Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Letnji hitovi 2018. – drugi deo

Pripreme za predstojeće leto mogu da počnu! Mi vam predlažemo da kreirate svoje leto u znaku dobrih knjiga i savremenih romana. Na ovoj listi se nalaze naslovi koji će vas zaintrigirati, uputiti u svetske ekonomske zavrzlame, ili pak razonoditi dobrim zapletom i akcijom.
__________________________________________________________________________________________
Natanijel Poper „Digitalno zlato“

Poperova priča se ne ispušta iz ruke! Koncept ove digitalne valute je možda teško objasniti nekome, a njena istorija – stara tek šest godina – već je uprljana kontroverzama, počevši od pravog identiteta Satošija Nakamotoa, tvorca prvog bitkoin koda. Danas bitkoin polako stiče poverenje privrednih vođa i, ako čitamo između redova, „Digitalno zlato“ nam stidljivo naglašava šta bi se moglo nalaziti iza sledećeg ćoška.
__________________________________________________________________________________________
Vuk Stefanović Karadžić „Tajna istorija Miloševe Srbije“

Vuk Stefanović Karadžić postupio je mudro kada je ostavio u amanet da se tekstovi koji su sada sakupljeni u knjigu „Tajna istorija Miloševe Srbije“ ne smeju otpečatiti pre kraja 19. veka, jer i danas, ceo vek docnije, zvuče šokantno jer ruše mit o bezgrešnom i mudrom Milošu Obrenoviću. Ne umanjujući njegove istorijske zasluge, Vuk ga predstavlja kakav je zaista bio, najčešće surov, beskrupulozan i bezosećajan. Naša deca će, ipak, u školama nastaviti da uče drugačije.
________________________________________________________________________________________
Ju Nesbe „Magbet“

Ju Nesbe je iskoristio svoje bogato spisateljsko iskustvo kako bi svet Šekspirove drevne tragedije smestio u Gotam Frenka Milera. U ovom romanu upoznajemo jednog malo drugačijeg Nesbea. Magbet stilski odudara od njegovih ranijih dela. Mračniji je, krvaviji, suroviji i grublji. Roman je lišen onog nonšalantnog „harihulijevskog“, ali ne i „junesbeovskog“ humora. Sa druge strane, priča je obogaćena originalnim i prilagođenim Šekspirovim citatima koji daju drugačiji štimung i zanimljiv šmek.
_________________________________________________________________________________________
Nil Gejmen „Nordijska mitologija“

Nil Gejmen nam u ovoj knjizi ponovo priča stare mitove, ali senzibilitetom 21. veka. Nije u pitanju novo čitanje, gde bogovi Asgarda surfuju netom, voze automobile i koriste mobilne telefone. Ne. Gejmen priča stare priče jezikom i stilom bliskim savremenom čitaocu. Na ovu knjigu se dugo čeklo ‒ ova tema je jasno podstakla veliku količinu Gejmenovih dela i vredna je čitanja. 
_________________________________________________________________________________________
Ešli Vens „Ilon Mask: Tesla, SpaceX i potraga za fantastičnom budućnošću“

Snaga ovog dela jeste u tome što Maskovu ličnost sagledavamo kroz prizmu uspona i padova njegovih kompanija proizvodnje svemirskih letelica „Space X“ i električnih automobila „Tesla“. Nema tu ničeg ružičastog, njegov put je trnovit kao i svaki put uspeha, a u životu ga održavaju volja, snaga, umeće, snalažljivost. I pomalo sreće.
____________________________________________________________________________________
Robert Evans „Kratka istorija poroka“

U ovoj sveobuhvatnoj studiji o ljudskom poroku Robert Evans, urednik humorističkog veb-sajta www.cracked.com, ispituje neke naizgled bizarne teorije o vezama između ponašanja pod uticajem poroka i razvoja ljudskog društva kako bi otkrio da li su one uopšte održive. Deluje iznenađujuće, ali mnoge od njih zaista jesu. Evansov cilj bio je da istraži i osvetli tradiciju veselja i hedonizma među ljudima, što je s umešnošću, humorom i tačnošću i uspeo.
________________________________________________________________________________________

Kejleb Kar „Alijenista“

„Alijenista“ ostavlja snažan utisak, baveći se misterijama psihe koja je zastranila i neobuhvatnom prirodom zla. Veličina knjige delom dolazi od toga što se bavi velikim pitanjima ne gubeći pri tom ništa od svoje prijemčivosti; stvara svet koji u isto vreme deluje živo i ukleto. Za ljubitelje filmova „Sedam“ i „Kad jaganjci utihnu“.
_________________________________________________________________________________________

S. Džej Tjudor „Čiča Gliša“

Delom mračna priča o odrastanju, delom psihološki triler, ovaj vrhunski debi je knjiga koju moraju pročitati obožavaoci Stivena Kinga, recimo. To je višeslojna napeta priča koja vodi čitaoce kroz zečju rupu horora, prateći mladog dečaka u odraslo doba. Napeta, zarazna i sa maestralnim zapletom ova knjiga čuva ono najbolje na poslednjim stranicama. Autorka je vešto zaokružila celu priču, i uspela da zataška sve tragove do samog kraja koji će iznenaditi i najiskusnije čitaoce napetih romana.
________________________________________________________________________________________

Robert Heris „Konklava“

Tu su uzbudljiv, lukavo osmišljen zaplet, sjajni likovi, savršeno okruženje i Herisovo vešto sprovedeno istorijsko istraživanje. Radnja se odvija u bliskoj budućnosti u Rimu. Papa je upokojen. Kardinali Katoličke crkve se okupljaju u konklavu da izaberu naslednika. Ovo je istovremeno najjednostavniji i najkompleksniji sastanak na svetu. Konklava počinje borbom za moć. Ukoliko ste voleli trilogiju „Ciceron“, ako ste bili očarani romanima „Duh“ ili „Oficir i špijun“, onda ne želite da propustite nijedan red ovog romana.
_________________________________________________________________________________________

Luka D’Andrea „Srž zla“

D’Andrein maestralni debitanski triler govori o tami koja se krije ispod površine Zibenhofa, prelepog, izolovanog italijanskog sela. Autor savršeno koristi neobično okruženje, njegove stanovnike i problematični status glavnog junaka, Selindžera, kao autsajdera. Autentični, neočekivani rasplet udara poput brzog voza, savršeno povezujući sve delove ove jezive i krajnje zarazne slagalice.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ešli Vens

Ešli Vens

<p style="text-align: justify">Ešli Vens (1977) rođen je u Južnoj Africi, a odrastao je u Teksasu. Pohađao je koledž Pomona. Radi kao novinar specijalizovan za tehnološku industriju, a napisao je i knjigu o istoriji Silicijumske doline. Svojim izveštajima godinama je pokrivao korporacije kao što su <em>IBM, HP, Intel i Del</em>, ali i teme o robotici i R programskim jezicima. Pisao je za <em>Njujork tajms, Redžister, Ekonomist, Čikago tribjun, CNN.com, Gloub end mejl, Internešenel Herald tribjun, CNET </em>i<em> Blumberg biznis magazin</em>. Od 2015. godine vodi televizijsku emisiju <em>Hello World</em> u kojoj se bavi tehnološkim naukama u celom svetu. Za svoj rad višestruko je nagrađivan. Živi i radi u Kaliforniji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Grendelkhan / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Kejleb Kar

Kejleb Kar

<p style="text-align: justify">Rođen je u Njujorku 1955. godine. Danas živi u okrugu države Njujork u gradiću Berlin, na farmi <em>Misery Mountain</em>. Diplomirao je istoriju na njujorškom univerzitetu. Napisao je četiri romana: <em>Alijenista, Anđeo tame, The devil soldier, The lessons of Terror</em>. Osim beletristike, bavi se još i vojnim i političkim pitanjima. Urednik je časopisa <em>MQH: Kvartalni magazin za vojnu istoriju</em>. Radio je takođe i na televiziji, filmu, kao i u pozorištu. Osim što piše knjige predaje i vojnu istoriju na koledžu Bard kao gostujući profesor. <br /> <br /> Kajleb Kar je koscenarista kultnog horora <em>Isterivač đavola.</em><br /> <br /> Odrastao je u neobičnoj porodici. Njegov otac bio je neobična ličnost i pripadnik bit generacije. Iako sam nije bio pisac, on je upoznao Džeka Keruaka sa Alenom Ginsbergom i Vilijamom Berouzom, potonje vodeće ličnosti bit pokreta, i družio se sa njima sve do smrti. Godine 1944. ubio je jednog čoveka koji bio opsednut njime, ali je posle dve godine provedene u zatvoru oslobođen. Čak i je i Džek Keruak bio pritvoren kao saučesnik u ubistvu. <br /> <br /> Može se reći da je život i rad Kejleba Kara svojevrsno odbacivanje bitničkog stvaralaštva. Njegovi romani <em>Alijenista</em> i nastavak <em>Anđeo tame</em>&nbsp;po svojim osobinama sasvim su suprotni od rada Keruaka, Ginsberga i Berouza.<br /> <br /> Preminuo je 23. maja 2024. u svom domu u 68. godini života.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Patty Clayton</p>

Luka d’Andrea

<p style="text-align: justify">Luka d&rsquo;Andrea je rođen 1979. godine u Bolcanu u Italiji, gde je deset godina radio kao profesor u srednjoj školi. Njegovi romani su prevedeni na više od trideset jezika, a <em>Srž zla</em> je njegov prvi triler.&nbsp;</p>

    Natanijel Poper

    <p style="text-align: justify">Natanijel Poper je reporter <em>Njujork tajmsa</em>, gde piše o zanimljivim temama u kojima se susreću finansije i tehnologija. Pre nego što se pridružio <em>Tajmsu</em>, pisao je za <em>Los Anđeles tajms</em> i za <em>Forvard</em>. Poper je odrastao u Pitsburgu i diplomirao na Harvardu. Živi u Bruklinu s porodicom.&nbsp;</p>

      Slika Nil Gejmen

      Nil Gejmen

      <p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

      Robert Evans

      <p style="text-align: justify">Robert Evans je glavni urednik sajta <em>cracked.com</em>. Njegove članke na sajtu pogledaju, a ponešto verovatno i pročitaju oni koji 64 miliona puta godišnje kliknu na neki od Robertovih, uvek zabavnih i originalnih tekstova. <em>Kratka istorija poroka</em> je njegova prva samostalna knjiga, a s ekipom sa sajta je napisao još nekoliko. Spada u one autore koji imaju lude ideje, ali je jedan od retkih koji ih isproba i u praksi. Sve što vam preporučuje u svojoj knjizi &ndash; testirao je na sebi. &nbsp;</p>

      Slika Robert Heris

      Robert Heris

      <p style="text-align: justify">Robert Heris (1957) nekadašnji je novinar BBC-ja i slavni engleski romanopisac istorijskih romana. Već je svojim prvim romanom &ndash; <em>Otadžbina </em>&ndash; pobudio ogromno interesovanje čitalaca u svetu, a zatim su usledili i bestseleri <em>Enigma</em>, <em>Arhangelsk</em>, <em>Pompeja</em>, trilogija <em>Ciceron</em> (<em>Imperijum</em>, <em>Lustrum</em>, <em>Diktator</em>), <em>Duh</em>, <em>Oficir i špijun</em>, <em>Konklava</em>, <em>Minhen </em>i <em>Drugi san</em>. Mnogi njegovi romani su ekranizovani.<br /> <br /> Njegova dela su prevedena na trideset sedam jezika i prodata u više od deset miliona primeraka. Živi na selu u zapadnom Berkširu u Engleskoj sa suprugom Džil Hornbi.</p>

      Si Džej Tjudor

      <p style="text-align: justify">Si Džej Tjudor živi u Notingemu u Engleskoj, sa partnerom i trogodišnjom ćerkom. Godinama je radila kao kopirajter, voditelj, spiker i šetač pasa. Sad je oduševljena što može sasvim da se posveti pisanju i ne žali baš što ne jurca za mokrim psima po blatnjavim poljanama. <em>Čiča Gliša</em> joj je prvi roman. &nbsp;</p>

      Slika Vuk Stefanović Karadžić

      Vuk Stefanović Karadžić

      <p style="text-align: justify">Vuk Stefanović Karadžić (1787, Tršić &ndash; 1864, Beč), reformator srpskog jezika i pravopisa, sakupljač narodnih umotvorina, pisac, istoričar, etnolog i prosvetitelj. Osnovno obrazovanje stekao je u Lozničkoj školi i manastiru Tronoši, a jedno vreme i u gimnaziji u Sremskim Karlovcima, gde mu je učitelj bio kaluđer i pesnik Lukijan Mušicki. Učestvovao u Prvom srpskom ustanku kao pisar u Negotinskoj krajini. Zbog reumatične bolesti lečio se neuspešno u Novom Sadu, Pešti i Oršavi, i hrom, sa štulom i štapom, vratio se u Srbiju 1810. godine i uskoro počeo da opisuje Negotinsku krajinu i beleži jezičke osobenosti narodnog govora. Putuje u Beč 1813, upoznaje bečke Srbe i sarađuje u njihovim <em>Novinama serbskim</em>, a krajem godine upoznaje slovenačkog filologa Jerneja Kopitara, čiji će uticaj i podstrek biti presudni za Vukov dalji rad. Upoznaje Bečlijku Anu Kraus 1814, s kojom će se 1818. godine oženiti i koja će mu roditi pet sinova i osam kćeri, od kojih su mnoga deca umrla u najranijoj mladosti, a roditelje će nadživeti samo sin Dimitrije i kćer Mina (Vilhelmina). Nastavlja rad na gramatici narodnog govora i skupljanju narodnih pesama, objavljuje <em>Pjesnaricu</em> (1814), reformisanu <em>Pismenicu srbskoga jezika</em> (1814), koju je Kopitar pozdravio rečima &bdquo;dobrodošla prva srpska gramatiko sa ćiriličnim slovima&ldquo;, drugu knjigu srpskih narodnih pesama <em>Narodnu srpsku pjesnaricu</em> (1815) i prvi <em>Srpski rječnik</em> (1818) sa preko 26 hiljada reči, protumačenih na nemačkom i latinskom jeziku, kada se opredelio za fonetski pravopis umesto etimološkog (<em>srpski</em> umesto <em>srbski</em>) i za 29 slova azbuke koja važe do danas (ćirilično slovo <em>х</em> je uneo kasnije). Sam je osmislio ćirilične grafeme <em>ђ, љ, њ, ћ и џ,</em> a iz latinske abecede preuzeo slovo <em>j</em>.<br /> <br /> Putuje u Rusiju 1820, gde je dočekan s velikim uvažavanjem, a 1823. putuje u Nemačku, gde je upoznao Jakoba Grima i Getea. Njegova gramatika i pesnarice prevode se na nemački, češki i ruski, u Lajpcigu stiče titulu počasnog doktora filozofije i postaje dopisni član mnogih evropskih učenih društava.<br /> <br /> Objavljuje prvu knjigu <em>Narodnih srpskih pesama</em> 1824. i piše biografiju kneza Miloša na nemačkom jeziku. Sumnjičen je za zapadnjački uticaj i često u sukobu sa knezom Milošem, pa su njegove knjige bile jedno vreme zabranjene u Srbiji. Najzad se zbog svojih veza i uticaja u naučnim krugovima Evrope i Rusije izmirio sa Milošem i jedno vreme čak bio postavljen za predsednika Velikog suda (gradonačelnika) Beograda 1831.<br /> <br /> Godina 1847. smatra se godinom pobede Vukovih reformatorskih ideja, kada su objavljeni na narodnim jeziku Vukov prevod <em>Novog zaveta</em>, <em>Pesme</em> Branka Radičevića, Njegošev <em>Gorski vijenac</em> i Daničićeva studija <em>Rat za srpski</em> <em>jezik i pravopis</em>.<br /> <br /> Među njegovim najvažnijim delima su još <em>Prvi srpski bukvar</em> (1827), pokretanje kalendara <em>Danica</em>, knjige <em>Srpske narodne poslovice</em> (1836), <em>Srpske narodne pripovijetke</em> (1821, i prošireno izdanje 1853), <em>Kovčežić za istoriju</em><em>, jezik i običaje Srba</em> <em>sva tri zakona</em> (1849), drugo izdanje <em>Srpskog rječnika</em> (1852), sa preko 47 hiljada reči, kao i niz polemičkih, etnoloških i istorijskih spisa.<br /> <br /> Njegovi posmrtni ostaci preneseni su iz Beča u Beograd 1897. i sahranjeni u porti Saborne crkve, pored Dositeja Obradovića.<br /> &nbsp;</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x