Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Lagunini romani u televizijskim serijama

Govoreći o primatu koji su televizijske serije u kreativnom smislu preuzele od filma, glumac Hju Lori je još pre nekoliko godina konstatovao: „Nekad su ljudi na televiziju gledali kao na siromašnu rođaku filma. Film je danas bogati stric koji je sve upropastio i sad živi u prikolici, a najbolje priče danas se pričaju na televiziji, koja je uspela da privuče velike reditelje i sjajne pisce“. Tragajući za što boljim pričama koje će pretočiti u serije, producenti ih traže i nalaze u književnosti. Tokom prošle godine neke od najuspešnijih serija snimljene su prema romanima koje je kod nas objavila Laguna. Tako je prema romanu Margaret Atvud nastala serija „Sluškinjina priča“ koja je dobila nagradu „Emi” za najbolju dramsku seriju prikazanu u 2017. godini, a zapažena je bila i Netfliksova ekranizacija njenog romana „Alijas Grejs“, emitovana krajem godine.
Prošle godine imali smo priliku da pratimo i prvu sezonu „Američkih bogova“, serije snimljene prema čuvenom Gejmenovom romanu, zatim seriju „Bela princeza“ prema romanu Filipe Gregori, kao i „Trinaest razloga“, ekranizaciju istoimenog romana Džeja Ašera. Najbolja aktuelna naučnofantastična serija „Prostranstva“, čija treća sezona uskoro počinje na televizi „Syfy“, snimljena je prema jednoj od najboljih ikada napisanih spejs-opera, istoimenom serijalu Džejmsa S. A. Korija, iz kojeg je Laguna dosad objavila pet naslova, od kojih je poslednji „Nemezine igre“. Jedno od najprijatnijih iznenađenja protekle televizijske sezone bila je nemačka serija „Vavilon Berlin“, u režiji Toma Tikvera, dosad najskuplja evropska produkcija na neengleskom jeziku. Serija s radnjom smeštenom u Berlin poslednjih dana Vajmarske republike nastala je prema romanima nemačkog pisca Folkera Kučera, čiji je triler „Jedan nerešen slučaj“ jedan od Laguninih hit naslova. Ove serije su obeležile godinu za nama, a evo koji nas novi serijali rađeni po Laguninim naslovima čekaju ove godine.
Već od 22. januara, na američkoj televiziji TNT počeće sa emitovanjem serija „Alijenista“, zasnovana na istoimenom bestseleru Kejleba Kara. Radnja Karovog trilera odigrava se u Njujorku 1896. godine, gde nakon serije ubistava muških prostitutki predsednik Komesarskog odbora policijske uprave Teodor Ruzvelt, budući predsednik SAD, okuplja specijalni tim, na čelu s psihologom Laslom Krajzlerom, kako bi pronašao ubicu. Budžet serije je pedeset miliona dolara, a glavni lik tumači nemački glumac Danijel Bril.

Od 2. februara kreće Netfliksova serija „Digitalni ugljenik“, urađena po izvrsnom i nagrađivanom SF romanu Ričarda Morgana. Reč je o mešavini sajberpanka i noar krimića, čija se radnja odvija u dalekoj budućnosti u kojoj se identitet osobe može pretvoriti u digitalni zapis i pomoću implantata učitati u drugo telo. Ovu mogućnost besmrtnosti koriste specijalne jedinice pomoću kojih UN vlada vanzemaljskim kolonijama, kao i bogata klijentela koja klonira svoja ili kupuje tuđa tela da bi u njima onda aktivirala sopstvenu svest. Glavni lik romana, koga u seriji igra švedski glumac Džoel Kinaman, bivši je specijalac koga jedan milijarder angažuje da reši misteriju svog neobjašnjivog samoubistva.
Od 7. aprila kreće serija „Istina o slučaju Harija Keberta“, MGM-ova ekranizacija istoimenog trilera Žoela Dikera, koji su kritičari opisivali kao švajcarski odgovor na Stiga Lašona, nastao ukrštanjem Vladimira Nabokova, Filipa Rota i „Tvin Piksa“. Radnja romana smeštena je u Njujork 2008, u vreme tadašnjih američkih predsedničkih izbora, i prati istragu mladog pisca koji pokušava da dokaže nevinost svog nekadašnjeg profesora optuženog za ubistvo jedne tinejdžerke od pre tri decenije. Glavnu ulogu u seriji s budžetom od 35 miliona dolara igra Patrik Dempsi, a režira je oskarovac Žan-Žak Ano.

Serija rađena prema romanu „Oštri predmeti“ Džilijen Flin počeće sa emitovanjem u junu na televiziji HBO. Junakinja ovog psihološkog trilera je novinarka koja dobija zadatak da se vrati u rodni grad i napiše reportažu o otmici i ubistvu dve devojčice. Glavnu ulogu tumačiće Ejmi Adams, dok režiju potpisuje Žan-Mark Vale, reditelj serije „Nevine laži“, koja je dobila nagradu „Emi” za najbolju prošlogodišnju mini-seriju.
U Španiji uskoro počinje da se prikazuje serija „Katedrala na moru“, snimljena po predlošku bestselera Ildefonsa Falkonesa, koji je u svom romanu na vanredan način oživeo Barselonu XIV veka i, pripovedajući sudbinu svojih junaka, ispričao priču o pola veka dugoj izgradnji crkve Santa Marija del Mar, jednog od simbola katalonske prestonice.

Televizijsku adaptaciju ove godine doživeće još jedno Lagunino izdanje – kultni roman „Dobra predskazanja“ koji su zajedno napisali Teri Pračet i Nil Gejmen. Reč je, kako je Gejmen svojevremeno rekao, o „najsmešnijoj mogućoj priči o smaku sveta, sa anđelima i demonima, da ne pominjem i jedanaestogodišnjeg Antihrista“. Za glavne glumce u ovoj dugo iščekivanoj seriji, koju će u produkciji BBC-a režirati Daglas Makinon, odabrani su Dejvid Tenant i Majkl Šin.

Izvor: Vreme

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Džilijen Flin

Džilijen Flin

<p style="text-align: justify">Džilijen Flin je rođena u Kanzas Sitiju. Pohađala je univerzitet u Kanzasu gde je stekla diplome iz engleskog jezika i žurnalistike. U Čikagu je dobila master diplomu iz žurnalistike. Preselila se u Njujork gde je deset godina pisala za <em>Entertejnment vikli</em>. <br /> <br /> Njen prvi roman <em>Oštri predmeti </em>bio je finalista za nagradu<em> Edgar </em>2006. i dvostruki dobitnik britanske nagrade <em>Dagger</em> &ndash; prva knjiga koja je u istoj godini dobila više od jedne nagrade Dagger. <br /> <br /> Drugi roman Džilijen Flin, <em>Mračna mesta</em>, bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na nekoliko lista najboljih knjiga 2009. uključujući i <em>Njujork rivjuer</em>, <em>Pablišers vikli</em> i <em>Čikago tribjun</em>. <br /> <br /> Knjige Džilijen Flin objavljene su u četrdeset osam zemalja. Danas živi u Čikagu sa mužem Bretom Nolanom, njihovim sinom i ogromnim crnim mačkom po imenu Roj.</p>

Slika Folker Kučer

Folker Kučer

<p style="text-align: justify">Folker Kučer, rođen 1962, radio po završetku studija (germanistika, filozofija i istorija) kao urednik u dnevnim novinama, pre nego što je napisao svoj prvi kriminalistički roman. Danas živi kao slobodni umetnik u Kelnu. <em>Jedan nerešen slučaj</em> je njegov četvrti roman.</p>

Slika Ildefonso Falkones

Ildefonso Falkones

<p style="text-align: justify">Ildefonso Falkones živi u Barseloni sa ženom i četvoro dece. Radi kao advokat. Proslavio se romanom <em>Katedrala na moru</em> i postao svetski bestseler pisac. <em>Katedrala na moru </em>je napisana kao omaž svim ljudima koji su učestvovali u pedeset četiri godine dugoj gradnji jedne od najlepših ikada sagrađenih crkava. Ovaj istorijski roman postigao je izvanredan i neočekivan uspeh i preveden je u četrdeset zemalja. Osvojio je brojne nagrade od kojih su samo neke: <em>Euskadi de Plata</em> 2006. za najbolji roman na španskom jeziku, <em>Que Leer</em> 2007. za najbolju knjigu, najprestižnija italijanska nagrada <em>Giovanni Boccaccio</em> 2007. za najbolji strani roman. Drugi roman <em>Fatimina ruka</em> objavljen je u junu 2009. godine u Španiji i odmah je osvojio špansku publiku. U svom novom romanu, <em>Naslednici zemlje</em>, koji je Laguna objavila u dva toma, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana <em>Katedrala na moru</em>&nbsp;i čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.<br /> <br /> Sa više od sedam miliona prodatih primeraka knjiga, Falkones je postao jedan od najpopularnijih španskih pisaca u svetu. U svom poslednjem romanu, <em>Naslednici zemlje</em>, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana <em>Katedrala na moru</em> i svojim čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.</p>

Slika Margaret Atvud

Margaret Atvud

<p style="text-align: justify">Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje.<br /> <br /> Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama<em> Double Persephone</em>, da bi po diplomiranju objavila još jednu, <em>The Circle Game</em>, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, <em>Governor's General Award</em>. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane <em>Sluškinjina priča</em>, <em>Mačje oko</em> i <em>Slepi ubica</em>. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija.<br /> <br /> Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano <em>Opstanak</em>, svojevrstan pogled na rad književnog urednika.<br /> <br /> Margaret Atvud trenutno živi u Torontu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Luis Mora</p>

Slika Nil Gejmen

Nil Gejmen

<p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

Slika Ričard Morgan

Ričard Morgan

<p style="text-align: justify">Ričard Morgan je britanski pisac rođen 1965. godine u Londonu. Posle studija na Kembridžu počeo je da predaje engleski jezik kako bi proputovao svet. <br /> <br /> <em>Digitalni ugljenik</em> je njegov prvi roman. <br /> <br /> Za više informacija o autoru posetite njegov veb-sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.richardkmorgan.com" data-value="http://www.richardkmorgan.com/"><span class="ql-link-text">www.richardkmorgan.com</span></span><br></p>

Slika Teri Pračet

Teri Pračet

<p style="text-align: justify">Teri Pračet (1948&ndash;2015) počeo je da radi kao novinar jednog dana 1965. godine i svoj prvi leš ugledao već posle tri sata, što je u to vreme bilo iskustvo koje je zaista nešto <em>značilo</em>. Pošto se oprobao u gotovo svakom poslu koji postoji u provincijskom novinarstvu, osim, naravno, praćenja fudbalskih utakmica subotom, prešao je u <em>Central Electricity Generating Board</em> i postao predstavnik za javnost četiri nuklearne elektrane.<br /> <br /> Sve ovo se završilo 1987, kada je postalo očigledno da je pisanje romana o Disksvetu mnogo zabavnije od pravog posla. Od tada je broj napisanih knjiga postao dvocifren, a svaka naredna ima rezervisano mesto na top-listi bestselera. Pisao je knjige i za mlađe čitaoce. Povremeno su ga optuživali da se bavi književnošću.&nbsp;Govorio je da je pisanje najveća zabava koju čovek može sebi da priušti.<br /> <br /> Više informacija o autoru potražite na sajtu <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="terrypratchettbooks.com" data-value="https://www.terrypratchettbooks.com/"><span class="ql-link-text">terrypratchettbooks.com</span></span></u></p>

Slika Žoel Diker

Žoel Diker

<p style="text-align: justify">Žoel Diker je švajcarski pisac koji piše na francuskom jeziku. Rođen je u Ženevi 16. juna 1985. Završio je studije prava na Univerzitetu u Ženevi 2010. godine.<br /> <br /> Od najranijeg detinjstva Žoel Diker je voleo pisanje. Sa deset godina osnovao je Glasnik o životinjama, časopis o prirodi, koji će voditi sedam godina. Sa dvadeset godina načinio je prve korake kao pisac. Njegova prva pripovetka <em>Tigar</em> (<em>Le Tigre</em>) objavljena je 2005. u okviru edicije Međunarodne nagrade mladih autora. Sa dvadeset četiri godine piše <em>Poslednji dani naših očeva </em>(<em>Les derniers jours de nos pères</em>), roman koji pripoveda istinitu i malo poznatu priču o Upravi za specijalne operacije, britanskoj obaveštajnoj organizaciji koja je navodno formirala francuski otpor za vreme Drugog svetskog rata. Za ovaj roman je dobio Nagradu ženevskih pisaca, važnu nagradu koja se dodeljuje svake četvrte godine za roman. Godine 2010. počeo je da piše savremeniji roman. To je oduvek želeo: da napiše dugačak američki roman koji se čita u dahu. A Severnu Ameriku odlično poznaje: provodio je svako leto u Novoj Engleskoj. Nakon dve godine izlazi roman <em>Istina o slučaju Harija Keberta</em>. Roman je preveden na preko četrdeset jezika i objavljen u više od šezdeset zemalja. Nagrađen je Gonkurovom nagradom gimnazijalaca i Velikom nagradom za roman Francuske akademije 2012. Uskoro će biti i ekranizovan. Godine 2015. napisao je treći roman <em>Knjiga o Baltimorcima</em>.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x