Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Ljubavno pismo Simon de Bovoar

„I dalje mogu osetiti toplinu i sreću i snažnu zahvalnost kada te pronađem u sebi.“

Knjiga Ane Holms „Hell Hath No Fury: Women’s Letters from the End of the Affair“, dirljiva je zbirka ljubavnih pisama u kojima su razne žene tokom deset vekova, poznate (poput Anais Nin ili Silvije Plat) i nepoznate, raskidale sa svojim ljubavnicima. Jedno od najupečatljivijih pisama iz ove antologije jeste ono francuske spisateljice, feministkinje, intelektualke i egzistencijalne filozofkinje Simon de Bovoar, autorke kultnog klasika „Drugi pol“. 1947. godine, dok je bila u poseti Čikagu, započela je vezu sa Nelsonom Algrenom, najpoznatijeg po romanu „Čovek sa zlatnom rukom“. Nekoliko godina su njih dvoje održavali vezu na daljinu, razdvojeni Atlantskim okeanom. Ali udaljenost je na kraju uzela svoj danak i 1950. godine se povukao, želeći u svom životu nekoga ko će stalno biti pored njega. (Na kraju je ponovo oženio svoju bivšu ženu Amandu Kontovič.)

Pismo, koje je Bovoar napisala septembra 1950. godine po povratku u Pariz, posle posete Algrenu u Čikagu, zasićeno je napetošću stvorenom suprotstavljenim porivima – potrebama koje je sama osećala i željom da čoveku koga je još uvek volela olakša situaciju –  dati nekome prostora u trenutku kada se žudi za još većom bliskošću jeste i krajnji test ljubavi i njena najveća tragedija.

„Bolja sam u suvoj tuzi nego hladnom besu, jer čak i sada su mi oči bez suza, suve kao dimljena riba, srce mi je kao prljava meka kaša.

Nisam tužna. Više zapanjena, udaljena od sebe same, ne verujući zaista da si sada tako daleko, tako daleko a opet blizu. Želim ti reći samo dve stvari pre odlaska, a onda više o tome neću pričati, obećavam. Prvo, tako se nadam, želim i potrebno mi je da te jednog dana ponovo vidim. Ali molim te zapamti, nikada te više neću moliti da se vidimo – ne zbog nekakvog ponosa, jer znaš da ga kada si ti u pitanju nemam, već zato što će naš susret nešto značiti jedino ako ga ti poželiš. Tako da ću čekati. Kada budeš poželeo, samo reci. Neću odmah pomisliti da si me iznova zavoleo, čak ni da želiš da spavaš sa mnom, i ne moramo ostati dugo zajedno – samo onoliko koliko poželiš, kada poželiš. Ali znaj da ću čeznuti da me pozoveš. Ne, ne mogu zamisliti da te nikada više neću videti. Izgubila sam tvoju ljubav i bilo je (i još uvek je) bolno, ali neću izgubiti tebe. Bilo kako bilo, dao si mi puno Nelsone, i to što si mi dao znači mi toliko da nikada nećeš moći ničim to da poništiš. A tvoja nežnost i prijateljstvo su mi bili toliko dragoceni da i dalje mogu osetiti toplinu i sreću i snažnu zahvalnost kada te pronađem u sebi. Nadam se da me ta nežnost i prijateljstvo nikada, nikada neće napustiti. Što se mene tiče, zbunjujuće je reći i osećam se posramljeno, ali to je jedina istina: volela bih isto toliko kao i ranije da ti padnem u zagrljaj, bez rezerve i svim mojim prljavim srcem, jer ne umem drugačije. Ali neka te to ne tišti, medeni moj, i nemoj smatrati dužnošću da mi napišeš bilo kakvo pismo, samo piši ako ti poželiš, znajući da će me to uvek usrećiti.

Pa, sve reči deluju budalasto. Deluješ tako blizu, tako blizu, volela bih da sam tu kraj tebe. I dozvoli mi, kao ranije, dozvoli mi da u svom srcu zauvek tu i budem.

Samo tvoja, Simon.“

Izvor: brainpickings.org   
Prevod sa engleskog: Vladimir Martinović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Simon de Bovoar

Simon de Bovoar

<p style="text-align: justify">Simon de Bovoar je bila francuska književnica, filozofkinja egzistencijalizma, teoretičarka, politička aktivistkinja i feministkinja.<br /> <br /> Rođena je u Parizu 1908. godine u buržoaskoj katoličkoj porodici. Bankrot njenog dede po majci, bankara, osramotio je celu porodicu i ostavio je u siromaštvu. Otac joj je, međutim, preneo svoju ljubav prema književnosti i studijama. Bio je ubeđen da jedino uspeh u školi može izvući njegove ćerke iz siromaštva.<br /> <br /> Sa četrnaest godina Simon de Bovoar postaje ateista i odlučuje da posveti svoj život studijama i pisanju. Pošto je maturirala, upisala je studije matematike, jezika i književnosti i filozofije na Univerzitetu u Parizu. Godine 1929, kada je imala 21 godinu, Bovoar je postala najmlađi diplomirani filozof i deveta žena koja je dobila ovo zvanje.<br /> <br /> Na Univerzitetu je upoznala Sartra, svog životnog saputnika. Nikada se nisu venčali i živeli su odvojeno kako bi izbegli laži i kako bi mogli zasebno da uživaju u ljubavnim avanturama a da one ne postanu predmet prebacivanja. Od 1931. do 1941. godine predavala je filozofiju u Marseju, Ruanu i Parizu. Putovala je sa Sartrom, najpre po Evropi a zatim i po celom svetu.<br /> <br /> Nezadovoljna nastavničkom profesijom, ona je napušta 1943. i okreće se ka književnoj karijeri. Sa Sartrom, Rejmonom Aronom, Mišelom Leirisom, Morisom Merlo-Pontijem, Borisom Vijanom i ostalim intelektualcima, 1945. godine, ona osniva časopis Moderna vremena čiji je cilj da promoviše egzistencijalizam kroz savremenu književnost. Zahvaljujući svojim romanima i esejima u kojima govori o komunizmu, ateizmu i egzistencijalizmu, stekla je finansijsku nezavisnost koja joj je omogućila da se potpuno posveti pisanju.<br /> <br /> Postaje poznata nakon objavljivanja svog najvažnijeg feminističkog dela, knjige &bdquo;Drugi pol&ldquo;, obimne, egzistencijalističke analize položaja žena, koja je verovatno najuticajniji feministički tekst dvadesetog veka.<br /> <br /> Simon de Bovoar je dobila Gonkurovu nagradu 1954. godine za roman &bdquo;Mandarini&ldquo;, u kojem opisuje sukobljene stavove pariskih intelektualaca o francuskom društvu nakon Drugog svetskog rata. Roman je posvećen Nelsonu Algrenu, američkom piscu sa kojim je bila u vezi. Od 1958. godine ona objavljuje autobiografska dela o sredini ispunjenoj predrasudama i o svom odnosu sa Sartrom.<br /> <br /> Simon de Bovoar je umrla 1986. godine i sahranjena je pored Sartra na groblju Monparnas.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x