Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Kakvi su to ljubići o drugoj prilici?

Ljubići o drugoj prilici su veoma rizičan put kojim se može otići u žanru ljubavnih romana. Kako definicija kaže, oni govore o ljubavnoj vezi koja se u nekom trenutku u prošlosti raspala, a onda nove okolnosti pružaju tom istom paru još jednu šansu da im ljubav ponovo procveta. Da li su temelji te veze obnovljeni, ili je došlo do one situacije kada se sve mora iz početka? Od toga zavisi koliko će priča biti napeta!
view-couple-reading-book-together-while-pointing-out-part-page-1-2
Foto: Freepik

Volim da pročitam dobar ljubić o drugoj prilici. Naročito mi se sviđaju oni u kojima se junaci veoma dobro poznaju. To su knjige u kojima likovi imaju dugu i živopisnu prošlost, a neke od scena iz te prošlosti su zaista bolne. I živim za one srceparajuće romantične momente koji su srž ovakvih priča. Za mene skoro da ne postoji ništa romantičnije od toga kada znate da bi nešto moglo da vam se obije o glavu – jer se već jednom dogodilo! – ali se vi ipak u to upuštate. Zbog slomljenih srca u prošlosti smatram da su ljubići o drugoj prilici najbolje štivo za one koji vole napete ljubavne romane. Sigurna sam da postoje i dobre romantične komedije o drugim prilikama, ali ove priče najbolje funkcionišu kada se ozbiljno razmatra prošlost koju čitalac upoznaje u nagoveštajima. Koji su to elementi najboljih ljubića o drugoj prilici? Hajde da se malo podrobnije pozabavimo time.

Šta su to ljubići o drugoj prilici?

Dakle, šta tačno može da prođe kao ljubić o drugoj prilici? Da li se računa povratak osobe sa kojom je neko nekada imao jednu strastvenu noć? Što se mene tiče – da, ukoliko je taj jedan susret zaista imao neku težinu. I mislim da mora ipak da prođe  vreme između ta dva susreta. Veza za jednu noć nakon koje se likovi ubrzo ponovo sretnu je zapravo samo nastavak te veze, ako baš moram da cepidlačim. Takve priče bih nazvala „jedna noć vodi ka zauvek zajedno“.

A šta je sa ljubavima iz detinjstva ili zaljubljenim tinejdžerima koji se ponovo susreću kao odrasli? Postoje različita mišljenja o tome, ali i mlade osobe mogu da imaju baš velike probleme sa kojima će možda morati da se bore sve dok ne odrastu, tako da sam spremna da te rane veze shvatim podjednako ozbiljno kao i likovi u takvim knjigama.

Tamo gde bih podvukla crtu su knjige u kojima junaci ne gaje istovetna osećanja jedno prema drugom. Na primer, možda je u prošlosti bilo romantične tenzije ili jednostranih osećanja, ali nikada nije došlo do veze koja bi bila prekinuta. Po mom mišljenju, takve romane bi trebalo svesti pod termine kao što su „neuzvraćena ljubav“ ili „od prijatelja do ljubavnika“.

Šta čini dobar ljubić o drugoj prilici?

Što se mene tiče, izuzetno važan element ljubića o drugoj prilici je odgovarajuća doza pozadinske priče, s tim da ljubav u prošlosti mora da bude dobro dočarana. Dobro osmišljena pozadinska priča zaista otežava pisanje ovakve vrste ljubića. S obzirom na to da neki mrze prologe u ljubićima, potreban je izvestan stepen probirljivosti prilikom pripovedanja priče iz prošlosti, kako bi se stvorila ravnoteža u celokupnom delu i izbeglo gomilanje informacija koje može da postane dosadno.

Kad smo već kod prologa, neki autori umeju da napišu prolog koji nam na veoma efikasan način otkriva šta je junake zbližilo, a šta ih razdvojilo. Problem sa prologom je u tome što možemo da razumemo okolnosti, ali ne i da osetimo ljubav između likova. Neki pisci otkrivaju pozadinsku priču u fragmentima, i ja smatram da je ovo mnogo efikasnije. Jer tako se čini da sama knjiga krije nešto od čitaoca a da to ne čine junaci. Može pomalo da vas nervira kada likovi okolišaju i ne kažu ono najbitnije. Ali kada je sve dobro usklađeno i valjano napisano, ovakve knjige pročitam u jednom dahu, žudeći da saznam gde je sve pošlo naopako.

Dobri stari dani i svetla budućnost

Zaista želim da imam uvid u te spokojne negdašnje dane. Zaista želim da osetim zašto im je dozlogrdilo, i zbog čega su kiksnuli. Omiljeni su mi oni junaci koji raskidaju i pored sveprisutnog osećaja ljubavi (a možda i požude!) zato što su pomislili da će tako biti bolje! Takvi junaci podižu zidove kako bi se zaštitili od tog bola iz prošlosti i mi onda možemo da posmatramo kako ih ruše.

Drugi element uspešnog ljubića o drugoj prilici jeste uverljiv srećan završetak. Ovo dvoje junaka nisu hteli da ostanu zajedno, pa šta se onda promenilo? Najbolji ljubići o drugoj prilici daju čitaocima stvarni dokaz da je promena do koje je došlo lične prirode, a ne posledica sticaja okolnosti. Likovi u ovakvom ljubiću moraju da zađu duboko u ponore vlastite duše kako bi uvideli da su i sami krivi zbog prvobitnog neuspeha veze. A mi zaista želimo da vidimo kako su se promenili. To čitaocima daje nadu da će se sve preokrenuti na bolje. Verovatno svi poznajemo neke toksične parove u stvarnom životu koji su čas zajedno, čas razdvojeni, one parove kod kojih obe strane moraju da se posvete ozbiljnoj introspekciji ili zauvek prekinu vezu. Takve osobe možda imaju energiju dostojnu glavnih junaka, ali njihova veza ne obećava srećan kraj.
man-woman-hiding-books-smiling-people-preparing-their-exams-white
Foto: Freepik

Kada su ljubići o drugim prilikama neuspešni?

Ne vole svi čitaoci ovakve romane, i to mi je jasno. Kao prvo, kod ljubića je obično najzabavnije kada svedočimo prvoj iskri u nekoj vezi, a to nije primarni fokus priča o drugoj šansi jer detaljno opisuju ponovno rasplamsavanje te iskre.

Čitaoci najčešće imaju zamerke u vezi sa razlozima za raskid. Smatram da kada čitamo ljubiće, često do izražaja dolaze naše predrasude, što dovodi do potpunog odbacivanja nekih tropa (to očigledno mnogo više govori o nama samima!). Ne smeta mi kada autori ubace neku smeliju ili provokativniju premisu nauštrb toga da izgube deo publike, ali razlog pomirenja ipak treba čitaocima da bude svarljiv i prihvatljiv.

Na primer, mnogi čitaoci su veoma osetljivi na neverstvo u ljubićima, zbog čega mislim da će pisac imati težak zadatak da ih navede da navijaju za par u kome je jedna osoba bila neverna. Jer preko toga većina ljudi ne može da pređe. I svaki put kada je ponašanje jedne ili obe strane previše okrutno ili bezosećajno, čitaoci neće poverovati da postoji bilo kakav srećan završetak.

Autor: Izabel Pop
Izvor: bookriot.com
Prevod: Kristijan Vekonj

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ana Bel

Ana Bel

<p>Ana Bel je napustila posao kustosa u muzeju i posvetila se pisanju ljubavnih romana. <br /> <br /> Bila je član <em>Čiklit kluba</em> i objavljivala knjige i pod pseudonimom Anabel Skot. <br /> <br /> Trenutno piše nedeljnu kolumnu <em>Tajni sanjalački život ambicioznog pisca</em> za veb-stranicu<em> Novelsijusa</em>, kao i kritike savremene ženske proze za veb-stranicu <em>Čiklit kluba</em>. <br /> <br /> Član je Programa udruženja novih pisaca ljubavnih romana.<br /> <br /> Foto: ©Samantha Falconer<br type="_moz" /></p>

Slika Bet O’Liri

Bet O’Liri

<p style="text-align: justify">Bet O&rsquo;Liri je britanska spisateljica čiji su romani dosad prevedeni na više od trideset jezika. Njen prvi roman <em>Zajedno u stanu</em> prodat je u skoro osamsto hiljada primeraka i potpuno joj je promenio život. <em>Amblin partners</em>, producentska kuća Stivena Spilberga, otkupila je prava da snimi film po njenom drugom romanu <em>Zamena</em>. Bet piše svoje knjige u Hempširu, na selu, gde joj društvo pravi jedan strašno neposlušan zlatni retriver. Kad nije za pisaćim stolom, obično ćete je negde naći sklupčanu s knjigom, šoljom čaja i nekoliko vunenih džempera (ma kakvo vreme bilo).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Ellen O&rsquo;Leary</p>

Slika El Kuk

El Kuk

<p style="text-align: justify">El Kuk je pseudonim engleske novinarke Lorne Kuk koja je do sada objavila tri istorijska romana (pod svojim imenom). <em>Čovek kog nikad nisam srela</em> joj je prvi ljubavni roman.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Michelle Snaith</p>

    Slika Holi Vilijems

    Holi Vilijems

    <p style="text-align: justify">Holi Vilijems je rođena i odrasla u Mid Velsu, a sad živi u Šefildu. Posle šest godina rada u <em>Indipendentu</em>, postala je slobodni novinar &ndash; recenzirala je knjige i pozorišne predstave, pisala i uređivala tekstove o umetnosti za mnoge novine, među kojima su i <em>Obzerver</em>, <em>Njujork tajms</em>, <em>Tajm aut</em>, <em>Tajmsov</em> književni dodatak i <em>Fajnenšel tajms</em>. Godine 2020. dobila je sredstva od Umetničkog saveta Engleske da dovrši <em>Ljubav za sva vremena</em>, njen prvi objavljeni roman.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Liz Seabrook</p>

    Slika Lusi Adams

    Lusi Adams

    <p style="text-align: justify">Lusi Adams je najpre upisala Londonsku školu muzičke i dramske umetnosti, a potom je napustila studije, pa otišla u Lids i diplomirala matematiku. Na početku karijere bila je rastrzana između kreativnosti i logike dok nije shvatila da je moguće baviti se i jednim i drugim.<br /> <br /> Karijeru je započela u svetu poreza, a onda je progledala. Posle toga je pisala tekstove na društvenim mrežama za <em>Apple Music</em>, radila kao asistent u <em>Working Title Television</em> na produkcijama <em>Amazona </em>i BBC-ja, a sada danju radi kao analitičar u <em>Gardijanu</em>, a uveče piše priče o ljubavnim brodolomima, avanturama i stvarno jezivim sastancima.<br /> <br /> Živi u zelenom Sent Olbansu, a kad ne piše, provodi vreme crtajući, meseći i tumarajući po prirodi sa svojim kučencetom.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Richard Turner</p>

    Slika Mark Levi

    Mark Levi

    <p style="text-align: justify">Mark Levi, jedan od najpopularnijih francuskih pisaca, rođen je 1961. Sa osamnaest godina pridružio se Crvenom krstu i radio za tu organizaciju šest godina. Paralelno je studirao menadžment i informatiku, a 1983. osnovao je firmu za kompjutersku grafiku koja je poslovala u Francuskoj i SAD. Šest godina kasnije, napustio je upravljanje kompanijom, vratio se u Pariz i osnovao sa dvoje prijatelja kompaniju za planiranje i uređenje unutrašnjih enterijera, koja je ubrzo postala jedna od vodećih arhitektonskih firmi u Francuskoj.<br /> <br /> Sa trideset sedam godina Mark Levi je napisao priču za čoveka kakav je njegov sin postao. Na podsticaj svoje sestre, u to vreme scenaristkinje, a danas režiserke, poslao je rukopis izdavačkoj kući<em> Rober Lafon</em>, koja je odmah pristala da objavi knjigu &bdquo;A ako je to ipak istina&ldquo;. Ubrzo po izlasku romana iz štampe, Stiven Spilberg (Dreamworks) otkupio je prava za filmsku adaptaciju. Film pod naslovom &bdquo;Kao u raju&ldquo;, sa Riz Viderspun i Markom Rafalom u glavnim ulogama, bio je prvi na listi najgledanijih filmova u SAD.<br /> <br /> Levi se posle ovog uspeha posvetio isključivo pisanju. Svi njegovi romani nalazili su se na vrhu liste najprodavanijih knjiga u Francuskoj i doživeli su izuzetan svetski uspeh.<br /> <br /> Levijevi romani prevedeni su na pedeset jezika i prodati u preko četrdeset miliona primeraka. On je najčitaniji savremeni francuski autor u svetu.<br /> <br /> Osim romana i pripovedaka, piše i pesme za poznate muzičare.<br /> <br /> Za više informacija o autoru posetite njegov veb-sajt: www.marclevy.info</p>

    Slika Sesilija Ahern

    Sesilija Ahern

    <p style="text-align: justify">Pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju, Sesilija Ahern (1981) završila je studije žurnalistike u Dablinu. <br /> <br /> Svoj prvi roman, <em>P.S. Volim te</em>, napisala je u dvadeset i prvoj godini, postigavši neverovatan uspeh &ndash; u rodnoj Irskoj roman je 2004. godine proglašen najprodavanijim debitantskim romanom, dok se u zemljama širom Evrope više nedelja zadržavao na listama najprodavanijih knjiga. Iste godine pojavio se roman <em>Na kraju duge</em>, objavljen u izdanju Lagune, koji je takođe postao međunarodni bestseler. Njen treći roman, <em>Da samo možeš da me vidiš</em>, objavljen je 2005. godine, a 2007. godine i njen četvrti roman <em>A Place Called Here</em>. Ovi romani doneli su joj nekoliko nominacija za prestižne književne nagrade (<em>British Book Awards</em>, <em>IMPAC</em>), kao i nagrade <em>Irish Post Award for Literature</em> i <em>Corine Award</em> (2005. godine za roman <em>Na kraju duge</em>). <br /> <br /> Pored romana, Sesilija Ahern piše i kratke priče koje je objavila u brojnim antologijama savremene proze.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="cecelia-ahern.com" data-value="https://www.cecelia-ahern.com/"><span class="ql-link-text">cecelia-ahern.com</span></span></u></p>

    Slika Sofi Kinsela

    Sofi Kinsela

    <p style="text-align: justify">Medlin Vikam, koja se potpisuje pseudonimom Sofi Kinsela, rođena je 12. decembra 1969. Sofi je njeno srednje ime, a Kinsela majčino prezime. Prijatelji i porodica je zovu Medi.<br /> <br /> Ova autorka je, pre nego što će se posvetiti književnosti, radila kao novinar prateći sektor tržišta i finansija. Na prvi pogled, tu se nazire veza sa tematikom i, prevashodno, naslovima romana koji će joj doneti punu afirmaciju: <em>Tajni svet snova jedne kupoholičarke</em>, <em>Kupoholičarka u inostranstvu</em>, <em>Kupoholičarka staje na ludi kamen</em>, <em>Kupoholičarka i sestra</em>, <em>Kupoholičarka i beba</em>, <em>Mini kupoholičarka</em>, <em>Kupoholičarka u Holivodu</em>, <em>Kupoholičarka spasava stvar</em> i <em>Božić kod kupoholičarke</em>. Romani <em>Umeš li da čuvaš tajnu?</em>, <em>Bogomdana domaćica, Sećaš me se?</em>, <em>Devojka iz dvadesetih</em>, <em>Imam tvoj broj</em>, <em>Prva bračna noć</em>, <em>Iznenadi me! </em>i <em>Dugujem ti</em> predstavljaju tematski iskorak iz ljupkog Kinselinog kupoholičarskog ambijenta, iskorak koji nipošto neće razočarati one koji su njeno pisanje zavoleli čitajući pomenute knjige. <em>Potraga za Odri</em> je njen prvi roman za tinejdžere, a <em>Mama Vila i ja </em>serijal knjiga za decu. Prodato je više od 50 miliona primeraka njenih knjiga u svetu. <br /> <br /> Sofi Kinsela ima tri sina: Fredija, Huga i Oskara. Suprug joj je nastavnik i predaje latinski jezik u osnovnoj školi.<br /> <br /> Preminula je 10. decembra 2025. godine u 55. godini života.<br /> <br /> Za više informacija o autorki posetite njen veb-sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.sophiekinsella.co.uk." data-value="http://www.sophiekinsella.co.uk."><span class="ql-link-text">www.sophiekinsella.co.uk.</span></span></p>

    Slika Tija Vilijams

    Tija Vilijams

    <p style="text-align: justify">Tija Vilijams je petnaest godina radila kao urednica rubrika o lepoti u časopisima među kojima su bili i <em>El</em>, <em>Glamur</em>, <em>Tin pipl</em> i <em>Esens</em>. Godine 2004. pokrenula je industriju blogovanja o lepoti svojim nagrađivanim sajtom <em>Shake Your Beauty</em>. Napisala je prvi roman <em>Slučajna diva</em> (<em>The Accidental Diva</em>), serijal romana za mlade <em>Glavne ribe</em> (<em>It Chicks</em>), kao i roman <em>Savršeno otkriće</em> (The Perfect Find) koji je <em>Netfliks </em>adaptirao u film sa Gabrijelom J u glavnoj ulozi. Roman <em>Sedam dana u junu</em> postao je instant bestseler <em>Njujork tajmsa</em>, a priprema se i njegova ekranizacija za male ekrane. Njen poslednji roman <em>Ljubavna pesma za Riki Vajld</em> (<em>A Love Song for Ricki Wilde</em>) su <em>Njujork tajms</em> i <em>Amazon </em>proglasili jednim od najboljih ljubavnih romana 2024. godine. Tija živi u Bruklinu sa svojom porodicom.<br /> <br /> Foto: © Pauline St. Denis</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x