Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Lagunini autori na ovogodišnjem mediteranskom festivalu „Purgatorije“

Centar za kulturu Tivat organizuje najznačajniju kulturnu manifestaciju „Purgatorije“ koja se održava u letnjem periodu. U okviru desete jubilarne manifestacije „Purgatorije“ u utorak, 22. jula, u atrijumu letnjikovca Buća u 21.30 časova, održaće se promocija romana „Tušta i tma“ Svetislava Basare i Miljenka Jergovića.
Basara i Jergović spadaju među najveće savremene pisce, a njihovi čitaoci dobro znaju i da su sjajni esejisti.

Šta su Basara i Jergović pisali jedan drugom?

Dopisivanje se, s jednim dužim prekidom, odvijalo od 2010. do 2013. Basara i Jergović su ljudi koje povezuju brojna interesovanja, sklonosti i idiosinkrazije a, na kraju krajeva, i ceo niz malih i velikih zajedničkih istorija: književnih, političkih, kulturnih, intergeneracijskih… Dakle, imali su o čemu da razgovaraju. Svako ko je odškrinuo njihove beletrističke, ali i publicističke svetove, dobro zna i da su Basara i Jergović pisci veoma različitog temperamenta i stila. Međutim, kao stanovnici istog sveta kojeg pak gledaju sa posve različitih strana, jedan uvek odlično zna o čemu to ovaj drugi govori.

U nesvakidašnjoj prepisci ova dva vrsna intelektualca ponudili su čitaocu jedinstvenu analizu balkanskih naravi i događaja nastalih nakon ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Ono što pleni u njihovoj prepisci jeste, pre svega, kultura dijaloga i kritičnost prema pojavama u njihovim sredinama. Knjiga „Tušta i tma“ Svetislava Basare i Miljenka Jergovića odličan je desert za ljubitelje njihove književnosti, višestruko interesantna, ne samo iz perspektive da su njeni autori odlični, cenjeni i popularni književnici, već su obojica i veoma aktivni učesnici u javnom životu sredina u kojima žive i rade. Basara piše šest kolumni nedeljno za dnevni list Danas, dok Jergović ima dve kolumne nedeljno u Jutarnjem listu, a uz to piše i za druge medije, i obojica se bave i svojim književni „zanatom“.

Tivatsko kulturno leto posebno je interesantno poslednjih godina, jer u vreme trajanja ovog festivala posetioci, među kojima je veliki broj domaćih i stranih gostiju, mogu da uživaju u gostovanju različititih i veoma kvalitetnih domaćih i stranih pozorišnih trupa, predstavama, performansima, književnim večerima, likovnim izložbama i sl. Iz godine u godinu tivatski festival kulture sve je posećeniji što potvrđuje kvalitetet sadržaja koji čine program manifestacije.

U okviru ovogodišnjeg festivala „Purgatorije“ biće održana i promocija romana „Dosije Bogorodica“ novinara i publiciste Vanje Bulića koja je planirana za 8. avgust u prostoru „Yacht Cluba“ („Porto Montenegro“).

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miljenko Jergović

Miljenko Jergović

<p style="text-align: justify">Miljenko Jergović (1966, Sarajevo), živi na selu pokraj Zagreba, piše i objavljuje na svom jeziku. U Srbiji je od 2001. objavio osam proznih knjiga, romana i zbirki kratkih priča.<br /> <br /> Pesničke knjige: <em>Opservatorija Varšava</em>, Zagreb, 1988; <em>Uči li noćas neko u ovom gradu japanski</em>, Sarajevo, 1990; <em>Himmel Comando</em>, Sarajevo, 1992; <em>Preko zaleđenog mosta</em>, Zagreb, 1996; <em>Hauzmajstor Šulc</em>, Zagreb, 2001; <em>Dunje 1983</em> (izabrane i nove pjesme), Zagreb, 2005; <em>Izabrane pjesme Nane Mazutha</em>, Cetinje 2011; <br /> <br /> Zbirke priča: <em>Sarajevski Marlboro</em>, Zagreb, 1994; <em>Karivani</em>, Zagreb, 1995; <em>Mama Leone</em>, Zagreb, 1999; I<em>nšallah, Madona, Inšallah</em>, Zagreb, 2004; <em>Mačka čovjek pas</em>, Beograd, 2012. Izabrane priče: <em>Sarajevski Marlboro, Karivani i druge priče</em>, Zagreb 1999; <em>Rabija i sedam meleka</em>, Sarajevo, 2004; <em>Drugi poljubac Gite Danon</em>, Zagreb, 2007; <em>Tango bal i druge priče</em>, Cetinje, 2010. <br /> <br /> Romani i novele: <em>Buick Rivera</em> (novela), Zagreb, 2002; <em>Dvori od oraha</em>, Zagreb, 2003; <em>Gloria in excelsis</em>, Zagreb, 2005; <em>Ruta Tannenbaum</em>, Zagreb 2006; <em>Srda pjeva, u sumrak, na Duhove</em>, Zagreb 2007; <em>Freelander</em> (novela), Sarajevo 2007;<em> Volga, Volga</em> (novela), Zagreb 2009; <em>Roman o Korini</em> (pripovest), Beograd, 2010; <em>Otac</em>, Beograd, 2010; <em>Psi na jezeru</em>, Zagreb, 2010; <em>Rod</em>, Zagreb, 2013.<br /> <br /> Ogledi, eseji, članci i dr. književne forme: <em>Naci bonton</em>, Zagreb, 1998; <em>Historijska čitanka</em>, Zagreb-Sarajevo, 2001; <em>Historijska čitanka 2</em>, Zagreb-Sarajevo, 2004; <em>Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu</em>, Zagreb, 2006; <em>Transatlantic Mail</em> (koautor s Semezdinom Mehmedinovićem, fotografije Milomira Kovačevića Strašnog), Zagreb, 2009; <em>Zagrebačke kronike</em> (novinske kronike, kolumne, feljtoni), Beograd, 2010; <em>Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata</em> (esej, intervju; koautor s Ivanom Lovrenovićem), Zagreb, 2010; <em>Pamti li svijet Oscara Schmidta</em> (projekti, skice, nacrti), Zagreb, 2010; <em>Muškat, limun i kurkuma</em>, Zagreb, 2011;<br /> <br /> Drame: <em>Kažeš anđeo</em>, Zagreb, 2000. <br /> <br /> Njegov neobjavljeni roman <em>Wilimowski</em> pročitan je i emitovan na Trećem programu Radio Beograda od 4. do 21. maja 2012 (čitala Koviljka Panić).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na dvadesetak jezika.</p>

Slika Svetislav Basara

Svetislav Basara

Svetislav Basara (1953, Bajina Bašta), romansijer, pripovedač i dramski pisac. Autor je više od dvadeset knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je mnogih srpskih i međunarodnih književnih nagrada. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Objavio je: – knjige priča: „Priče u nestajanju“ (1982), „Peking by Night“ (1985), „Izgubljen u samoposluzi“ (2008) i „Majmunoopisanije“ (2008); „Očaj od nane“ (2016); – romane i novele: „Kinesko pismo“ (1985), „Fama o biciklistima“ (1987), „Na Gralovom tragu“ (1990), „Napuklo ogledalo“ (1986), „Mongolski bedeker“ (1992, Nolitova nagrada), „De Bello Civili“ (1993), „Looney Tunes“ (1997), „Sveta mast“ (1998), „Ukleta zemlja“ (1995), „Kratkodnevica“ (2000), „Džon B. Malkovič“ (2001), „Srce zemlje“ (2003), „Fantomski bol“ (2005), „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ (2006), „Dnevnik Marte Koen“ (2008), „Fundamentalizam debiliteta“ (2009), „Tajna istorija Bajine Bašte“ (2010), „Početak bune protiv dahija“ (2010), „Mein Kampf“ (2011), „Dugovečnost“ (2012), „Gnusoba“ (2013), „Anđeo atentata“ (2015) i „Andrićeva lestvica užasa“ (2016); – drame: „Bumerang“, „Oksimoron“ (2001) i „Nova Stradija“ (2009); – knjige eseja: „Na ivici“ (1987), „Tamna strana Meseca“ (1992), „Drvo istorije“ (1995), „Virtuelna kabala“ (1996), „Vučji brlog“ (1998), „Pušači crvenog bana“ (2017), „Atlas pseudomitogije“ (2019); – prepisku: sa Miljenkom Jergovićem „Tušta i tma“ (2014) i „Drugi krug“ (2015). Laguna je, počev od 2009, objavila nova izdanja romana „Fama o biciklistima“, „Ukleta zemlja“, „Looney Tunes“, „Sveta mast“, „Napuklo ogledalo“, „Mongolski bedeker“ i „Srce zemlje“. Dvostruki je dobitnik je Ninove nagrade za romane „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ i „Kontraendorfin“; nagrade „Isidora Sekulić“ i nagrade Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ za roman „Anđeo atentata“ i prvi je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“ za rukopis u nastajanju. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, nemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Član je Srpskog književnog društva.

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x