Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Književne ekskluzive u Noći knjige!

I ovu Noć knjige obeležiće brojni hitovi domaće i strane književnosti!
Velika ekskluziva koja će obradovati sve čitaoce jeste objavljivanje novog romana Arundati Roj „Ministarstvo neizmerne sreće“ u prevodu Maje Trifunović. Nakon svetskog uspeha koji je ova Indijka stekla romanom „Bog malih stvari“ čitaoci su dvadeset godina čekali na novo književno delo. „Ministarstvo neizmerne sreće“ je istovremeno bolna ljubavna priča i odlučna pobuna, ispričana čas šapatom, čas vikom, kroz suze i pokatkad uz smeh. Njeni junaci su ljudi koje je svet u kom žive slomio, a ljubav i nada opet podigli na noge. 

„Ponoćno sunce“je novi roman omiljenog pisca krimića na ovim prostorima Jua Nesbea i pojaviće se specijalno za Noć knjige. Dok čekamo Nesbea da nas poseti u maju sledeće godine, čitaćemo još jedan kratki roman novog kriminalističkog žanra koji su odlično prihvatili i kritičari i čitaoci. 

Majstor pripovedanja Nil Gejmen predstavlja čuvene nordijske mitove u novom svetlu u knjizi „Nordijska mitologija“. Gejmen u drevnoj mitologiji odavno nalazi nadahnuće za maštovite svetove svog stvaralaštva, a ove drevne priče čitaju se gotovo kao roman. Povest počinje stvaranjem devet svetova iz legende, detaljno se bavi doživljajima bogova, patuljaka i divova, i dostiže vrhunac kada nastupi Ragnarok, sumrak bogova i ponovno rođenje sveta i ljudi.

„Đavolji nakot“je novi roman uvažene kanadske književnice Margaret Atvud. I ona se priključila projektu Hogart Šekspir i ponovo je ispričala Šekspirovu „Buru“. Ova drama o čaroliji, osveti i novoj prilici u tumačenju Margaret Atvud, dobitnice Bukerove nagrade, vodi nas na uzbudljivo putovanje ispunjeno iluzijama, iznenađenjima i čudima.
Dejvida Mičela je Washington Post nazvao „književnikom koji nam pokazuje budućnost književnosti“. U svom novom romanu„Slejdova vila“premošćuje pet decenija, spaja mnoge žanrove i neodoljivo vodi ka dramatičnoj završnici, dajući originalno i majstorsko tumačenje klasične horor teme – priče o ukletoj kući.

„Sestra iz senke“ je treća, zanosna priča iz serijala „Sedam sestara“ Lusinde Rajli, koja prenosi čitaoce iz veličanstvenih planinskih i jezerskih predela u Kent, prekrasnu „baštu Engleske“. Zvezdu trag dovodi u jednu antikvarnu knjižaru u Londonu, i tu joj se otvara čitav jedan novi svet... 

Radeći u državnoj službi,Vuk Karadžić je bio svedok Miloševom despotskom vladanju, o čemu je ostavio upečatljivo svedočanstvo. Zbog eksplicitnog jezika i nezgodnih pojedinosti, politički, moralno ili na neki drugi način neprikladnih, bilo je gotovo i nezamislivo objaviti ovo svedočanstvo za piščeva života, pa je Vuk zapečatio spis uz amanet da se ne otvara do kraja XIX veka. Ovaj spis Laguna prvi put objavljuje kao zasebnu knjigu pod nazivom Tajna istorija Miloševe Srbije!

Knjiga spasena od zaborava„Zatvorenice: Album Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda sa statistikom“, objavljena 1898, prva je publikacija takve vrste u srpskoj kulturi. Knjigu koju je priredila Svetlana Tomić objavljena je u Laguninoj ediciji „Savremenice“ i sadrži predgovor Milutina A. Popovića, trideset pet priča o zatvorenicama, ilustracije i fotografije. Svedočanstva ovih „opasnih žena“ osvetljavaju jednu malo poznatu, tabuizovanu sferu o patnjama, ali i zločinima u drugoj polovini XIX veka. Edicija „Savremenice“ je nastala u želji da se osveži ili upotpuni naše kulturno pamćenje o složenom radu značajnih Srpkinja iz XIX i s početka XX veka, kao i o istoriji privatnog života žena tog doba. 

Zvezda srpske blogerske scene Dušan Nedeljković posle romana „Poranio Milorad“ i „Rođeni zli“ čitaocima predstavlja porodičnu dramu„Odsev“koja govori o gubitku, obećanju, trudu, promašajima, sticanjima, pronalaženju i svim onim delovima slagalice koja se zove život. Sam ton romana najbolje određuje naslov koji u lekarskom žargonu određuje stanje kada je osoba preminula ali neki refleksi još uvek pokazuju lažne znake života. „Većina nas živi odsev neprimetno: mrtvi smo odavno ali govorimo“, smatra Dule Nedeljković.

„Krv i sapunica“ je roman prvenac mladog romanopisca Mladena Markovića, priča o ljubavi i zlu. Kad jedan običan kurirski poslić između dva stara kriminalca pođe naopako, Markov i Marinin život preokrenuće se u borbu za opstanak, a sve što znaju o sebi biće dovedeno u pitanje – u košmaru nasilja, bizarnih zločina i ironičnih obrta koje će im prirediti neupokojena 
prošlost.

U Noći knjige premijerno će se pojaviti i „Najčudnija knjiga na svetu“ čime se završava projekat započet početkom godine u kome je učestvovalo preko 1300 mališana. Pedeset izabranih literarnih i likovnih radova koji se nalaze u ovoj knjizi najbolje odslikavaju kako su deca od 7 do 15 godina doživela ideju o najčudnijoj knjizi.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Arundati Roj

Arundati Roj

<p>Suzana Arundati Roj je indijska književnica i borac za ljudska prava. Rođena je 1961. godine u Šilongu (indijska država Megaleja) u mešovitom braku između majke sirijske hrišćanke i oca bengalskog hinduiste. Studirala je arhitekturu u Nju Delhiju.<br /> <br /> Pisanjem se počela baviti 1992. godine. Njen prvi roman <em>Bog malih stvari</em> objavljen je četiri godine kasnije. Veoma brzo je postao svetski bestseler, a nagrađen je i Bukerovom nagradom 1997. godine. Nakon toga je napisala samo nekoliko filmskih i televizijskih scenarija jer je odlučila da se u potpunosti posveti društvenom aktivizmu. Objavila je više publicističkih dela, uključujući i <em>Algebru beskrajne pravde</em>, <em>Osluškujući skakavce</em> i <em>Slomljenu republiku.</em> Književnoj javnosti se vraća 2017. godine romanom <em>Ministarstvo neizmerne sreće</em>.<br><br>Foto: Mayank Austen Soofi</p>

Slika Dejvid Mičel

Dejvid Mičel

<p style="text-align: justify">Dejvid Mičel rođen je 1969. godine u Sautportu, a odrastao je u Melvernu (Vorčesteršair, Velika Britanija). Studirao je englesku i američku književnost. Nakon studija živeo je godinu dana na Siciliji, a zatim se peselio u Hirošimu (Japan) gde je tokom osam godina predavao engleski jezik. Sada živi u Irskoj.<br /> <br /> Prvi roman Dejvida Mičela, <em>Ghostwritten</em>, objavljen je 1999. Dobio je nagradu &bdquo;<em>Mejl on Sandej</em>/Džon Luelin Ris&ldquo; kao najbolja knjiga pisca mlađeg od trideset pet godina, a takođe je uvršten i u uži izbor za Gardijanovu nagradu za debitantsku knjigu. Njegov drugi roman,<em> number9dream</em>, usledio je 2001. i uključen je u uži izbor za Bukerovu nagradu kao i za Memorijalnu nagradu &bdquo;Džejms Tejt Blek&ldquo;.<br /> <br /> Dejvid Mičel je 2003. izabran za jednog od <em>Grantinih</em> najboljih mladih britanskih romanopisaca. Njegov roman <em>Atlas oblaka</em> po kojem je 2012. godine snimljen istoimeni film bio je u najužem izboru za Bukerovu nagradu. A roman <em>Hiljadu jeseni Jakoba de Zuta</em> osvojio je 2011. godine Komonvelt nagradu.</p>

Slika Dušan Nedeljković

Dušan Nedeljković

<p style="text-align: justify">Dušan Nedeljković je rođen 1964. godine u Beogradu. Bio je urednik kultne radio-emisije Ritam srca, na Studiju B, jedan je od rodonačelnika komercijalnog Jutarnjeg programa Radija B92, pokretač demo top-liste na Studiju B, radio voditelj kultne emisije Zagrej stolicu, na B92. Bivši je stjuart i zvezda srpske blogerske scene. Objavljivao je tekstove u prestižnim magazinima (Fame, Prestup, Playboy, Time Out, Vodič za život) i dnevnim novinama (Borba, Press, Politika). Scenarista je serije <em>Check Inn</em>. Njegovo pojavljivanje na književnoj sceni obeležio je roman <em>Ponedeljak</em>. Usledili su romani<em> Afrika</em>, <em>Poranio Milorad</em>, <em>Mamurluk</em>, <em>Rođeni zli</em>, kojima se po rečima eminentnih ljudi svrstao u doajene urbanog narativa. Živi u Beogradu. Oženjen je Bojanom, s kojom ima ćerku Anju i sina Rašu.<br /> <br /> Kontakt: duleradiolaguna@gmail.com, www.facebook.com/dule.nedeljkovic, @hedi011 on twitter.</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Margaret Atvud

Margaret Atvud

<p style="text-align: justify">Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje.<br /> <br /> Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama<em> Double Persephone</em>, da bi po diplomiranju objavila još jednu, <em>The Circle Game</em>, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, <em>Governor's General Award</em>. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane <em>Sluškinjina priča</em>, <em>Mačje oko</em> i <em>Slepi ubica</em>. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija.<br /> <br /> Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano <em>Opstanak</em>, svojevrstan pogled na rad književnog urednika.<br /> <br /> Margaret Atvud trenutno živi u Torontu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Luis Mora</p>

Milutin A. Popović

<p style="text-align: justify">Osim što se zna da je Milutin A. Popović zabeležio priče o zatvorenicama Srbije s kraja 19. veka i štampao album o njima, za sada nismo uspeli da nađemo pouzdane podatke o njemu. Popović se ne pominje u enciklopedijama i leksikonima. Kada je 1898. godine u <em>Bosanskoj vili</em> najavljena vest o izlasku njegovog <em>Albuma</em> iz štampe, nisu unesene dodatne informacije o autoru. Te godine stručni list <em>Policijski glasnik</em> izgleda izbegava da pomene tu knjigu.<br /> <br /> Recepcija <em>Albuma</em> takođe predstavlja istraživački problem. Na primer, u autorskom i predmetnom katalogu Narodne biblioteke Srbije nismo uspeli da pronađemo dodatne reference. U najnovijoj naučnoj monografiji o istoriji Požarevačkog zatvora izostale su informacije o autoru <em>Albuma</em> i o tome kako je ta publikacija dočekana u ondašnjoj javnosti.</p>

    Slika Mladen Marković

    Mladen Marković

    <p>Mladen Marković (1985). Pohađao kurs kreativnog pisanja kod prof. dr Zorana Živkovića. Objavio priču &bdquo;Slika&ldquo;, novelu &bdquo;Razbijanje karikature&ldquo;, priču &bdquo;Uhoda&ldquo;. Radio kao koscenarista animirane serije &bdquo;Jet Set&ldquo; emitovane i reprizirane više puta na televiziji B92. Član je redakcije časopisa &bdquo;Omaja&ldquo;, posvećenog temama iz oblasti folklorne fantastike. &bdquo;Krv i Sapunica&ldquo; njegov je prvi roman, višežanrovska urbana krimi-drama.</p>

    Slika Nil Gejmen

    Nil Gejmen

    <p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x