Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Laguna & Chill

„Knjige i filmovi su kao jabuke i pomorandže. I jedno i drugo su voće, ali potpuno drugačijeg ukusa.“ Stiven King
Netfliks, HBO, BBC, Hulu...sve ove platforme i produkcijske kuće imaju jednu zajedničku osobinu: obožavaju da ekranizuju romane. Netfliks je vodeća platforma koja preti da zameni televizijski program. Čak je pokrenuo i trend bindžovanja kada je postavljena cela sezona jedne serije odjednom, što je do tada bilo nečuveno. Ja ću vam danas otkriti 5 knjiga (serijala) koje sam pročitala, pa odgledala serije koje su po njima snimljene. Spojler: knjiga je uvek bolja.

Sluškinjina priča“ – Margaret Atvud

Verovatno jedna od najpoznatijih ekranizacija u poslednjih nekoliko godina. U fokusu romana i serije je Fredovica, koja živi u Republici Galad i koja ima samo jednu funkciju: da se razmnožava. Ako od toga odstupi, biće, kao i svi disidenti, obešena na zidu ili izgnana u sporu smrt od radijacije. Iako je objavljena 1985. godine, ova knjiga je relevantna i dan-danas. Džojs Kerol Outs je to najbolje opisala u svojoj recenziji „Sluškinjine priče“: „Kako je samo sablasno proročka činjenica da je Republiku Galad osnovala grupa hrišćanskih fundamentalista – koje je odbacilo preterano liberalno, bezbožno i promiskuitetno društvo – i smaknula predsednika, izrešetala članove Kongresa, objavila državnu uzbunu i za to okrivila ’islamske fanatike’... Kao i u Orvelovom romanu ’1984’, republika učvršćuje svoju vlast i snagu održavanjem neprekidnih ratova sa demonizovanim ’neprijateljima’.“

Trinaest razloga“ – Džej Ašer

Verujem da je ovaj roman ekranizovan da bi bio primamljiviji publici kojoj je namenjen – tinejdžerima. Knjiga se bavi veoma važnim temama depresije, samoubistva, vršnjačkog nasilja, seksualnosti, i raznim problemima i pritiscima sa kojima se nose mladi ljudi danas. Tinejdžeri znaju da budu veoma okrutni jedni prema drugima, baš u toj fazi kada su emotivno nezreli, jer je lakše glumiti dok ne nađeš pravog sebe, nego se otvoriti i pokazati ranjivost. Priča prati tinejdžera Kleja, koji dobija trinaest audio-kaseta koje je snimila Hana Bejker, devojka iz njegove škole, pre nego što se ubila. Hana je namenila trinaest kaseta za osobe koje su, svaka na svoj način, doprinele tome da odluči da okonča svoj život. Ne znajući kakvog je udela mogao imati u ovome, Klej počinje da preslušava kasete i otkriva sudbinu Hane Bejker.

Oštri predmeti“ – Džilijen Flin

Ovo je impresivan psihološki triler, dodala bih i bolji od planetarnog bestselera „Iščezla“. Ova knjiga je dokaz da porodica ostavlja najveće traume i ožiljke. Novinarka Kamil Priker dobija zadatak da se vrati u svoj rodni grad u Misuriju ne bi li napravila reportažu o otmici i ubistvu dve devojčice. U svom domu koji je davno napustila sačekaće je nove uvrede i mučna sećanja na tragične događaje iz detinjstva. Podeliću sa vama svoj omiljeni citat iz knjige koji prenosi delić jezive atmosfere:
„Telo mi je padalo u vatru. Malo sam se ushodala po sobi, pokušavajući da se setim kako pravilno da dišem, kako da umirim kožu. Ali ona mi je vrištala. Ponekad su moji ožiljci svojeglavi. Vidite, ja se sečem. I seckam, režem, urezujem, bodem. Ja sam veoma poseban slučaj. Ja imam cilj. Vidite, moja koža vrišti.“

Neznanac“ – Harlan Koben

Upoznajte Prajsove – naizgled savršenu porodicu. Adam i Korin imaju divan brak, dva dobra sina i lepu kuću u predgrađu Nju Džerzija. Kada Adam upozna Neznanca, njihov svet će se okrenuti naopačke. Adam ne zna ko je on, kakva je priroda njegovih namera, ali tajna koju mu je otkrio o Korin nije samo razarajuća, već je i istinita. Veče nakon što ju je suočio s njom, Korin nestaje – bez ikakve poruke, čak ni za sinove. Da li je sama pobegla ili je možda Neznanac imao veze sa tim? Dok Adam traga za njom i pokušava da pronađe Neznanca koji mu je upravo uništio život, shvata da se upleo u nešto mnogo veće i mračnije od Korine obmane. Harlan Koben je potpisao ugovor sa Netfliksom za 14 naslova, tako da možemo očekivati još sjajnih adaptacija.

Njegova mračna tkanja“ – Filip Pulman

Trilogiju čine knjige „Severna svetlost“, „Čudotvorni nož“ i „Ćilibarski durbin“, a serijal prati dvoje dece koja lutaju kroz niz paralelnih univerzuma praćena velikim brojem čudnovatih polimorfnih bića. Sva tri romana dobila su brojne nagrade, a najznačajnije su Vitbredova nagrada kojom je 2001. godine ovenčana završna knjiga serijala „Ćilibarski durbin“ i Karnegijeva medalja koja je Pulmanu dodeljena za roman „Severna svetlost“ 1995. godine. Iako je uvodni roman bio namenjen pre svega mlađim čitaocima, zahvaljujući brojnim idejama iz domena fizike, filozofije i teologije, njena ciljna grupa postaje prvenstveno zrelija čitalačka publika.

Dobra predskazanja“ – Teri Pračet i Nil Gejmen

Ovo je potpuno otkačena knjiga puna živopisnih likova, urnebesno komična i neophodna za sve fanove, ali i za one koji još uvek nisu otkrili ova dva autora. Pračetov smisao za humor pomešan sa Gejmenovim talentom nepogrešiva je kombinacija. Apokalipsa nikada nije bila interesantnija, a ni smešnija! Sudeći prema „Lepim i tačnim proročanstvima Agnes Nater“ – jedinog pouzdanog vodiča kroz budućnost – svet će okončati u subotu. Sledeće subote, zapravo. Nešto pre večere...

 „Pre skoro 30 godina, Teri Pračet i ja smo napisali najsmešniju moguću priču o smaku sveta, sa anđelima i demonima, da ne pominjem i jedanaestogodišnjeg Antihrista“, kaže Gejmen. „Mnogima je to postala omiljena knjiga. Žao mi je što Teri Pračet nije živ da vidi ovu fantastičnu ekranizaciju.“

Igra prestola“ – Džordž R. R. Martin

Sve što kažem o ovom serijalu verovatno već znate. Internet ima jednu veliku manu –sveprisutan je. Čak iako niste čitali knjige i uspeli ste da izbegnete seriju uprkos silnim ubeđivanjima najbližih prijatelja, sigurno znate za ovu fantastičnu sagu. Džordž R. R. Martin je stvorio istinsko remek-delo, objedinivši sve ono najbolje što žanr epske fantastike može da pruži. Magija, spletke, romanse i pustolovine ispunjavaju stranice prvog toma ovog epskog serijala, koji će zasigurno oduševiti ne samo ljubitelje žanra, već i mnogo širi krug čitalaca. Iako je serija završena, podsećam vas da Martin još nije napisao poslednju knjigu u ovom serijalu, tako da je pravo vreme da kupite prvu, možda će poslednju i završiti dok vama dođe na red za čitanje. Ova serija je HBO produkciji donela ogroman profit i otvorila vrata za buduće ekranizacije. Na književna dela je počelo da se gleda kao na gotove scenarije, i uz konsultacije sa autorima, snimljeno je mnogo uspešnih adaptacija.

Autor teksta: Dunja Lozuk

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Džej Ašer

Džej Ašer

<p>Džej Ašer je rođen 1975. godine u Arkadiji (Kalifornija). Roditelji su ga uvek podržavali i podsticali u njegovim interesovanjima &ndash; od sviranja gitare do pisanja. Svoje prve dve knjige za decu napisao je još u vreme srednjoškolskih dana. Nekada mu je želja bila da postane učitelj, ali je napustio studije da bi se posvetio pisanju. Neko vreme radio je kao prodavac i bibliotekar. Sada piše knjige za decu i tinejdžere. Po njegovom romanu <em>Trinaest razloga</em> snimljena je TV serija.</p>

    Slika Džilijen Flin

    Džilijen Flin

    <p style="text-align: justify">Džilijen Flin je rođena u Kanzas Sitiju. Pohađala je univerzitet u Kanzasu gde je stekla diplome iz engleskog jezika i žurnalistike. U Čikagu je dobila master diplomu iz žurnalistike. Preselila se u Njujork gde je deset godina pisala za <em>Entertejnment vikli</em>. <br /> <br /> Njen prvi roman <em>Oštri predmeti </em>bio je finalista za nagradu<em> Edgar </em>2006. i dvostruki dobitnik britanske nagrade <em>Dagger</em> &ndash; prva knjiga koja je u istoj godini dobila više od jedne nagrade Dagger. <br /> <br /> Drugi roman Džilijen Flin, <em>Mračna mesta</em>, bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na nekoliko lista najboljih knjiga 2009. uključujući i <em>Njujork rivjuer</em>, <em>Pablišers vikli</em> i <em>Čikago tribjun</em>. <br /> <br /> Knjige Džilijen Flin objavljene su u četrdeset osam zemalja. Danas živi u Čikagu sa mužem Bretom Nolanom, njihovim sinom i ogromnim crnim mačkom po imenu Roj.</p>

    Slika Džordž R. R. Martin

    Džordž R. R. Martin

    <p style="text-align: justify">Džordž Martin je rođen 1948. u Nju Džerziju kao Džordž Rejmond Ričard Martin. Sklonost ka pisanju razvio je još kao dete, pišući priče o čudovištima i prodajući ih komšijskoj deci. Kasnije, u srednjoj školi, postao je ljubitelj stripa i predani kolekcionar, usmerivši svoje literarno delovanje na pisanje strip scenarija za različite opskurne fanzine. Prvi profesionalni ugovor sklopio je 1970, prodavši priču za strip <em>Heroj</em>. <br /> <br /> Godine 1971. diplomirao je žurnalistiku na univerzitetu Nortvestern. Nekoliko sledećih godina radio je u administraciji okruga Kuk, organizovao šahovske turnire i bio predavač na katedri za novinarstvo univerziteta Klark u Ajovi. Tokom sedamdesetih samo je povremeno pisao.<br /> <br /> Pošto se 1979. razveo, svu energiju usmerio je ka pisanju. Sve ostalo je legenda: za svoj literarni rad Džordž R. R. Martin dobio je sve važnije nagrade u žanru epske fantastike, nekoliko nagrada Nebula i Hugo. <br /> <br /> Godine 1986. seli se u Holivud, gde radi kao urednik serijala <em>Zona sumraka</em>, konsultant na scenariju za <em>Lepoticu i zver</em>, producent istog projekta, a na kraju i supervizor. <br /> <br /> Martin danas živi u Santa Feu u Novom Meksiku. Potpredsednik je Američkog udruženja SF pisaca.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Copyright Fevre River Packet Company</p>

    Slika Filip Pulman

    Filip Pulman

    <p style="text-align: justify">&bdquo;Priče su najvažnija stvar na svetu. Bez priča ne bi smo bili ljudska bića.<em>&ldquo; <br /> </em><br /> Filip Pulman je jedan od najpoštovanijih dečjih pisaca današnjice. Bio je kandidovan za gotovo sve nagrade za dečju književnost, a osvojio je nagradu <em>Smartis</em> (Zlatno priznanje za uzrast od 9 do 11 godina), kao i prestižnu Karnegijevu medalju za roman <em>Severna svetlost</em>. On je prvi dečji pisac koji je osvojio Vitbredovu nagradu, i to za roman <em>Ćilibarski durbin</em>.<br /> <br /> Filip Pulman rođen je 1946. u Norviču i rane godine života je proveo putujući po svetu, budući da su mu i otac i očuh bili piloti. Deo detinjstva je proveden u Australiji, gde se Filip upoznao sa svetom stripova i posebno zavoleo Supermena i Betmena. Sa 11 godina vratio se u Britaniju, gde je u školi pod uticajem profesorke engleskog toliko zavoleo da čita da joj i dan danas šalje primerke svojih knjiga. Po završenom koledžu, neko vreme je radio kao nastavnik i predavač na Vestminster koledžu, da bi se posle dvanaest godina potpuno predao pisanju. Prvi objavljen roman bio je tematski i žanrovski različit od onoga što će proslaviti Filipa Pulmana &ndash; dečje epske fantastike. <br /> <br /> Filip Pulman za sebe kaže: &bdquo;Prilično sam bezopasan i koristan. Želim da nastavim sa ovim što sad radim, i ne vidim razlog zašto ne bih. Ako pisanje postane protivzakonito, prekršiću zakon bez ikakvog dvoumljenja.&ldquo;<br /> <br /> Foto: © K. T. Bruce</p>

    Slika Harlan Koben

    Harlan Koben

    <p style="text-align: justify">Harlan Koben je prvi pisac trilera koji je osvojio tri najprestižnije nagrade u okviru žanra: <em>Edgar</em>, <em>Šejmus </em>i <em>Entoni</em>. Povodom jednog od Kobenovih romana list <em>Čikago tribjun</em> je autora opisao slikovitom frazom &bdquo;Rejmond Čendler sreće Bridžet Džons&ldquo;, ciljajući na Kobenov dar da unese crtu duhovitog u trilerske zaplete.<br /> <br /> Godine 2000. je objavio roman <em>Nikom ni reči</em>, jedan od svojih najuspešnijih trilera, koji mu je doneo i nominaciju za nagradu <em>Edgar</em>, da bi se godinu dana kasnije pojavio <em>Nestao zauvek</em>, roman za koji Koben kaže: &bdquo;Želim da vam se svaka knjiga, a posebno ova, prišunja iza leđa, i na kraju vas udari po potiljku kad se tome ne nadate.&ldquo;<br /> <br /> Dosad je u svetu prodato preko sedamdeset miliona primeraka Kobenovih knjiga, prevedenih na četrdeset tri jezika.<br /> <br /> Živi u Ridžvudu u Nju Džerziju. Potencijalnim piscima poručuje sledeće: &bdquo;Pišite. Ne uzimajte časove pisanja. Ne slušajte me. Samo pišite. I brišite, puno brišite. Verovatno ne brišete dovoljno. Onda pišite ponovo. Onda opet. I opet.&ldquo;<br /> <br /> Foto: © Pip Cowley</p>

    Slika Margaret Atvud

    Margaret Atvud

    <p style="text-align: justify">Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje.<br /> <br /> Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama<em> Double Persephone</em>, da bi po diplomiranju objavila još jednu, <em>The Circle Game</em>, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, <em>Governor's General Award</em>. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane <em>Sluškinjina priča</em>, <em>Mačje oko</em> i <em>Slepi ubica</em>. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija.<br /> <br /> Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano <em>Opstanak</em>, svojevrstan pogled na rad književnog urednika.<br /> <br /> Margaret Atvud trenutno živi u Torontu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Luis Mora</p>

    Slika Nil Gejmen

    Nil Gejmen

    <p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

    Slika Teri Pračet

    Teri Pračet

    <p style="text-align: justify">Teri Pračet (1948&ndash;2015) počeo je da radi kao novinar jednog dana 1965. godine i svoj prvi leš ugledao već posle tri sata, što je u to vreme bilo iskustvo koje je zaista nešto <em>značilo</em>. Pošto se oprobao u gotovo svakom poslu koji postoji u provincijskom novinarstvu, osim, naravno, praćenja fudbalskih utakmica subotom, prešao je u <em>Central Electricity Generating Board</em> i postao predstavnik za javnost četiri nuklearne elektrane.<br /> <br /> Sve ovo se završilo 1987, kada je postalo očigledno da je pisanje romana o Disksvetu mnogo zabavnije od pravog posla. Od tada je broj napisanih knjiga postao dvocifren, a svaka naredna ima rezervisano mesto na top-listi bestselera. Pisao je knjige i za mlađe čitaoce. Povremeno su ga optuživali da se bavi književnošću.&nbsp;Govorio je da je pisanje najveća zabava koju čovek može sebi da priušti.<br /> <br /> Više informacija o autoru potražite na sajtu <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="terrypratchettbooks.com" data-value="https://www.terrypratchettbooks.com/"><span class="ql-link-text">terrypratchettbooks.com</span></span></u></p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x