Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Laguna na Sajmu knjige u Banjaluci od 17. do 23. septembra

U organizaciji Glasa Srpske i ove godine, od 17. do 23. septembra, održaće se 29. Međunarodni sajam knjige u Sportskom centru „Borik“ u Banjaluci. Čitaoci će biti u prilici da se upoznaju sa najnovijom produkcijom domaćih i inostranih izdavača, a planiran je i bogat prateći program.
800x500-banner-posetite-nas-na-sajmu1
Laguna već tradicionalno učestvuje na banjalučkom sajmu knjiga, gde će predstaviti najveće hitove domaće i svetske književnosti.

Ne propustite novu knjigu vladike GrigorijaStranac u šumi“, novo delo Dragana VelikićaBečki roman“, kapitalno delo Majkla VudaPriča o Kini“, ili knjigu koja ne gubi na aktuelnosti „Filosofija palankeRadomira Konstantinovića i mnoge druge.

Knjige će se prodavati po sajamskim cenama, koje su 15% niže od redovnih cena, uz dodatni količinski popust od 10% za kupovinu 3 ili više naslova.

Spremite spisak omiljenih naslova, a najnovije Lagunine naslove možete pronaći na sajtu laguna.rs.

Za sve posetioce vrata Sajma knjige otvorena su od 10 do 20 sati svakog dana, a cena ulaznice je 1 KM.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Slika Majkl Vud

Majkl Vud

<p style="text-align: justify">Majkl Vud je engleski istoričar i televizijski voditelj. Rođen je 23. jula 1948. godine u Mančesteru. Tokom karijere Vud je snimo brojne dokumentarne serije, a najpoznatije su: <em>Priča o Indiji</em>, <em>Priča o Engleskoj </em>i <em>Priča o Kini</em>, po kojoj je napisao i istoimenu knjigu. Veliki doprinos je dao svojim radovima o istorije Engleske. Godine 2013. imenovan je za profesora istorije na Univerzitetu u Mančesteru, a trenutno živi u severnom Londonu sa suprugom i dve ćerke.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Mayavision&nbsp;</p>

Radomir Konstantinović

<p style="text-align: justify">Radomir Konstantinović (Subotica, 1928 &ndash; Beograd, 2011) bio je srpski i jugoslovenski književnik, filozof, publicista. Njegov otac Mihailo Konstantinović (1897&ndash;1982) bio je tvorac Zakona o obligacionim odnosima koji je i danas na snazi, te dekan Pravnog fakulteta u Beogradu.<br /> <br /> Književnu karijeru Radomir Konstantinović počeo je kao pesnik zbirkom stihova Kuća bez krova, koju je objavio 1951. godine kada je bio član Literarne redakcije Radio Beograda, da bi se posle toga posvetio pisanju romana, radio-drama, eseja i rasprava, emitovanih preko radija i televizije i štampanih u listovima i časopisima. Prvu zbirku eseja <em>Ahasver ili traktat o pivskoj flaši</em> objavio je 1964, <em>Pentagram, beleške iz hotelske</em> sobe 1966. godine. Od 1966. godine emituju se preko Trećeg programa Radio Beograda, a od 1969. štampaju u časopisu <em>Treći program</em> ogledi<em> Biće i jezik</em>, prva knjiga integralnog i kompleksnog filosofskog modela književne kritike, objavljena u osam tomova 1983. godine pod naslovom <em>Biće i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka</em>. Konstantinović je u celosti pročitao Filosofiju palanke u emisijama Trećeg programa Radio Beograda pre nego što je prvi put štampana 1969. godine.<br /> <br /> Njegovi romani <em>Daj nam danas</em> (1954), <em>Mišolovka </em>(1956), <em>Čisti i prljavi</em> (1958), <em>Izlazak </em>(1960, ovenčan Ninovom nagradom) privukli su pažnju književne kritike i ocenjeni kao zreo izraz naše literature. U esejističkom nizu dela čijem se pisanju posvetio od šezdesetih nastalo je postmodernističko štivo <em>Dekartova smrt</em> (1998), potom zapaženo delo <em>Beket prijatelj</em> (2000) sačinjeno od tridesetak pisama koje je Semjuel Beket slao Konstantinoviću i Kaći Samardžić, propraćeno sa isto toliko esejističkih napomena, te <em>Duh umetnosti</em> (2016), a posthumno su objavljene dve knjige Miloš Crnjanski i Na margini.<br /> <br /> Dobitnik je mnogih važnih priznanja, među kojima su Ninova nagrada za roman Izlazak, nagrada &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo; i Godišnja nagrada Radio Beograda za Filosofiju palanke, Ninova nagrada &bdquo;Dimitrije Tucović&ldquo; za eseje objavljenje u časopisu Treći program, odlikovanja &bdquo;Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom&ldquo; i druge.<br /> <br /> U Subotici je u februaru 2013. godine osnovan Savet za očuvanje misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića; ustanovljene su i međunarodna nagrada &bdquo;Radomir Konstantinović&ldquo; koja se dodeljuje svake druge godine u Subotici na godišnjicu njegove smrti, kao i nagrada &bdquo;Biće i jezik&ldquo;.</p>

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

<p style="text-align: justify">Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac.<br /> <br /> Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa.<br /> <br /> Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke.&nbsp;Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog.<br /> <br /> Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen.<br /> <br /> U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija <em>Biti sa drugim</em> (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se &bdquo;zlatna nit&ldquo; uklopi a ne tek pronađe. U knjizi <em>Gledajmo se u oči</em> (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča <em>Preko praga</em> (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela &ndash; u roman <em>Nebeska dvorišta</em> (2022).<br /> <br /> Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x