Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Lagunini hitovi za Noć knjige

Da li ste već napravili svoj spisak za Noć knjige?
Pored novih knjiga Vanje Bulića „Dušanova kletva“ i Dr Neleta Karajlića „Solunska 28“ koje su nedavno objavljene, predstojeću Noć knjige obeležiće i novi hitovi domaće i svetske književnosti!

Četrdeset godina od prvog izdanja, Laguna za Noć knjige ekskluzivno predstavlja roman „Beži, zeko, beži“ koji je proslavio Džona Apdajka, jednog od najznačajnijih američkih pisaca. Autor čitaoce izvodi iz ušuškanosti srednje klase u Americi krajem pedesetih godina i uvodi ih u svet želje, neprilagođenosti, zebnje i traganja za nečim neizrecivim. Objavljivanje ove knjige poklapa se i sa Konferencijom o Apdajku koja se održava u Beogradu od 1. do 5. juna.

Džejms Paterson ima armiju čitalaca širom sveta, a ni Srbija nije izuzetak. „Unakrsna vatra“ je najveći slučaj Aleksa Krosa, a njegov najgori neprijatelj, Veliki Mozak, vratio se i željan je osvete.

Serijal Lusinde Rajli „Sedam sestara“ u svetu i kod nas postiže neverovatan uspeh. Nedavno se pojavila četvrta knjiga iz serijala „Biserna sestra“ koja prati život četvrte sestre KeKe.
Srpska književnost je bogatija za novi roman Vuleta Žurića, „Pomor i strah“. Ovo je intrigantan roman koji, poput srodnih književnih alegorija (kao što su Kamijeva „Kuga“, Pekićevo „Besnilo“ ili Saramagovo „Slepilo“), ispituje granice ljudskosti u nevoljnim vremenima. Na osnovu detaljnih svedočanstava koje su za sobom ostavili nemački i mađarski lekari koji su se bavili suzbijanjem kuge u Irigu, pisac pokušava da rekonstruiše celokupnu proceduru čišćenja varoši, uplevši u ono što je fakat političku i ljubavnu intrigu.

Pisac i prevodilac Dejan Mihailović za Noć knjige predstavlja svoj novi roman „Podvizi i stradanja Grofa od Takova“. Romansirani portret kralja Milana Obrenovića razvejava predrasude o njegovoj ličnosti i epohi nudeći čitaocu splet zabavnih, necenzurisanih i često dramatičnih epizoda iz jednog burnog života, od dolaska na presto posle ubistva kneza Mihaila 1868. do smrti u Beču 1901.

Bratstvo po mrlji“ je nova knjiga dvostrukog dobitnika Ninove nagrade Dragana Velikića. Spreman da okom kolumniste secira socijalne, moralne, kulturne, političke i druge prilike i neprilike u društvu i „dostignuća“ vladajuće elite, Dragan Velikić ovom knjigom eseja postiže ono što ne može kao pisac: da angažovano i neuvijeno ukaže na svakodnevne bolesne pojave već godinama prisutne u zemlji Srbiji.

Da li, pošteno govoreći, stvarno pamtimo ko je, kada i zbog čega rekao da je kocka bačena, čime je Tantal zaslužio svoje muke i kakve su te muke zaista bile, odakle potiče izraz lupus in fabula, kako se to javlja deus ex machina i ko je prvi kome dao jabuku razdora? Ovo su samo neke od nedoumica koje nam otkriva Vladeta Janković u knjizi „Antičke izreke“. Svrha ove knjige je da na ovakva pitanja jasno i zabavno odgovori, da tako proširi okvire naše opšte kulture i pomogne nam da se tačnije i slikovitije izražavamo.

Skoro 15 godina od poslednjeg izdanja, u knjižarama će se ponovo naći roman „Gori Morava“ Dragoslava Mihailovića. Priča o detinjstvu junaka Stevana u srpskoj varošici na Moravi tridesetih godina XX veka zapravo je piščeva gorka ispovest o svojoj mladosti. Likovi meštana, rođaka i prijatelja oživljeni su nezaboravnim dijalozima i osenčeni strpljivim podnošenjem svoje teške i mukotrpne sudbine u nemirnim vremenima, a opisi odnosa sa svojom rodbinom i opraštanje od oca na samrti spadaju u najbolje stranice novije srpske proze.
Priča o prijateljstvu dvojice vrlo različitih dečaka, prirodi i životu sadržana je u romanu „Osam planina“ Paola Konjetija. Ovaj višestruko nagrađivani italijanski pisac nam dočarava kako se odnos dvojice dečaka razvija i menja tokom godina, o odnosu između oca i sina, a cela priča je smeštena u alpsko okruženje. Paolo Konjeti je jedan od pisaca koje kritika u Italiji najviše ceni i koje čitaoci najviše vole. Ova njegova zrela knjiga istražuje odnose koji su slučajni, ali čvrsti kao kamen, mogućnost učenja i potragu za našim mestom u svetu.

Klasik američke književnosti „Boja purpura“ istaknute književnice Alis Voker koja je za ovu knjigu dobila Pulicerovu nagradu, u Laguni dobija svoje prvo srpsko izdanje, 37 godina od objavljivanja. Ovo je priča o mladoj Afroamerikanki Sili koja je proživela strašno zlostavljanje – prvo je zlostavljao otac, a kasnije i muž. Istovremeno, govori o problemima s kojima su se suočavale Afroamerikanke tridesetih godina prošlog veka. Rasizam i seksizam su glavne teme, a zbog scena nasilja roman je dugo bio meta brojnih kritičara.

Istanbul: Priča o tri grada“ Betani Hjuz je sjajna dvotomna istorijsko-putopisna knjiga ali i više od toga! Ovo je priča o ljudima pre nas i Gradu u kojem se prelama sudbina sveta. Putujući kroz istoriju autorka nam otkriva mnoga lica ovog „dijamanta između dva safira“, jer on je bio i Bogorodičin i krstaški i Alahov grad, njim su vladali i muškarci, ali i žene, goreo je i građen je, osvajan je i oslobađan. Ova knjiga je više od istorije, ovo je priča o ljudima pre nas i Gradu u kojem se prelama sudbina sveta.

Majstor ljubavnih romana Nikolas Sparks nam u svojoj novoj knjizi „Noći u Rodanteu“ donosi nežnu priču o nadi i radosti, o žrtvovanju i oproštaju – dirljiv podsetnik na to da je ljubav moguća u svim životnim dobima i da nam se uglavnom desi onda kad je najmanje očekujemo.

Kako se dobra navika čitanja stiče u detinjstvu, Laguna veliku pažnju posvećuje književnosti za decu.
Humor je jedna od bitnih umetničkih kvaliteta književnosti za decu, bez kojega ona ne bi mogla opstati. U mnoštvu dela koje dete čita, humor treba da ima najviše mesta, baš kao što i u životu veselost ispunjava njegov veći deo. Upravo humor dominira u knjizi „Otkačena škola – Vicevi i pitalice“. Knjigu je ilustrovao Radič Mijatović, a dizajnirala Branislava Marjanović. „Loši momci“ i „Loši momci 2 – Pernata misija“ Arona Blejbija donose nam avanture „loših momaka“. Svako zna, oni su strašni i opasni i… pa, prosto loši. Ali ovi momci bi da budu heroji. I pokazaće da jesu tako što će činiti dobra dela… hteli vi to ili ne. Spremite se za najsmešniju, našašaviju i najluđu knjigu koju ste ikad čitali – vreme je da ih upoznate. Oni su loši momci. Ove knjige pomažu mališanima da stvari sagledaju iz drugog ugla i kod dece će razviti empatiju i bolje razumevanje drugih!
A kako nešto valja i naučiti, preporuka su mini-biografije slavnih istorijskih ličnosti namenjene deci, koje sadrže važne činjenice i zanimljivosti: „Mocart – muzički genije“, „Kleopatra – poslednja kraljica Egipta“, „Albert Ajnštajn – veliki mislilac“, „Leonardo da Vinči – renesansni genije“. Knjige su u punom koloru i tvrdom povezu.
Čitanje najvećih književnih klasika na engleskom je lako zahvaljujući knjigama iz edicije „Read in English“. Klasici na engleskom jeziku „Treasure Island“, „The Hound of the Baskervilles“, „Peter Pan“ i „King Arthur“ prilagođeni su deci i onima koji počinju samostalno da čitaju na engleskom. Audio-verzija može da se presluša i preuzme na internet stranici svake od knjiga na www.laguna.rs.

Čekamo vas u Noći knjige, 8. juna od 17 sati do ponoći u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, ali i na sajtovima www.laguna.rs i www.delfi.rs!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Alis Voker

Alis Voker

<p style="text-align: justify">Alis Voker (1944, Itonton, Džordžija) jedna je od najistaknutijih američkih književnica. Piše romane, priče, eseje i poeziju. Godine 1983. postala je prva Afroamerikanka koja je osvojila Pulicerovu nagradu za književnost i to za roman <em>Boja purpura</em>. Stiven Spilberg je po ovom romanu snimio film koji je nominovan za jedanaest Oskara. Alis Voker je poznata aktivistkinja i bori se protiv nepravde, nejednakosti i siromaštva.<br /> <br /> Foto:&nbsp;<span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Virginia DeBolt" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Alice_Walker.jpg"><span class="ql-link-text">Virginia DeBolt</span></span></p>

Slika Betani Hjuz

Betani Hjuz

<p style="text-align: justify">Profesorka Betani Hjuz je nagrađivana istoričarka, autorka i voditeljka, koja se već 25 godina bavi antičkom i srednjovekovnom istorijom i kulturom. Predaje na brojnim univerzitetima u Velikoj Britaniji, između ostalih na Oksfordu i Kembridžu, i naučni je saradnik u Kraljevskom koledžu u Londonu. Napisala je i vodila više od 50 radio i TV dokumentaraca za <em>BBC</em>, <em>Discovery</em>, <em>History</em>&hellip; Godine 2013. dodeljen joj je počasni doktorat na Univerzitetu u Njujorku, u znak priznanja za njen izvanredan doprinos istoriji i njegovoj međunarodnoj promociji.</p>

Slika Dejan Mihailović

Dejan Mihailović

<p style="text-align: justify">Dejan Mihailović (1951) odrastao je i školovao se u Beogradu, gde je diplomirao na Odseku za opštu književnost Filološkog fakulteta. Radio je kao urednik u Dečjoj redakciji Radio Beograda, lektor u Zadužbini Ive Andrića, redaktor teksta u Enciklopediji Jugoslavije Jugoslovenskog leksikografskog zavoda (Redakcija za Srbiju) i urednik u časopisima &bdquo;Književne novine&ldquo;, &bdquo;Pismo&ldquo;, &bdquo;Književni magazin&ldquo; i izdavačkoj kući &bdquo;Laguna&ldquo;, a pre toga u izdavačkom preduzeću &bdquo;Prosveta&ldquo; iz Beograda. Od 1993. do 1999. proveo je u San Francisku, u Kaliforniji, SAD. Prevodio ruske i engleske pisce (Bunjin, Šalamov, Harms, Aldanov, Dovlatov, Akunjin, Blejk, Po, Beket i dr.). Za prevod romana <em>Samoubistvo</em> Marka Aldanova dobio je nagradu &bdquo;Dr Jovan Maksimović&ldquo; za najbolji prevod sa ruskog jezika za 2015. i 2016. godinu. <br /> <br /> Objavio je zbirke priča <em>Dođoh, videh, pobegoh</em> (1969) i <em>Kuke i verige</em> (2013) i mali rečnih stare hrišćanske, vizantijske i srednjovekovne srpske književnosti <em>Vizantijski krug</em> (2009). <br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.</p> <h3>Dnevnik izolacije:</h3><div data-type="image-block" imageid="4abf28b3-d160-41a2-99e0-d4361fb8902f" pathprefix="images/4abf28b3-d160-41a2-99e0-d4361fb8902f" title="cekajucisumara-autori-page" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-cekajuci-sumara"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="6076e444-6218-4bad-817a-a179b98deb2c" pathprefix="images/6076e444-6218-4bad-817a-a179b98deb2c" title="dnevnikizolacije350x100" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-pismo-iz-2020-godine"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="54bff80e-10c6-41a3-b8ac-3eb97bf2fa3f" pathprefix="images/54bff80e-10c6-41a3-b8ac-3eb97bf2fa3f" title="bombardovanje350x100" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-bombardovanje-i-lazne-vesti"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="04930e05-5316-4ed9-b261-7c9ff06d3501" pathprefix="images/04930e05-5316-4ed9-b261-7c9ff06d3501" title="felneiistina350opet" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-felne-i-istina"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="5180d033-f752-4871-b2e9-59d75119bdec" pathprefix="images/5180d033-f752-4871-b2e9-59d75119bdec" title="nekakucne350opet" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-neka-kucne-policijski-cas"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="e1806a22-5697-47a7-a3d1-fb87b3b9b7a7" pathprefix="images/e1806a22-5697-47a7-a3d1-fb87b3b9b7a7" title="stacitamopet" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-sta-citam-i-sta-nam-se-dogadja"}' linkexternal=''></div>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

<p style="text-align: justify">Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. <br /> <br /> Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom &bdquo;Pismo&ldquo;, objavljuje krajem 1957. u <em>Ježevom kalendaru</em>. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu <em>Letopis Matice srpske</em>. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom <em>Frede, laku noć</em>, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u <em>Letopisu</em>, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman <em>Kad su cvetale tikve</em>. Treća knjiga, <em>Petrijin venac</em>, izdata 1975. godine, osvojila je &bdquo;Andrićevu nagradu&ldquo;. Roman <em>Čizmaši</em> objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. <br /> <br /> Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu <em>Kad su cvetale tikve</em>, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar &ndash; obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. <br /> <br /> Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova <em>Goli otok</em> (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine).<br /> <br /> Objavio je još publicistička dela i naučne studije <em>Kratka istorija satiranja</em> (1999),<em> Crveno i plavo</em> (2001), <em>Vreme za povratak</em> (2006), <em>Majstorsko pismo</em> (2007), kao i drame<em> Kad su cvetale tikve</em>, <em>Protuve piju čaj</em>, <em>Skupljač</em> i <em>Uvođenje u posao</em>.&nbsp;U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam.<br /> <br /> Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. &bdquo;Laguna&ldquo; je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka <em>Preživljavanje</em>, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine.<br /> <br /> Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.</p>

Slika Džejms Paterson

Džejms Paterson

<p style="text-align: justify">Džejms Paterson, najpopularniji pripovedač našeg doba, rođen je 1947. godine. Devedesetih godina bio je predsednik upravnog odbora reklamne kompanije <em>J. Walter Thompson</em>. Ubrzo posle uspeha sa knjigom <em>Prikrade se pauk</em> povukao se iz firme i posvetio pisanju. Glavni junak, forenzički psiholog Aleks Kros, postao jedan od najpoznatijih likova u detektivskoj literaturi i inspiracija za filmove.<br /> <br /> Pored serijala o Aleksu Krosu tvorac je nezaboravnih likova i serijala kao što su <em>Klub žena detektiva</em>, Džejn Efing Smit i Maksimum Rajd, i nezaboravnih istinitih priča o Kenedijevima, Džonu Lenonu i princezi Dajani, kao i o američkim vojnim herojima, policajcima i medicinskim tehničarima u hitnoj službi. Koautor je bestselera koje je pisao sa Bilom Klintonom i sa Doli Parton, i dobitnik je Nagrade Edgar, deset nagrada Emi, Književne nagrade Nacionalne fondacije knjiga i Nacionalne medalje iz humanistike.<br /> <br /> Prema Ginisovoj knjizi rekorda, Džejms Paterson je imao više bestselera na listi <em>Njujork tajmsa</em> nego što je ikada imao ijedan drugi pisac. Otkako je njegov prvi roman dobio nagradu Edgar 1976. godine, knjige Džejmsa Patersona prodate su u više od 350 miliona primeraka. <br /> <br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="jamespatterson.com" data-value="http://www.jamespatterson.com/"><span class="ql-link-text">jamespatterson.com</span></span> <br /> <br /> Foto:&nbsp;© Deborah Feingold</p> <br /> &nbsp;<br /> <br /> &nbsp;

Slika Džon Apdajk

Džon Apdajk

<p style="text-align: justify">Džon Apdajk (Reding, Pensilvanija, 1932 &ndash; Denvers, Masačusets, 2009) na američkoj književnoj sceni pojavio se 1954. godine, kada je u Njujorkeru objavio priču <em>Prijatelji iz Filadelfije</em>. Njegov prvi roman bio je <em>Vašar u sirotištu</em> (1959). Slede <em>Beži, Zeko, beži</em> (1960), a potom <em>Kentaur</em> (1963), koji mu je doneo <em>National Book Award</em>, prvo u nizu značajnih priznanja, među kojima su i dve Pulicerove nagrade za romane iz tetralogije o Zeki Angstromu (<em>Zeka je bogat</em>, 1981, i <em>Zeka na počink</em>u, 1990). Apdajk je napisao više od dvadeset romana i brojne zbirke priča, pesama i eseja.&nbsp;</p>

Hose Moran

<p style="text-align: justify">Hose Moran je rođen u Madridu 1956. Studirao je istoriju, radio kao urednik, a sada je pripovedač i nastavnik književnosti za decu. Voli kafu, fotografiju i špijunske romane. Alergičan je na avione, patlidžane i laži. Bio je i profesor. Specijalista je za kreativnost, priče i ilustrovane enciklopedije. Autor je mnogih knjiga za decu, zaslužan za dečje adaptacije poznatih književnih dela i brojnih antologija poezije za decu.</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Nikolas Sparks

Nikolas Sparks

<p style="text-align: justify">Nikolas Sparks je jedan od najomiljenijih pripovedača širom sveta, pisac čije su knjige štampane u više od sto pet miliona primeraka. Njegovih jedanaest romana, kao i memoare <em>Tri nedelje s mojim bratom</em>, koje je napisao s bratom Majkom, Njujork tajms svrstava u sâm vrh svoje liste bestselera. Knjige mu se prevode na više od pedeset jezika i smatraju se svetskim hitovima. Dvanaest Sparksovih romana adaptirano je za film. Autor živi u Severnoj Karolini. Više podataka možete pronaći na veb-stranici <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.nicholassparks.com" data-value="http://www.nicholassparks.com"><span class="ql-link-text">www.nicholassparks.com</span></span>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Paulo Salud Photography</p>

Slika Paolo Konjeti

Paolo Konjeti

<p style="text-align: justify">Paolo Konjeti (Milano, 1978) objavio je kod izdavačke kuće <em>minimum fax</em> knjige <em>Priručnik za uspešne devojke</em> (2004), <em>Nešto malo se sprema da eksplodira</em> (2007), <em>Sofija se stalno oblači u crno</em> (2012) i <em>Na pecanju u najdubljim virovima</em> (2014). Na temu planine objavio je knjigu <em>Divlji dečak</em> (<em>Terre di mezzo</em>, 2013). Priredio je antologiju priča <em>New York Stories</em> (Einaudi, 2015).<br /> <br /> Njegov blog je paolocognetti.blogspot.it.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Roberta Roberto</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Vladeta Janković

Vladeta Janković

<p style="text-align: justify">Vladeta Janković je rođen 1940. u Beogradu, gde živi i radi. Završio je Klasičnu gimnaziju i Odsek za opštu književnost sa teorijom književnosti beogradskog Filološkog fakulteta, na kojem je zatim prešao put od asistenta-pripravnika do redovnog profesora antičke književnosti i uporedne istorije drame.<br /> <br /> Objavljivao je oglede, studije, književnu i pozorišnu kritiku.<br /> <br /> Objavio je knjige: <em>Poetska funkcija kovanica Laze Kostića</em>, Beograd 1969; <em>Menandrovi likovi i evropska drama</em>, Beograd 1978;<em> Terencije: Komedije</em> (prevod, komentar, predgovor), Beograd 1978; <em>&bdquo;Petrijin venac&ldquo; Dragoslava Mihailovića</em>, Beograd 1985;<em> Nasmejana životinja &ndash; o antičkoj komediji</em>, Novi Sad 1987; <em>Hrosvita: Drame</em> (prevod, komentar i predgovor), Zagreb 1988; <em>Imenik klasične starine</em>, Beograd 1992; <em>Beočug</em>, Beograd 2011.<br /> <br /> Kao ambasador Jugoslavije, pa Srbije, predstavljao je zemlju u Velikoj Britaniji, Republici Irskoj, pri Svetoj Stolici i Malteškom viteškom redu.</p>

Slika Vule Žurić

Vule Žurić

<p style="text-align: justify">Vule Žurić rođen je u Sarajevu 1969. godine.<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Umri muški </em>(1991), <em>Dvije godine hladnoće</em> (1995), <em>U krevetu sa Madonom</em> (1998), <em>Valceri i snošaji</em> (2001), <em>Katenačo</em> (2011) i <em>Tajna crvenog zamka</em> (2015).<br /> <br /> Romani: <em>Blagi dani zatim prođu</em> (2001), <em>Rinfuz</em> (2003), <em>Tigrero</em> (2005), <em>Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki</em> (2006), <em>Mrtve brave</em> (2008), <em>Narodnjakova smrt </em>(2009),<em> Nedelja pacova</em> (2010), <em>Srpska trilogija</em> (2012) i <em>Republika Ćopić</em> (2015).<br /> <br /> Autor je knjige radio-drama <em>Crni glas za belu hartiju</em> (2017), knjige za decu <em>Roman bez ormana</em> (2017), kao i zvezdaškog dela monografije <em>Mnogo smo jači/Derbi, moj derbi</em> (2014).<br /> <br /> Za Lagunu je priredio tematske zbirke priča savremenih jugoslovenskih autora posvećene Gavrilu Principu (<em>Gavrilov princip</em>) i Branku Ćopiću (<em>Orlovi ponovo lete</em>).<br /> <br /> Napisao je scenario za film Gorana Markovića <em>Slepi putnik na brodu ludaka</em> (2017) i dramu <em>Posljednji mejdan Petra Kočića</em>, koja je imala praizvedbu na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske u oktobru 2017. godine, u režiji Nebojše Bradića.<br /> <br /> Njegove priče prevođene su na desetak jezika, a sa engleskog je preveo monografiju o savremenoj umetnosti Vila Gomperca <em>Šta gledaš</em> (2015) i sa italijanskog roman Huga Prata <em>Korto Malteze u Sibiru</em> (2017).<br /> <br /> Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima je i &bdquo;Andrićeva nagrada&ldquo; za zbirku priča <em>Tajna crvenog zamka</em>, koju je 2014. godine objavila Laguna.<br /> <br /> Živi u Pančevu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x