Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Letnje preporuke: 13 knjiga koje morate pročitati pre kraja leta

Leto je idealno vreme za avanture – i tu ne mislimo samo na turističke destinacije, već i na one književne. Dok planirate šta da spakujete u kofere ili gde ćete se osvežiti u svom gradu, iskoristite priliku da uronite u svet knjiga koje će vas rashladiti i razbistriti vam glavu, podstaknuti da se osvrnete na prošlost i inspirisati da odlučno zagazite u budućnost. Zato smo pripremili listu od 13 knjiga koje morate pročitati pre nego što se leto završi. Svaka od njih pruža jedinstveno iskustvo, bilo da ste ljubitelj napetih trilera, dirljivih drama, sjajne publicistike ili duhovitih priča. Spremite se za književnu avanturu koja će obogatiti i osvežiti vaše leto, napuniti vam baterije i spremiti za nove pobede.
13-preporuka-za-leto
Foto: Freepik
25911-leto-kad-je-nestala-sara-leroj-mari-varej-v
Leto kad je nestala Sara Leroj“ – Mari Varej

Zašto ne započeti leto uz slojevitu i dinamičnu priču koja se proteže 20 godina unazad? Iz poglavlja u poglavlje saznaćete nove detalje misteriozne smrti petnaestogodišnje Sare Leroj, slučaja koji je šokirao gradić Buvil na Moru i ganuo celu Francusku, ali ostao nerešen godinama... Dvadeset godina kasnije novinarka Fani vraća se u rodni grad gde mora da razotkrije tajne iz prošlosti koje imaju veze sa njom… Ova sjajna drama o ženskoj solidarnosti čita se kao napeti triler i pravo je štivo za letnje osveženje.
25911-poslednje-leto-u-gradu-djanfranko-kaligaric-v
Poslednje leto u gradu“ – Đanfranko Kaligarič

Prvenac Đanfranka Kaligariča prvobitno je objavljen 1973. godine. Roman govori o jednom gradu koji je definisao jedno leto života jednog čoveka – o sparnom Rimu, Rimu koji vam se uvlači pod kožu, koji zadire u najmračnije kutke vašeg uma, onom koji vas odbija i istom brzinom ponovo osvaja. To je onaj Rim kakvim ga glavni junak poznaje i razume – ravnodušan i surov, a opet zavodljiv. Roman o odrastanju i ljubavna priča jednog mladog čoveka kome izmiče smisao života prosto ne smete propustiti ovog leta.
25911-pod-suncem-toskane-frensis-mejz-v
Pod suncem Toskane“ – Frensis Mejz

Bestseler po kojem je snimljen istoimeni film Izuzetna je i originalna knjiga – istovremeno memoari, putopis, toskanski kuvar i vodič kroz pejzaže, gradove i istoriju Toskane – koja otkriva nesvakidašnju lepotu italijanske pokrajine, ljubav prema kući i večnom zadovoljstvu u hrani. Ovo štivo posebnim čini neprekidna nota radosti – radovanje lepoti toskanskog sela, prizorima i zvucima svakodnevnog života, fizičkom radu neophodnom pri renoviranju dvesta godina stare vile i dva hektara zemlje što ide uz nju.
25911-rovinjska-vrata-ivanka-vonka-prokic-v
Rovinjska vrata u vreme puževa i sunovrata“ – Ivana Vonka Prokić

Nakon Toskane red je da skoknemo i na jadransko primorje... u nostalgični vremplov od romana koji će vas podsetiti ili upoznati sa odrastanjem u Rovinju, u Jugoslaviji 70-ih godina 20. veka. Pred vama je priča o porodičnim odnosima u jednom idiličnom okruženju, mozaik jednog sazrevanja i preobražaja. Duhovitost, suptilnost i uzbudljiva naracija, udruženi sa melodičnim jezikom, podstaći će čitaoce da ih sopstveno detinjstvo povede svojim stazama. Samo za jugonostalgičare!
25911-zene-leta-beatriz-vilijams-v
Žene leta“ – Beatriz Vilijams

Uzbudljiva istorijska drama o ljubavi, moći, porodičnim tajnama i društvenim razlikama, smeštena na otmeno i zagonetno ostrvo blizu obale Nove Engleske, savršena je za ljubitelje istorijskih ljubavnih romana. Romansa, tajne, svođenje računa i jedna veoma hrabra žena dovoljni su razlozi da baš ova knjiga bude ta bez koje se ne smete provesti odmor. Potisnute strasti i borba za pravdu takođe su sastojci koji ovo letnje štivo puno napetosti i strastvenih scena čine savršenim odabirom.
25911-letnje-tajne-dzejn-grin-v
Letnje tajne“ – Džejn Grin

Ket ima najbolju drugaricu ‒ votku. Prijaju joj i veseli poznanici: vino, pivo i šampanjac. Ponekad se upusti u vatrenu vezu sa zavodljivim džinom i nestašnom tekilom. Posle takvih noći se ne seća ničega, a povremeno se probudi naga u krevetu s nepoznatim muškarcem. Doživljava to kao mladalačko ludovanje. Ali može li nastaviti da vodi takav život kako se bliži tridesetoj... Ova neodoljiva priča o oporavku i iskupljenju zasigurno će vas otrezniti i rashladiti vam glavu na letnjim temperaturama.
25911-jedno-leto-amerika-1927-bil-brajson-v
Jedno leto – Amerika 1927.“ – Bil Brajson

U ovoj izuzetno zabavnoj knjizi Bil Brajson pripoveda priču o razuzdanim pustolovinama, nemarnom optimizmu i deliričnoj energiji. Sa svojim uobičajenim poletom, duhovitošću i autoritetom zbog kojih je postao omiljeni pisac pripovedačke publicistike, on nam dočarava nezaboravnu galeriju živopisnih i ekscentričnih ličnosti kako bi oživeo zaboravljeno leto (1927) kada je Amerika sazrela, zauzela centar pozornice i zauvek promenila svet. Prepustite se zabavi prepunoj činjenica i interesantnih informacija.
25911-zlo-pod-suncem-agata-kristi-v
Zlo pod suncem“ – Agata Kristi

U još jednom od svojih čuvenih slučajeva legendarni Herkul Poaro ponovo razotkriva ubicu – i to na sopstvenom odmoru! Kada na plaži otkriju telo lepe glumice, privlačne mlade žene koja karakterom nije bila svima dopadljiva, nekoliko gostiju odmarališta postaje osumnjičeno da bi mogli imati motiv da je ubiju. Slučaj zadavljene lepotice jedino će Poaro moći da razmrsi, svestan da prividni zločin iz strasti prikriva neko veće zlo. Poaro na odmoru, a ipak u akciji, ima li šta bolje?
25911-sedam-sunaca-i-sedam-luna-zoze-saramago-v
Sedam Sunaca i Sedam Luna“ – Žoze Saramago

Najpopularniji roman portugalskog nobelovca kojim se proslavio u svetu donosi slojevitu i dvosmislenu priču koja otvara istorijsku, društvenu i ličnu perspektivu. U stilu majstora magijskog realizma Saramago oživljava baroknu atmosferu Lisabona 18. veka uz vešce, alhemičare, inkvizitore... pletući očaravajuću pripovest o običnim stvarima i neobičnim pojavama, o ljubavi, pregnuću i čovekovoj potrebi da se približi božanskom. Ovaj biser književnosti savršen je izbor za maštarenje i čitaoce-sanjare.
25911-malibu-u-plamenu-tejlor-dzenkins-rid-v
Malibu u plamenu“ – Tejlor Dženkins Rid

Pred vama je #BookTok hit (a i šire) neverovatne Tejlor Dženkins Rid koja donosi epsku porodičnu dramu o dve generacije slavne porodice, priču koja oduzima dah. Radnja romana smeštena je u 1983. godinu i odvija se usred velikih talasa, velikih zabava i velikih afera. Međutim, roman postavlja i veoma bitno pitanje – da li žene treba da oproste partneru prevaru? Uronite u štivo koje govori o tome kako slava iskrivljuje stvarnost. Stavite svoje naočare za sunce i pokušajte da odolite lažnom sjaju bogatih!
25911-sedam-mora-i-tri-okeana-druga-knjiga-jelena-j-dimitrijevic-v
Sedam mora i tri okeana – druga knjiga“ – Jelena J. Dimitrijević

Nezaboravni čitalački užitak je pred onima koji će tek zakoračiti u čudesni svet Jelene J. Dimitrijević, do poslednjih dana opčinjene daljinama, drugošću i drugačijim. Oni koji su već inicirani znaju čemu mogu da se raduju u tristotinak stranica ove književne avanture. U svojoj drugoj putopisnoj knjizi sa egzotičnih i nama baš dalekih adresa autorka piše o svom putovanju na Daleki istok, ali njen avanturistički i etički svetonazor zadržava sve one dragocene odlike znane iz njenih ostalih, ili ranijih dela. Prava poslastica!
25911-prva-damska-detektivska-agencija-aleksandar-mekol-smit-v
Prva damska detektivska agencija“ – Aleksandar Mekol Smit

Ako se sticajem čudnih i neobjašnjihvih okolnosti dogodilo da do sada niste upoznali Dragocenu Ramocve, ovo leto mora biti to! Prvi roman čuvenog serijala upoznaje vas sa neobičnom junakinjom, atipičnom detektivkom koja rešava probleme za koje ne postoje druga rešenja. Nakon što reši slučaj nestalog deteta, ova sjajna i nezaboravna junakinja čeka vas u još 5 avantura koje će vam savršeno zabiberiti letnje dane i razonoditi vas bez premca.
25911-ojacaj-samopouzdanje-stefani-stal-v
Ojačaj samopouzdanje“ – Štefani Štal

Jačanje ljubavi prema sebi nikad više nije bilo u fokusu publicističkih knjiga, a Štefani Štal je u tome pravi majstor. Autorka hit knjige „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“ u ovom delu fokus baca na rasvetljavanje problema koji se tiču samopouzdanja, raskrinkava obrasce ponašanja koje ponavljamo godinama i kroz konkretne primere pokazuje kako da izađemo iz začaranog kruga frustracije, tuge i besa. Pravo je vreme da svoj život učinite jednostavnijim i izistinski napunite baterije!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Agata Kristi

Agata Kristi

<p style="text-align: justify">Agata Kristi je najobjavljivanija autorka svih vremena. Jedino Biblija i Šekspir premašuju ukupni tiraž njenih dela &ndash; prodato ih je milijardu na engleskom jeziku i još milijardu u prevodu na stotinu drugih jezika. Napisala je osamdeset detektivskih romana i zbirki priča, devetnaest pozorišnih komada, dva memoarska dela i šest ljubavnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot.<br /> <br /> U pisanju detektivske proze prvi put se okušala dok je za vreme Prvog svetskog rata radila u jednom bolničkom dispanzeru. Već u svom prvencu, naslovljenom <em>Tajanstveni događaj u Stajlsu</em>, stvorila je sada legendarnog Herkula Poaroa. Potom je u romanu <em>Ubistvo u parohijskom dvoru</em>, objavljenom 1930.godine, uvela među čitalaštvom mnogo voljenu gospođicu Džejn Marpl. Od ostalih likova koji se pojavljuju u više njenih romana tu su Tomi i Mrvica Beresford, privatni detektiv Parker Pajn i detektivi Skotland jarda viši inspektor Batl i inspektor Džap.</p>

Slika Aleksandar Mekol Smit

Aleksandar Mekol Smit

<p style="text-align: justify">Aleksandar Mekol Smit je britanski pisac rođen u Zimbabveu 1948. godine. Sa sedamnaest godina preselio se u Veliku Britaniju gde je na Univerzitetu u Edinburgu završio studije prava, a kasnije i doktorirao. Ubrzo je počeo da predaje na Univerzitetu Kvins u Belfastu i u to vreme se prvi put odvažio da pošalje svoje literarne tekstove (jedan roman za odrasle i jedan za decu) na književni konkurs. Pobedio je u kategoriji dečje književnosti. Otada je objavio brojne knjige, od stručne literature iz oblasti filozofije, medicinske etike, medicinskog i kriminalnog prava, do knjiga za decu, priča i romana za odrasle. Svetsku slavu stekao je prvim romanom o Mmi Ramocve &ndash;<em> Prva damska detektivska agencija</em> 1998. godine. Iz romana je nastao serijal koji do ovog trenutka obuhvata dvadeset i jedan nastavak.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Library of Congress Life</p>

Slika Beatriz Vilijams

Beatriz Vilijams

<p style="text-align: justify">Američka autorka i televizijski scenarista. Njen roman &bdquo;Žene leta&ldquo; upravo se adaptira za televiziju. Iako dobar pisac istorijske fikcije, Vilijamsova je kasno počela da piše knjige. Odrasla je u Kentu, kao strastveni čitalac, u porodici koja je voli umetnost. Pohađala je na univerzitet Stanford, a potom je studirala i na Kolumbiji, gde je stekla master diplomu u oblasti finansija, radeći kao konsultant za komunikacionu strategiju. Njene knjige su osvojile brojna priznanja, prevedene su na preko 12 jezika i redovno se nalaze na listama bestselera širom sveta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Bank Square Books / Flickr / CC BY 2.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Đanfranko Kaligarič

Đanfranko Kaligarič

<p style="text-align: justify">Đanfranko Kaligarič je rođen 1947. u Asmari u Eritreji, u kosmpolitskoj porodici. Odrastao je u Milanu, a najveći deo života proveo je u Rimu, gde je radio kao novinar i scenarista.<br /> <br /> Za televiziju <em>Rai </em>napisao je brojne filmske scenarije koji su postigli veliki uspeh i gledanost. Devedesetih godina se okreće pozorištu i piše drame, a 1994. godine osniva <em>Teatar 20. vek</em> (<em>Teatro XX Secolo</em>), koji je bio jedno od najpopularnijih pozorišta italijanske prestonice sve dok nije prestao sa radom 2002. godine.<br /> <br /> Autor je šest romana, a <em>Poslednje leto u gradu</em> njegov je prvenac, objavljen 1973, da bi 2012. godine privukao pažnju književne javnosti u Italiji, a onda i objavljen u dvadeset zemalja širom sveta.<br /> <br /> Preminuo je u novembru 2024. godine.</p>

Slika Frensis Mejz

Frensis Mejz

<p style="text-align: justify">Američka autorka Frensis Mejz, univerzitetski profesor, poetesa, memoarista, esejista i romanopisac, rođena je i odrasla u Ficdžeraldu, u Džordžiji. Diplomirala je na Univerzitetu Florida. Godine 1975. magistrirala je na Državnom univerzitetu u San Francisku, gde je na kraju postala profesor kreativnog pisanja. Mejzova je objavila nekoliko zbirki poezije, a 1996. objavila je knjigu <em>Pod suncem Toskane</em>, koja je više od dve godine bila na prvom mestu na listi bestselera <em>Njujork tajmsa</em>. Pošto se sada bavi samo pisanjem, ona i njen suprug, i sam pesnik, jedan deo godine provode u Hilsborou, u Severnoj Karolini, a drugi u Kortoni, u Italiji, gde Mejzova radi kao umetnički direktor Toskanskog festivala sunca, koji se održava svake godine.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Edward Mayes</p>

Ivana – Vonka Prokić

<p>Rođena u Beogradu.<br /> <br /> Na Filološkom fakultetu završila najpre orijentalistiku sa engleskim jezikom, a potom i svetsku književnost. <br /> <br /> Radila kao novinar (Obrazovno-naučni program RTS-a, <em>Večernje novosti</em>), prevodilac, nastavnik srpskog jezika i književnosti i predavač engleskog jezika.<br /> <br /> Književno-analitički esej pod nazivom &bdquo;62 pitanja za poetiku<em> Traganja za iščezlim vremenom</em>&ldquo; objavila je, u nastavcima, u časopisu <em>Književnost</em>, a tekst njenog eseja &bdquo;Metamorfoze Prustovih likova&ldquo; emitovan je na Trećem programu Radio Beograda. <br /> <br /> Izdavačka kuća Nolit objavila je njen prepev poezije na engleski jezik (M. Isailović, &bdquo;Luk obrve&ldquo;). U engleskom časopisu za poeziju, &bdquo;Quarry&ldquo; (2007, 2008) objavljivani su njeni prepevi na engleski pesama iste pesnikinje. <br /> <br /> Roman &bdquo;Rovinjska vrata u vreme puževa i sunovrata&ldquo; njen je prvi roman.<br /> <br /> Živi u Beogradu.</p>

Slika Jelena J. Dimitrijević

Jelena J. Dimitrijević

<p style="text-align: justify">Jelena J. Dimitrijević (Kruševac 1862 &ndash; Beograd 1945) srpska književnica, dobrotvorka i svetska putnica. Prvu knjigu objavila je u Nišu, 1894. godine &ndash; bila je to zbirka pesama <em>Pesme I</em> (<em>Jelenine pesme</em>). Njena najpoznatija dela su <em>Pisma iz Niša: O haremima</em>, <em>Pisma iz Soluna</em>, roman <em>Nove</em>, putopisi <em>Novi svet ili U Americi godinu dana</em>, kao i <em>Sedam mora i tri okeana: Putem oko sveta</em>, poslednja knjiga koju je objavila za života. Jelena Dimitrijević je bila bolničarka u Balkanskim ratovima i jedna od prvih članica <em>Kola srpskih sestara</em>. Pored nekoliko evropskih jezika govorila je i turski. Proputovala je Evropu, Severnu Ameriku i Bliski i Daleki istok. Njena književna zaostavština čuva se u Narodnoj biblioteci Srbije.&nbsp;</p>

Slika Mari Varej

Mari Varej

<p style="text-align: justify">Mari Varej je francuska književnica čijih je prvih šest romana prodato u preko četiristo hiljada primeraka. Rođena je u Burgonji 1985. godine i živi u Holandiji sa suprugom i dve ćerke. Njen bestseler <em>Život iz snova soknica siročadi </em>(<em>La Vie rêvée des chaussettes orphelines</em>, 2019) preveden je na mnoge jezike i prodat je u više od sto hiljada primeraka. Dobio je Nagradu čitateljki Čarlstona 2020. (<em>Prix des lectrices Charleston</em> 2020) i Nagradu malih reči knjižara 2021. (<em>Prix des Petits mots des libraires</em> 2021). Autorka je takođe u izdavačkoj kući Čarlston (<em>Charleston</em>) objavila romane: <em>Sasvim lepo mogu bez tebe</em> (<em>Je peux très bien me passer de toi</em>, 2015, <em>Prix Confidentielles</em>) i <em>Tako se zamrzavaju mehurići od sapunice</em> (<em>Ainsi gèlent les bulles de savon</em>, 2021).<br /> <br /> Foto: Patrick Bernard pour&nbsp;<em>Le Parisien</em></p>

Slika Štefani Štal

Štefani Štal

<p style="text-align: justify">Štefani Štal je diplomirana psihološkinja i drži privatnu praksu u Triru. Oblasti za koje je posebno stručna jesu strah od vezivanja, jačanje osećanja sopstvene vrednosti i rad s &bdquo;unutrašnjim detetom&ldquo;. Autorka je brojnih uspešnih knjiga kao što su <em>Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj</em>, <em>Svako je sposoban za vezu</em>,<em> Upoznaj sebe i druge</em>,<em> Ojačaj samopouzdanje</em> i <em>Strah od vezivanja</em>. Štampa i mediji je redovno zovu kada im je potrebno stručno mišljenje psihologa.<br /> &nbsp;</p> Foto:&nbsp;© Roswitha Kaster

Slika Žoze Saramago

Žoze Saramago

<p style="text-align: justify">Žoze Saramago (1922, Azinjaga &ndash; 2010, Kanarska ostrva), portugalski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine, rodio se u siromašnoj seljačkoj porodici bezemljaša, mukotrpno se školovao i završio mašinbravarski zanat u srednjotehničkoj školi u Lisabonu, gde se njegova porodica preselila kad je Saramagu bilo dve godine. U toj školi je, &bdquo;za divno čudo, u nastavnom planu u to vreme, iako orijentisanom na tehničke nauke, bio pored francuskog i predmet portugalski jezik i književnost. Pošto kod kuće nisam imao knjiga (sopstvene knjige, koje sam sâm kupio, od para koje sam pozajmio od prijatelja, stekao sam tek u svojoj 19. godini), udžbenik portugalskog jezika, sa svojim antologijskim karakterom, otvorio mi je vrata književnog stvaralaštva&ldquo; (<em>Autobiografija</em>). Radio je kao automehaničar, referent u Zavodu za socijalno osiguranje, novinar, prevodilac, književni kritičar, kolumnista i urednik u više portugalskih dnevnih listova. Kao zamenik direktora jutarnjeg dnevnika &bdquo;Diário de Nóticias&ldquo; smenjen je posle vojnog puča 1975. i otad se potpuno posvetio književnosti. &nbsp;Posle napada i cenzure portugalskih konzervativnih vlasti na njegov roman <em>Jevanđelje po Isusu Hristu</em> 1991. godine, koje su sprečile njegovu kandidaturu za Evropsku književnu nagradu, preselio se na španska Kanarska ostrva, gde je umro 2010. godine od posledica upale pluća.<br /> <br /> Svoj prvi roman <em>Zemlja greha </em>objavio je 1947. Posle toga, do 1966, nije prisutan na portugalskoj književnoj sceni.&nbsp;Od 1955. do 1981. bavio se novinarstvom i prevođenjem (Per Lagerkvist, Žan Kasu, Mopasan, Andre Bonar, Tolstoj, Bodler, Anri Fosijon, Žak Romen, Hegel, Rejmond Bajer i dr.). Kao urednik u jednoj lisabonskoj izdavačkoj kući, upoznao je i sprijateljio se sa najznačajnijim savremenim portugalskim piscima toga doba, pa je objavljivanje zbirke <em>Moguće pesme</em> 1966. označilo njegov povratak u književnost. Otad slede brojne njegove zbirke pesama, romani, zbirke priča, kritike i politički tekstovi koje je objavljivao kod najznačajnijih izdavača i u poznatim portugalskim književnim i dnevnim novinama: <em>Verovatno radost</em> (pesme, 1970), <em>Priče s ovog i s onog sveta</em> (1971), <em>Putnička torba</em> (priče, 1973), <em>Godina 1993</em> (poema, 1973), <em>Beleške</em> (politički članci, 1974), <em>Gledišta iznesena u DL</em> (političke polemike protiv diktature, 1974), <em>Kvaziobjekat</em> (zbirka priča, 1978), <em>Putovanje kroz Portugaliju</em> (putopis, 1981) i romani <em>Priručnik slikarstva i kaligrafije</em> (1977), <em>Samonikli</em> (1980), <em>Sedam Sunaca i Sedam Luna</em> (1982), <em>Godina smrti Rikarda Reiša</em> (1984), <em>Kameni splav </em>(1986), <em>Povest o opsadi Lisabona</em> (1989), <em>Jevanđelje po Isusu Hristu </em>(1991), <em>Esej o slepilu</em> (1995),<em> Sva imena</em> (1997), <em>Pećina</em> (2001), <em>Udvojeni čovek</em> (2003), <em>Esej o vidovitosti </em>(2004), <em>Smrt i njeni hirovi</em> (2005) i <em>Kain </em>(2009). Napisao je i drame <em>Noć</em> (1979), <em>Šta da radim sa ovom knjigom?</em> (1980), <em>Drugi život Franje Asiškog</em> (1987) i <em>In Nomine Dei</em> (1991).&nbsp;<br /> <br /> Pristupio je Portugalskoj komunističkoj partiji 1969. ali je sebe smatrao pesimistom i ateistom. Saramagov anarhokomunizam i oštra kritika monarhizma i katolicizma, kao i njegov politički angažman, kritika Evropske Unije i Međunarodnog monetarnog fonda podstakli su neke kritičare da ga uporede sa Orvelom: &bdquo;Orvelova odbojnost prema Britanskoj imperiji istovetna je sa Saramagovim krstaškim ratom protiv imperije u vidu globalizma.&ldquo;&nbsp;<br /> <br /> Pre dodeljivanja Nobelove nagrade 1998, dobio je 1995. Kamoišovu nagradu, &nbsp;najprestižniju nagradu za pisce portugalskog književnog izraza.</p> <p style="text-align: justify">&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x