Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Ljubavnik ledi Četerli“: Sirova moć književnosti

Prošlo je više od šezdeset godina od objavljivanja Pingvinovog izdanja Lorensovog romana o ljubavi koja prevazilazi društvene podele, koji je bio predmet napada javnog tužioca zbog opscenog sadržaja knjige. Pingvin ima svako pravo da se oseća ponosnim na ono što je uradio: broširano izdanje približilo je ovo književno delo širokim masama za cenu paklice cigareta. Hrabrost izdavača ogleda se i u činjenici da je roman, koji je bio zabranjen još od prvog objavljivanja 1928. godine, odštampan u 200.000 primeraka.

Konačna presuda bila je u Lorensovu korist, premda je bilo teško pronaći pisce koji će podržati roman kao umetničko delo. A kako je to čitati ovaj roman danas?

U „Ljubavniku ledi Četerli“ nesumnjivo se krije sirova moć. Na površinu isplivavaju frustracije likova – ledi Četerli koja pokušava da ispuni svoju bračnu dužnost, ali je otupela pored svog, u ratu povređenog, impotentnog muža, i lovočuvara Melorsa sa svojom tužnom prošlošću. Njihova neobična – možda čak apsurdna – veza ispostaviće se da je ipak vredna borbe. Kontekst i narativni tok pršte od revolucionarnog naboja, naročito kada se uzme u obzir da se radnja odigrava u zemlji kojoj je potrebna društvena reforma, ali je još daleko od promena.

Iako su knjige od tih dana poskupele, pa i više od cigareta, možda je najžalosnije u čitavom ovom neprijatnom, prilično „engleskom“ scenariju što su dani kada je književno delo zaokupljalo ovoliku pažnju javnosti ipak ostali daleko u prošlosti. Zato obavezno uzmite ovaj roman u ruke!

Autor: Nikola Bar
Izvor: theguardian.com
Prevod: Danijela Daničić Antić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejvid Herbert Lorens

Dejvid Herbert Lorens

<p style="text-align: justify">Dejvid Herbert Lorens je rođen u rudarskom gradiću Istvud u blizini Notingema, Engleska, 1885. godine. Otac Artur Džon Lorens bio je rudar dok je majka Lidija Lorens, poreklom iz porodice srednje klase, bila obrazovana i intelektualno superiorna u odnosu na oca. Dejvid je od majke nasledio ljubav prema knjigama.<br /> <br /> Sa šesnaest godina počeo je da radi kao službenik u prodavnici hirurških instrumenata, ali je ubrzo napustio posao zbog zapaljenja pluća. Sledećih nekoliko godina predaje engleski u školama u Notingemu i tu upoznaje svoju prvu veliku ljubav, Džesi Čejmbers koja podstiče njegov umetnički dar. Prvi roman <em>Beli paun</em> objavljen mu je 1911. godine, a zatim i roman <em>Prestupnici </em>(1911). Godine 1913. godine izlazi prvi od njegovih kontroverznih romana, <em>Sinovi i ljubavnici</em>, u kome je opisao svoj dotadašnji život, detinjstvo u Istvudu i mladost u Notingemu.<br /> <br /> Za vreme rata, 1915. izlazi drugi Lorensov kontroverzni roman, <em>Duga</em>, koji je skandalizovao javnost eksplicitnim opisima seksualnog čina. Zabranjen je a hiljadu primeraka je spaljeno. Uprkos negovodanjima i zabranama Lorens je u delu književnih i društvenih krugova ostao rado viđen.<br /> <br /> Sledeći kontroverzni roman <em>Zaljubljene žene</em>, objavljen je 1920. najpre u Njujorku, a zatim u Londonu 1921. Lorens je ovaj roman smatrao nastavkom <em>Duge</em>. Negodovanje savremenika nije se moglo izbeći. Razočaran, Lorens napušta Englesku i putuje u Australiju i na Cejlon, gde smešta radnju romana <em>Aaron&rsquo;s Rod</em>. Istovremeno objavljuje esejistička dela, studije <em>Movements in European History</em> i <em>Psychoanalysis and the Unconscious</em>. Godine 1923. objavljuje <em>Studies in </em><em>Classic American Literature</em>, u kojoj piše o velikanima američke književnosti &ndash; Voltu Vitmanu, Hermanu Melvilu i Netenjelu Hotornu. Prozi se vraća 1926, kada objavljuje politički roman o Meksiku <em>Pernata zmija</em> (1926).<br /> <br /> Prva verzija romana <em>Ljubavnik ledi Četerli</em>, a zatim i ostale dve, objavljene su u toku 1927. i 1928. godine. Štampane su van Engleske. U Engleskoj je knjiga zabranjena i proglašena opscenom, kao i Lorensove ekspresionističke slike na izložbi u Londonu sledeće 1929. godine. Preminuo je u Francuskoj 1930. godine.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x