitavom svetu bio je u isto vreme zabranjen i prećutan u svojoj domovini.<br /> <br /> U toku tih dugih dvadeset godina Milan Kundera u Francuskoj pronalazi svoju novu, drugu domovinu. Godine 1981. dobija francusko državljanstvo, ali odlučno odbija etiketu &bdquo;disident&ldquo; koju mu novinari nastoje prišiti. Svakako da je u njegovom slučaju &bdquo;kulturna asimilacija&ldquo; bila značajan deo i njegove književne poetike. <br /> <br /> Na češkom jeziku objavio je romane: <em>Šala</em> (1967), <em>Život je drugde</em> (1973), <em>Oproštajni valcer</em> (1973), <em>Knjiga smeha i zaborava</em> (1978), <em>Nepodnošljiva lakoća postojanja</em> (1984) i <em>Besmrtnost</em> (1990); zbirku pripovedaka <em>Smešne ljubavi</em> (1968) i dramu <em>Žak i njegov gospodar </em>(1971).<br /> <br /> Na francuskom jeziku objavio je romane: <em>Usporavanje</em> (1995), <em>Identitet</em> (1997), <em>Neznanje</em> (2000) i <em>Praznik beznačajnosti</em> (2013); kao i knjige eseja: <em>Umetnost romana</em> (1986), <em>Iznevereni testamenti</em> (1993), <em>Zavesa</em> (2005) i <em>Susret</em> (2009).</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x