Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Lagunino književno leto – najznačajnija književna dela u izdanju Lagune

Lagunini književni susreti i razgovori o najznačajnijim izdanjima se nastavljaju!

U sredu, 5. juna u 12 časova, u Delfi Caféu u knjižari Delfi SKC, u terminu koji je inače posvećen Laguninim konferencijama za štampu, održaćemo specijalno druženje sa novinarima tokom koga ćemo predstaviti dva najnovija Lagunina izdanja domaćih autora: novi roman Vladimira Arsenijevića „Let“ i roman koji mnogo obećava, „Peščana hronika“, talentovanog autora Pavla Zelića.
Njih dvojica će biti sagovornici Ivani Misirlić Bigard, uredniku u izdavačkoj kući Laguna, koja će predstaviti ove dve knjige i voditi razgovor o još dva veoma važna naslova koja su izašla u Laguninom izdanju u martu ove godine: romanima „Promena“ kineskog nobelovca Mo Jena, i „Bezumlje“ izvanrednog salvadorskog pisca Orasija Kasteljanosa Moje.

Književni dijalog na temu četiri romana savršena je prilika da na jednom mestu prostruje najvažnije ideje i razmišljanja o ova četiri izuzetno zanimljiva i provokativna romana.

Lagunini sezonski književni susreti su svojevrstan iskorak iz uobičajene prakse susreta sa novinarima i predstavljanja naših izdanja. Želja nam je da na ovaj način pružimo sveobuhvatniju informaciju o njima i da skrenemo pažnju na njihovu vrednost.

Podelite na društvenim mrežama:

Mo Jen

<p style="text-align: justify">Pravo ime Mo Jena je Guan Moje, a književni pseudonim na kineskom znači &bdquo;onaj koji ne govori&ldquo;. Rođen je 1955. u seljačkoj porodici. Roditelji su ga, iz predostrožnosti, naučili da ne govori kada je van kuće. Zbog toga je izabrao ovakav pseudonim, Mo Jen, &bdquo;onaj koji ne govori&ldquo;.<br /> <br /> Tokom Kulturne revolucije, 1966. godine, dobio je etiketu &bdquo;nepoželjnog elementa&ldquo; i zbog toga je izbačen iz škole. Njegova porodica je u to doba živela vrlo teško i siromašno. Radio je u fabrici, a 1976. je ušao u Narodnu oslobodilačku vojsku, a onda se učlanio i u Komunističku partiju. Mo Jen je diplomirao na Vojnoj akademiji umetnosti i književnosti 1986, a zatim i na Pekinškom univerzitetu. Njegovo seljačko poreklo i obrazovanje u vojnim okvirima, prilično odudaraju od obrazovanja koje su stekli drugi pisci nadojeni klasičnom književnošću. <br /> <br /> Godine 1981. je objavio svoju prvu novelu, <em>Kiša pada na prolećno veče</em> i uzeo pseudonim. Kritika je odmah toplo dočekala njegov prvenac, ali se proslavio romanom Crveni sirak koji je pretočen u film 1986.<br /> <br /> Mo Jen je dao ostavku u vojnoj službi 1999. gde je do tada radio u odeljenju za kulturu. <br /> <br /> Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2012. godine sa obrazloženjem da sa &bdquo;fantastikom spaja fikciju, istoriju i savremeni trenutak&ldquo;.</p>

Slika Orasio Kasteljanos Moja

Orasio Kasteljanos Moja

<p style="text-align: justify">Orasio Kasteljanos Moja rođen je 1957. godine u Tegusigalpi, u Hondurasu. Odrastao u Salvadoru, živeo je od 1979. godine u raznim gradovima Amerike i Evrope. U Meksiku se dvanaest godina bavio novinarstvom. Od 2004. do 2006. boravio je u Frankfurtu kao gost Međunarodnog sajma knjiga u tom gradu. Predavao je na Univerzitetu u Pitsburgu, u Pensilvaniji, kao i na drugim američkim univerzitetima i gostovao na Univerzitetu u Tokiju. Autor je romana: <em>Odvratnost. Tomas Bernhard u San Salvadoru</em> (<em>El asco. Thomas Bernhard en San Salvador</em>, 1997), <em>Oružje na čoveku</em> (<em>El arma en el hombre</em>, 2001), <em>Tamo gde vi niste</em> (<em>Donde no estén ustedes</em>, 2003), <em>Bezumlje</em> (<em>Insensatez</em>, 2004), <em>Propadanje</em> (<em>Desmoronamiento</em>, 2006), <em>Despotsko pamćenje</em> (<em>Tirana memoria</em>, 2008), <em>Služavka i rvač </em>(<em>La sirvienta y el luchador</em>, 2011). Njegov roman <em>Bezumlje</em> u engleskom prevodu je 2009. godine dobio nagradu <em>XXVIII California Book Award</em>. Priče su mu sabrane u knjizi <em>Sa teskobom od protekle oluje</em> (<em>Con la congoja de la pasada tormenta</em>, 2009). Književna kritika ga smatra jednim od najznačajnijih savremenih latinoameričkih književnika.</p>

Slika Pavle Zelić

Pavle Zelić

<p style="text-align: justify">Pavle Zelić (1979, Beograd), pisac, scenarista i vodeći zdravstveni ekspert u Srbiji i inostranstvu.<br /> <br /> Objavio je preko 40 priča u svim relevantnim književnim i popularnim časopisima u Srbiji, kao i u brojnim antologijama u zemlji i regionu. Plodan i kao autor kritika i eseja za štampane i onlajn časopise, ostvaren i kao urednik i vredan predavač i aktivista u kulturi uopšte.<br /> <br /> Kao jednom od pobednika na konkursu Matice srpske za ediciju Prva knjiga, 2009. godine objavljena mu je zbirka priča <em>Poslednja velika avantura</em>, nakon čega je 2013. izdao zapažen roman <em>Peščana hronika</em> za Lagunu (dva izdanja).<br /> <br /> Piše i scenarija za stripove, među kojima se izdvaja serijal grafičkih novela <em>Družina Dardaneli</em>, koji je ilustrovao Dragan Paunović (System comics, 2011, 2016) i edukativni interaktivni strip <em>Lana Tafi</em> (Savet Evrope, 2015). Njegovi filmski scenariji &ndash; adaptacije sopstvene kratke proze, a pre svega romana &ndash; dobili su izuzetnu podršku na državnim konkursima za produkciju u zemlji i regionu od 2017. godine i dalje se razvijaju.<br /> <br /> Priče i stripovi Pavla Zelića prevedeni su na preko deset svetskih jezika.<br /> <br /> Nagrađen je više puta za književni, scenaristički i kritičarski rad.<br /> <br /> Živi, radi i stvara u Beogradu.</p>

Slika Vladimir Arsenijević

Vladimir Arsenijević

<p style="text-align: justify">Vladimir Arsenijević (Pula, 1965) objavio je prvi roman <em>U potpalublju</em> (prvi deo predviđene tetralogije <em>Cloaca Maxima</em>) 1994. godine. Ovaj roman je dobio <em>Ninovu nagradu za roman godine</em>, preveden je na dvadeset jezika, a istoimena pozorišna predstava po motivima ovog kultnog romana nagrađena je <em>Sterijinom nagradom</em> 1997. godine. Sledeći roman, <em>Anđela</em> (drugi deo ciklusa <em>Cloaca Maxima</em>) objavljen je 1997. godine. Posle boravka u Meksiku Arsenijević objavljuje knjigu <em>Meksiko &ndash; ratni dnevnik</em> (2000). Ilustrovani roman Išmail (2004), nastao je u saradnji s Aleksandrom Zografom. Roman Predator (2008) dobio je Nagradu za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije. 2009. godine Arsenijević objavljuje zbirku eseja pod nazivom Jugolaboratorija. Godine 2011. objavljuje ilustrovanu novelu <em>Minut &ndash; put oko sveta za 60 sekundi</em> nastalu u saradnji s Valentinom Broštean.<br /> <br /> Godine 2000. pokrenuo je izdavačku kuću <em>Rende</em> u kojoj je radio kao urednik do 2007. Osnivač je regionalnog književnog festivala <em>Krokodil</em> i izdavačke kuće za audio-knjige <em>Reflektor</em>, a kolumne i eseje redovno objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Živi u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x