Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Lagunin književni klub na Instagramu

Navikli da se okupljamo svakog prvog petka u mesecu, i tako punih pet godina, teško nam je pala nemogućnost da se vidimo 3. aprila kada je bio termin za 62. Lagunin književni klub.

Prilagodili smo se situaciji, promenili lokaciju, prešli u virtuelno i sa čitaocima se družili preko Instagram profila laguna_knjige.

Tema nam je bio roman „Pačinko“ američke književnice južnokorejskog porekla Min Đin Li, a sagovornik, uvek spreman da se pridruži našoj inicijativi, prevodilac romana i pisac, Goran Skrobonja.
Bogato ispripovedan i duboko dirljiv, „Pačinko“ je priča o ljubavi, žrtvovanju, ambiciji i odanosti. Iz vreve uličnih pijaca preko dvorana najboljih japanskih univerziteta do salona za igranje pačinka kojim upravlja zločinačko podzemlje, kompleksni i strasni likovi Lijeve – snažne, tvrdoglave žene, odane sestre i sinovi, očevi uzdrmani moralnom krizom – preživljavaju i napreduju spram ravnodušnih istorijskih zbivanja.

Za Gorana Skrobonju bilo je interesantno iskustvo da prevodi ovu knjigu jer se razlikuje od žanrova koje inače prevodi. „Ambijent je bio izazovan kao i likovi i sama orijentalna književnost. Min je napisala ovu knjigu vrlo pitko, jezik je jednostavan ali efektan i nije bilo problema u prevođenju. Bilo je nepoznatih termina, pojmova, nekih korejskih jela ali to je sve rešeno mojom saradnjom sa Laguninim lektorima.“

Čitaoci će uz roman „Pačinko“ saznati mnogo i o Koreji i njihovoj podeli.

„Ova knjiga se bavi i Japanom, specifičnim odnosom Japana i Koreje, Japanaca i Korejaca, dva naroda koja su u čudnoj simbiozi. O Japanu znamo više zahvaljujući filmu i stripu, ali ova knjiga nam na uvid pruža i jedan drugi askpekt Japana koji nije toliko sjajan i prijatan, i to je ključni motiv ovog romana – rasizam koji Japanci ispoljavaju prema Korejcima, imigrantima koji su tokom istorijskih turbulencija naseljavali Japan. To je nešto sto se proteže tokom čitavog veka pa čak i danas“, istakao je Skrobonja.

Min Đin Li je isprva napisala roman pod nazivom „Otadžbina“, koji se prvenstveno odnosio na jednu generaciju, ali „nije bio baš dobar“, rekla je autorka u jednom intervjuu. „Dok sam živela u Japanu shvatila sam da poslednju generaciju ne možemo razumeti ako ne znamo priče o njenom poreklu, pa sam morala da se vratim i napišem drugu knjigu. Kad sam završila ’Pačinko’, prvi put sam saznala o korejsko-japanskom narodu.“

„Svi nevoljnici koji su se doselili iz Koreje u Japan su morali da prežive sa Japancima i da nađu sebi mesto u tom društvu. Nalazili su ga najčešće u salonima za Pačinko. Zato je i naslov izmenjen, jer je termin koji se najčešće vezuje za Korejce“, rekao je Skrobonja u razgovoru na Instagram profile Lagune. Pačinko je inače vrsta mehaničke igre potekle iz Japana koja se koristi i kao forma rekreacije u vidu arkadne igre, ali mnogo češće kao sredsrvo za kockanje, popunjavajući mesto u japanskoj kockarskoj industriji koje slot mašine imaju na Zapadu.

Pačinko je nepoštena igra – fliper u tom trenutku pripada kockaru, ali su sve šanse na strani kuće. Zato je i bila pogodna da je Lijeva u romanu upotrebi kao metaforu o životu. „Moglo je da bude samo nekoliko pobednika i mnogo gubitnika“, kaže jedan od junaka, „a opet smo igrali dalje, zato što smo se nadali da bismo mi mogli da budemo ti srećnici.“

Uskoro nas očekuje i filmska adaptacija bestseler romana „Pačinko“ Min Đin Li, što će biti još jedna u nizu dramatizacija u bogatoj televizijskoj produkciji kojoj se posvetio Apple.

Naredna tribina Laguninog književnog kluba zakazana je za petak, 8. maj a tema će biti roman „Tatarska pustinja“ italijanskog pisca Dina Bucatija. Ova knjiga je na popustu 30% do 8. maja u knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.

Autor: Goran Skrobonja

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dino Bucati

Dino Bucati

<p style="text-align: justify">Dino Bucati (Beluno, 1906 &ndash; Milano, 1972) zbog porodične tradicije završio je pravne nauke, ali nije nikad radio kao pravnik. Pored toga što je bio prozni pisac i novinar, bio je i pesnik, dramaturg, autor libreta za opere i izuzetan slikar. Od 1928. godine radio je kao novinar u listu <em>Korijere dela sera</em>, koji nije napustio do kraja svog života. Bio je specijalni izveštač i ratni dopisnik za vreme Drugog svetskog rata. Dino Bucati nije prestao da se potpisuje kao novinar ni posle dobijanja uglednih književnih nagrada. Ipak, njegove reportaže, članke, putopise, dopise doživljavamo kao literarne tvorevine, a ne novinarske. Bucatijeva književnička aktivnost počela je 1933. godine objavljivanjem romana <em>Barnabo s planina</em>. Knjiga je probudila prilično interesovanje i radoznalost kritike kao delo mladog početnika. Međutim, dve godine kasnije njegov drugi roman gotovo da nije ni primećen. Uspeh je došao objavljivanjem treće knjige, <em>Tatarska pustinja</em> (1940), koja je u roku od nekoliko godina prevedena na više jezika i izazvala mnoga odobravanja. Danas se ovaj roman smatra klasikom italijanske književnosti. Njegove pripovetke doprinele su učvršćivanju slave Dina Bucatija kod šire publike. Za zbirku <em>Šezdeset pripovedaka</em> Bucati je 1958. godine dobio najugledniju italijansku književnu nagradu <em>Strega</em>. Zbirku <em>Prodavnica tajni</em> pisac je sam priredio dve godine pre smrti, &bdquo;u nadi da ću upoznati ljude s najboljim što sam napisao&ldquo;, kako je rekao.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Giorgio Lotti / Mondadori Portfolio / hs.mediadelivery.fi / Wikimedia Commons</p>

Slika Goran Skrobonja

Goran Skrobonja

<p style="text-align: justify">Goran Skrobonja rođen je 1962. godine u Beogradu.<br /> <br /> Objavio roman <em>Nakot</em> (1993), kao i <em>Od šapata do vriska, priče strave i fantastike </em>(1996),<em> Šilom u čelo, priče fantastike i strave</em> (2000). Autor je i <em>Bleferskog vodiča za horor</em> (1995) i koautor dela <em>La Rue &ndash; grafički roman</em> (2000 &ndash; nagrada BEDECOUVERT za najbolji debitantski strip-album, 2000).<br /> <br /> Zastupljen je u <em>Antologiji nove srpske fantastike. </em>Priredio je nekoliko antologija horor, odnosno SF književnosti. Prevodio Stivena Kinga, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda i mnoge druge autore.<br /> <br /> Živi u Beogradu.</p>

Slika Min Đin Li

Min Đin Li

<p style="text-align: justify">Min Đin Li (1969) je rođena u Seulu u Južnoj Koreji, a njena porodica se preselila u Njujork kada je imala sedam godina. Diplomirala je istoriju na Jejlu, a potom studirala parvo i radila kao advokat nekoliko godina. Zatim se posvetila pisanju, i dobila nekoliko prestižnih stipendija, među kojima i onu Gugenhajm fondacije.<br /> <br /> Početkom 1996. Počela je da piše o Korejcima u Japanu. Napisala je mnogo priča i prvu verziju romana, ali je tek 2002. godine književni časopis <em>Missouri review</em> objavio njenu priču &bdquo;Otadžbina&ldquo;, o mladom korejskom Japancu kome uzimaju otiske prstiju i daju ličnu kartu za strance na njegov rođendan. Ta priča je kasnije osvojila Nagradu Peden. A onda je Đin Li dobila i donaciju Njujorške fondacije za umetnost. Ova rana priznanja bila su, po njenim rečima, od presudne važnosti jer su potvrdila njeno uverenje da priče o Korejcima u Japanu treba nekako ispripovedati.<br /> <br /> Roman &bdquo;Pačinko&ldquo; objavljen je 2017. i odmah se našao u najužem izboru za Nacionalnu nagradu za najbolji roman. Vrlo brzo je osvojio pažnju uglednih časopisa i ušao u izbor 10 najboljih knjiga <em>New York Timesa</em>, <em>USA Todaya</em>, <em>Wall Street Journala</em>, <em>Washington Posta</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Larry D. Moore / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia Commons</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x