Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Laguna i Delfi knjižare na Novosadskom sajmu knjiga

Izdavačka kuća Laguna i najveći knjižarski Lanac Delfi i ove godine učestvuju na Sajmu knjiga u Novom Sadu, koji se održava od 3. do 9. marta.
Ljubitelji knjige imaće mnogo dobrih razloga da posete naše štandove, ne samo zbog odličnih domaćih i stranih naslova i vrhunskog gift programa već i zbog velikog broja pisaca koji će biti gosti Sajma.

Ekskluzivna gošća Novosađana i Lagune biće britansko-američka književnica Trejsi Ševalije, koja je svetsku slavu stekla romanom „Devojka sa bisernom minđušom“. Gosti Novosadskog sajma knjiga biće i Dr Nele Karajlić, Jelena Bačić Alimpić, Mirjana Bobić Mojsilović, Uroš Petrović.

Radno vreme Sajma knjiga u Novom Sadu biće od 10 do 19 sati, osim u petak i subotu, kad će za posetioce biti otvoren do 20 sati.
Na štandu Lagune, knjige će se prodavati sa fiksnim sajamskim popustom od 15%. Važiće i članski popusti, kao i količinski, pa ćete tako za kupovinu 3–5 knjiga moći da ostvarite dodatni popust od 10%, za 6–8 knjiga – dodatni popust od 15%, i za kupovinu 9 i više knjiga – dodatni popust 20%. Sa ovim količinskim popustima mogu se kombinovati ili sajamski popust od 15%, ili članski popusti.

Na Delfi štandu, pored Laguninih knjiga, prodavaće se i knjige drugih izdavača, kao i određeni gift program. Popusti će se kretati od 10 do 40%.

Lagunini hitovi na Sajmu knjiga

Pripremite na vreme svoj spisak naslova za Novosadski sajam knjiga. Laguna vam kao i svake godine priprema pregršt novih izdanja.
Od autora svetskog bestselera „Čovek po imenu Uve“ Fredrika Bakmana stiže najluđi roman do sada – nerazumno nepristojna komedija „Uznemireni ljudi“.

Novo izdanje knjige „Češka škola ne postoji“ reditelja i pisca Gorana Markovića donosi njegovu priču o čuvenoj filmskoj školi FAMU u Pragu, gde je studirao zajedno sa mnogim slavnim rediteljima.

Knjiga Gabrijela Garsije Markesa „Skandal veka“ pokazuje „kako se kalio nobelovac“. Reč je o antologiji od pedeset članaka, hronika i kolumni koje obuhvataju trideset i četiri godine novinarskog rada Garsije Markesa.

U knjizi „Sveopšta istorija beščašća“ Horhea Luisa Borhesa nalaze se njegove pripovetke iz 1933. i 1934. godine. Borhes je silno želeo da upozna i razume svet beščasnika osećajući da on nije samo neki poseban, izopačen i mračan deo čovečanstva.

Bogatstvo na kineski način“ je nastavak bestselera „Suludo bogati Azijci“ Kevina Kvana. Ovaj roman je pun intriga, tajnih imejlova i skandala i govori o tome šta se dešava kad Rejčel Ču, verena za najpoželjnijeg momka u celoj Aziji, pronađe svog pravog oca.

Okean od papira 1: Knjiga Moći“ nova je knjiga nagrađivanog autora Zorana Penevskog. Inteligentno i maštovito ispripovedana, puna misterije, jeze, neobičnih junaka, i duhovitih i mudrih poređenja, knjiga će oduševiti sve ljubitelje fantastike, humora i magije.

Tu su, naravno, i knjige za naše najmlađe čitaoce. Sabina Radeva je u knjizi „Čarls Darvin – Postanak vrsta“ predstavila revolucionarnu teoriju koja je zauvek promenila svet – teoriju evolucije. 

A delo pisca i crtača Majka Barfilda „Uništi ovu knjigu u ime umetnosti“ prepuno je aktivnosti. Savršeno je za sve koji su inspirisani umetničkim velikanima i slikarstvom. Za eksperimente iz ove edukativne knjige dovoljne su olovke i flomasteri za bojenje, lepak i selotejp za pravljenje većine modela.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Gabrijel Garsija Markes

Gabrijel Garsija Markes

<p style="text-align: justify">Gabrijel Hose de la Konkordija Garsija Markes (šp. <em>Gabriel José de la Concordia García Márquez</em>; 6. mart 1927 &mdash; 17. april 2014) bio je kolumbijski pisac, novinar, izdavač i politički aktivista. Rođen u gradu Arakataka, u oblasti Magdalena, veći deo života je proveo u Meksiku i Evropi.<br /> <br /> Garsija Markes se smatra najpoznatijim piscem magijskog realizma, žanra u kome se prepliću mitovi i magija sa realnošću svakodnevne egzistencije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. godine.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Jose Lara via Flickr / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Goran Marković

Goran Marković

<p style="text-align: justify">Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju.<br /> <br /> Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima.<br /> <br /> Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije.<br /> <br /> Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima.<br /> <br /> Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru <em>Pompidu </em>u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu.<br /> <br /> Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji.<br /> <br /> Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova <em>Turneja </em>nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine.<br /> <br /> Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film <em>Variola vera</em> i 2001. godine za film <em>Kordon</em>. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u <em>Rečniku filma</em> (<em>Librairie Larousse</em>), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja <em>501 filmski reditelj</em> (<em>Barron's Educational Series, Inc.</em>). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom <em>Nacionalna klasa</em>. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo <em>Zlatno pero Gordana Mihića</em>, a iste godine nagradu za životno delo <em>Živojin Pavlović</em> na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu <em>Maverick</em>, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom <em>Officier dans l&rsquo;ordre des Arts et des Lettres</em>.<br /> <br /> Napisao je deset knjiga: četiri romana (<em>Tito i ja</em>, 1992; <em>Beogradski trio</em>, 2018 &ndash; najuži izbor za Ninovu nagradu; <em>Doktor D.</em>, 2022. i <em>Zavod</em>, 2024), prozne knjige <em>Češka škola ne postoji</em>, 1990; <em>Male tajne</em>, 2008; <em>Tri priče o samoubicama</em>, 2015. i <em>Izmišljeni život</em>, 2017; dnevnik <em>Godina dana</em>, 2000; i zbirku drama <em>Drame</em>, 1997.<br /> <br /> Foto: ©Mitar Mitrović</p>

Slika Horhe Luis Borhes

Horhe Luis Borhes

<p style="text-align: justify">Horhe Luis Borhes rođen je u Buenos Ajresu 24. avgusta 1899. Sa devet godina preveo je <em>Srećnog princa</em> Oskara Vajlda. Njegova porodica se seli u Pariz 1914, da bi kasnije prešla u Ženevu u kojoj je Borhes naučio francuski. Pripremajući maturu interesuje se za velike pisce XIX veka i filozofiju; otkriva jevrejski misticizam posredstvom romana <em>Golem</em> G. Mejrinka. Na putu za Argentinu (1919) njegova se porodica zaustavlja u Španiji, u kojoj će Borhes pisati i kretati se u krugovima ultraističke avangarde. Po povratku u Argentinu (1921) učestvuje u pokretanju časopisa (<em>Prizma, Proa</em>), sa nekoliko mladih pisaca koji su se okupljali oko M. Fernadesa. Putovanjem u Evropu 1923. otpočinje period bogate spisateljske aktivnosti. Godine 1927. vid počinje da mu slabi, da bi potpuno oslepeo krajem pedesetih godina. Posle očeve smrti (1938), radio je u biblioteci punih devet godina. Zbog suprotstavljanja Peronovoj diktaturi bio je neprestano pod policijskom prismotrom. Posle Peronovog pada (1955), postaje direktor Nacionalne biblioteke, a potom profesor književnosti na Univerztitetu u Buneos Ajresu. Dobio je sa Beketom nagradu Formentor (1961), što mu je otvorilo vrata zapadnog sveta. Od tada počinje svoja putovanja u Ameriku i Evropu na kojima drži predavanja. Nagradu Servantes uručuju mu u Madridu 1980. godine. Umire u Ženevi 14. juna 1986. Ostao je zapamćen po svojim zbirkama priča, kao što su: <em>Univerzalna istorija beščašća</em> (1935), <em>Maštarije</em> (1944), <em>Alef</em> (1949), <em>Brodijev izveštaj</em> (1970) i <em>Knjiga od peska</em>&nbsp;(1975).<br /> <br /> Foto: Nancy Crampton</p>

Sabina Radeva

<p style="text-align: justify">Sabina Radeva je grafička dizajnerka i ilustratorka, koja živi u Londonu u Engleskoj. Magistrirala je molekularnu biologiju na Institutu &bdquo;Maks Plank&ldquo; u Nemačkoj 2008. godine, a već naredne je napustila nauku da bi se posvetila kreativnoj karijeri i od tada uči za ilustratora. Sabina gaji posebnu strast prema projektima u kojima se prepliću nauka i umetnost. Majka je dve devojčice koje su joj svakodnevna inspiracija. Njena predivno ilustrovana obrada <em>Postanka vrsta</em> postala je prava senzacija širom sveta čim ju je najavila na <em>Kikstarteru</em> &ndash; a danas je to njena prva objavljena knjiga!&nbsp;</p>

Slika Trejsi Ševalije

Trejsi Ševalije

<p style="text-align: justify">Trejsi Ševalije je rođena 19. oktobra 1962. u Vašingtonu gde je provela detinjstvo. Studirala je na koledžu Oberlin u Ohaju. Godine 1984. preselila se u Englesku gde je radila nekoliko godina kao urednik leksikografskih izdanja. Godine 1993. godine napušta taj posao i započinje dvogodišnji kurs kreativnog pisanja na univerzitetu Ist Anglia. <br /> <br /> Karijeru je počela knjigom <em>Devičanski plavo</em>, ali se proslavila romanom <em>Devojka sa bisernom minđušom</em> zasnovanom na priči o nastanku čuvene Vermerove slike. Film koji je režirao Piter Verber inspirisan ovom knjigom dobio je tri Oskara u različitim kategorijama 2004, i ovenčan je brojnim drugim nagradama za filmska ostvarenja. <br /> <br /> Posle uspeha romana <em>Devojka sa bisernom minđušom</em> nastavila je da objavljuje bestselere: <em>Pali anđeli</em>, <em>Dama i jednorog</em>, <em>Plameni sjaj</em>, <em>Izuzetna stvorenja</em>, <em>Poslednji begunac</em>, <em>Plodovi na vetru</em> i <em>Jedna nit</em>.<br /> <br /> Trejsi Ševalije živi u Londonu sa suprugom.</p>

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x