Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

21 knjiga koja je obeležila 2021.

Za one koji se pitaju zašto baš 21 knjiga – zato što je 2021. godina. Sledeće godine ćemo listu proširiti na 22 knjige, i tako redom. Sa svakom godinom preporučujemo još jedan naslov iz naše bogate i raznovrsne produkcije. I svake godine nam je teško da sastavimo ovu listu, na kojoj se nalaze knjige objavljene od januara do decembra tekuće godine.
Foto: Unsplash

Ovo su knjige koje su, po mišljenju naše redakcije, obeležile 2021. godinu, a naslovi su poređani po hronološkom redu objavljivanja, od januara pa do decembra.

1. Dobrovoljac – Džek Ferveder

Pre nepunih 12 meseci objavili smo izuzetnu knjigu Džeka Fervedera o još izuzetnijem čoveku, Vitoldu Pileckom, čoveku koji se zove Hrabrost i veći je heroj od svih superheroja. O njemu ne piše nijedan udžbenik iz istorije, niti sama istorija. Ova knjiga izaziva duboke emocije i čita se kao triler. A glavni junak je sasvim običan čovek koji se do krajnjih granica ljudske izdržljivosti bori protiv zla.
2. Život na našoj planeti – Dejvid Atenboro

Pored korone koja je duboko potresla ceo svet i izmenila način života, postoji tema koja je daleko važnija od pandemije virusa. Tema kojom bi trebalo da počne svaki dnevnik, o kojoj bi trebalo da govorimo svaki dan, i koja bi trebalo da bude glavni predmet u školi – klimatske promene i očuvanje prirodnih resursa. Ser Dejvid Atenboro zna o čemu govori. Pročitajte ovu knjigu i uključite se u život u jednom jedinom domu koji (još) imamo.
3. M. Sin veka – Antonio Skurati

On je poput zveri: nanjušio je vreme koje dolazi. Pišući o Musoliniju, Skurati je duboko svestan da piše o jednom od najmonstruoznijih ljudskih bića koje je istorija upamtila. Pročitajte ovaj „dokumentaristički roman“, zasnovan na istorijskim izvorima, u kojem Benito Musolini u prvom licu govori o osnivanju i usponu fašizma. „M. Sin veka“ je važan roman koji staru priču priča kao da je nova, čineći da ona postane svevremena, kao klasik.
4. Frida Kalo i boje života – Karolin Bernard

Bez mnogo reklame, ovaj roman je vrlo brzo privukao čitalačku publiku i već tokom letnjeg izdanja Noći knjige postao jedan od najtraženijih naslova. Ova zanimljiva kombinacija romana i biografije upoznaće vas sa Fridom Kalo i njenim uzbudljivim životom. Preporuka za sve ljubitelje knjiga o hrabrim, uspešnim ženama koje imaju dovoljno drskosti da postanu uzor drugima.
5. Ordesa – Manuel Vilas

Diskretni miljenik knjigoljubaca, ovaj roman smo interno „obeležili“ kao španski ekvivalent Srđanu Valjareviću. U pitanju je autobiografska priča koja se obraća autorovom ocu i majci, insistirajući na dilemi da li je autor mogao da bude bolji sin ili nije. U isto vreme, posredi je duboka analiza španskog društva u poslednje dve generacije. Sve se sklapa, odnos između oba sloja teksta je sklizak, lucidan i sjajan.
6. Venera i Afrodita: Istorija jedne boginje – Betani Hjuz

Profesorka Betani Hjuz je nagrađivana istoričarka, autorka i voditeljka, koja se već 25 godina bavi antičkom i srednjovekovnom istorijom i kulturom. U ovoj knjizi vodi nas stopama drevne boginje ljubavi kroz kompleksnu istoriju zapadne civilizacije staru šest i više hiljada godina. Stopama drevne boginje ljubavi ne samo kroz civilizaciju.
7. Velika sestra, Mala sestra, Crvena sestra – Jung Čang

Za života, a i kasnije, sestre Sung iz Šangaja bile su kao likovi iz kineske bajke. Bilo ih je tri: „Prva je volela novac, druga moć, a treća svoju zemlju“. Na klackalici između istoka i zapada, živele su u tri veka, na dva kontinenta i za vreme revolucije, sa posledicama čiji se eho danas, možda, oseća više nego ikada u životima svih nas.
8. Diana Budisavljević – Nataša Mataušić

Prerađena i prilagođena širem čitateljstvu, doktorska disertacija Nataše Mataušić otvorila je novi svet nepojmljivog užasa i strahota koje je prema hrvatskim Srbima počinio ustaški režim za vreme NDH. Objektivno i kritički utemeljeno upozorenje na brojne predrasude i mitove koji su dominirali hrvatskom, odnosno jugoslovenskom društvenom scenom.
9. Moja sestra serijski ubica – Ojinkan Brejtvejt

Ne možete da pročitate ovu knjigu i da nemate komentar. Priča o ubistvu ne bi trebalo da bude tako vesela. Priča o sestrama serijskim ubicama sadrži mešavinu crnog humora, ljubavne priče i porodične drame. Pitanje koje čitalac ima odmah na početku je zašto dobra sestra pomaže lošoj, a razlozi se nižu dok jurimo kroz ovu neobičnu priču koja prevazilazi okvire žanra i postaje neobična mešavina porodične drame i trilera.
10. Molitva za Ovena Minija – Džon Irving

Iako ovo nije njegov roman koji je dobio najviše pohvala od kritičara, ostaje jedno od njegovih najupečatljivijih ostvarenja. Kroz glas Džona Vilrajta upoznajemo Ovena Minija, kržljavog dečaka koga školski drugovi uživaju da muče, sve dok ne izraste u tinejdžera koji uliva poštovanje i strah zbog mistične aure koju širi. Ubeđen da je oruđe u Božjim rukama, Oven Mini je rešen da ispravi zlo koje je naneo Džonu Vilrajtu, kako bi ispunio zadatak dodeljen Božjom voljom.
11. Zapisano u beskraju – Irene Valjeho

Ako volite knjige a svom duhu biste poželeli takav ručak, vaš restoran sa neverovatnom ponudom ukusa, mirisa i lepote zvao bi se „Zapisano u beskraju“, a šef kuhinje Irene Valjeho. Ogromno znanje i poznavanje teme o kojoj se piše, predivan stil, nenametljiva metodologija izlaganja, svi elementi potrebni da čitate, uživate, saznajete, da steknete sliku o istoriji i tradiciji pisane reči.
12. Igra s Vukovima – Majkl Blejk

Više od 30 godina posle objavljivanja istoimenog filma koji je dobio sedam Oskara, ovaj roman je prvi put preveden na srpski. To je priča o propasti Komanča, najmoćnijeg indijanskog plemena u američkoj istoriji, ali i dirljiv roman o duhovnom putovanju jednog slomljenog čoveka, o civilizaciji vrednoj divljenja koju smo uništili, o porodici, prirodi, hrabrosti i potrazi za slobodom.
13. Stručnjak za ljubomoru i druge priče – Ju Nesbe

Ju Nesbe nas je ove godine iznenadio zbirkom od sedam priča na čijoj sceni nema obavezno krvi, leševa i detektiva. Spajajući psihologiju sa kriminalistikom, Nesbe se još jednom pokazuje ne samo kao norveški i skandinavski nego i kao evropski i svetski majstor pripovedne proze, uspevajući da napravi umetnost koju će obožavati široka publika.
14. Apropo ničega: Autobiografija – Vudi Alen

Najkontroverznija knjiga ove godine, i to na svetskoj sceni, upravo je ova autobiografija. Ako volite filmove Vudija Alena, onda će vam se beskrajno dopasti i ova knjiga. Iskrena, duhovita i na momente komična ispovest otvoreno pretresa brakove, skandale i optužbe kojima je bio izložen i koje se ponovo obrušavaju na njega. Upoznajemo se s njegovim demonima, greškama, uspesima i osobama koje je voleo, s kojima je sarađivao i od kojih je učio.
15. Izgubljena sestra – Lusinda Rajli

U poslednjoj knjizi iz izuzetno popularnog serijala Lusinde Rajli šest usvojenih ćerki Tate Solta kreću u potragu i lov za sedmom sestrom. Ovog puta čitamo o Irskoj iz perioda dvadesetih godina prošlog veka, kada se Irska prvi put borila za nezavisnost od Britanaca. Upotreba dnevnika koji je pronađen u sadašnjosti je zapravo most pomoću kog se priča preliva napred-nazad kroz vreme.
16. Deca Volge – Guzelj Jahina

Iako je ovaj naslov ranije objavljen na srpskom, već po samom svom objavljivanju u Laguni privukao je veliko interesovanje čitalaca. U pitanju je roman nagrađene ruske autorke Guzelj Jahine, koji obuhvata dvadesetak godina burne ruske i sovjetske istorije opisujući život nemačke autonomne zajednice u stepama kraj Volge. Maestralno štivo.
17. Dajana: Njena ispovest – Endru Morton

Senzacionalna biografija princeze Dajane momentalno je dospela na top-listu Lagune. Ovo novo izdanje njene životne priče – koje uključuje i Dajanina sećanja, kao i nove detalje o događajima povezanim sa njenom smrću – dirljivo pojačava utisak koji je ostavila ova ikona stila i iskreni borac za prava potlačenih i bolesnih. Neshvaćena i neprihvaćena u kraljevskoj porodici, Dajana je ostala upamćena i voljena kao prava narodna princeza i kraljica srca.
18. Mi protiv vas – Fredrik Bakman

Fredrik Bakman jednostavno nikada ne izlazi iz mode. Kako se pojavio nastavak „Medvedgrada“, roman „Mi protiv vas“ našao se na vrhu top-liste najprodavanijih naslova u Laguni. I u ovom romanu se nalaze svi oni sastojci koje ljubitelji Bakmanovih romana toliko vole. Mala preporuka: ako mislite da poklonite jednu od ove dve Bakmanove knjige, počnite ipak od „Medvedgrada“. Za svaki slučaj.
19. Utopia Avenue – Dejvid Mičel

Očekujte neočekivano! Zar nije uvek tako sa svakim njegovim novim romanom? Autor nam ispreda uzbudljivu priču o usponu psihodeličnog rok benda Utopia Avenue šezdesetih godina. Svi su tu, Dženis Džoplin, Lenard Koen, Erik Klepton, Dejvid Bouvi i mnogi drugi. Ljubitelji Dejvida Mičela će ovde sa zadovoljstvom prepoznati neke likove iz prethodnih romana. Ovaj roman na momente deluje previše dobro, ali Mičelu pisanje doista ide od ruke.
20. Tugovanke za zavičajem – Ajad Aktar

Dobitnik Pulicerove nagrade Ajad Aktar ostvario je u ovom romanu maestralnu kombinaciju eseja i dnevnika. Ovo nisu memoari, ali jesu činjenice o njegovom životu, priznanje o neprestanim poniženjima i napadima u zemlji čiji je pisac (premda su mu roditelji palestinski imigranti), a što kod njega izaziva osećanje besa i otuđenosti. Posmatramo svet koji se raspada očima jedne porodice koja nas vodi od urbane Amerike, preko centralne Evrope do gerilskih vidikovaca u planinama Avganistana.
21. Svaki dan u godini 3 – Uve Jonzon

Na kraju 2021. zaokružili smo trilogiju nemačkog autora Uvea Jonzona, koju savremena kritika svrstava među najvažnije romane 20. veka. Stoleće za nama otvorilo je vrata za opsežne freske moderne porodice ali i društva koje je doživelo mnoge kulturološke promene. Dok su prva dva dela trilogije upečatljiva pripovest majke, treći deo veličanstveno zaokružuje pogled njene ćerke na sadašnjost jer nas život ove dve žene podseća na sve ono što nas u aktuelnom trenutku uznemirava.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Antonio Skurati

Antonio Skurati

<p style="text-align: justify">Antonio Skurati je rođen u Napulju 1969, odrastao je u Veneciji i Ravelu i živi u Milanu. Ovaj profesor uporedne književnosti i kreativnog pisanja na Univerzitetu IULM i uvodničar lista <em>Korijere dela sera</em> osvojio je najznačajnije italijanske književne nagrade. Debituje 2002. sa <em>Prigušenim zvukom bitke</em>, onda 2005. objavljuje roman <em>Preživeli</em> (nagrada Kampijelo), a u narednim godinama izlaze i <em>Romantična priča</em> (nagrada <em>Supermondelo</em>), <em>Dečak koji je sanjao kraj sveta</em> (2009) i <em>Najbolje doba našeg života</em> (nagrade <em>Vjaređo-Repači</em> i <em>Selecione Kampijelo</em>). Esej <em>Književnost neiskustva</em>, posle koga su usledile i druge studije, objavljen je 2006. Skurati je jedan od profesora koji na master studijama vode studijski program Umetnost priče. Godine 2018. izašao je <em>M. Sin veka</em>, prvi deo tetralogije posvećene fašizmu i Benitu Musoliniju. Ovaj roman je dve godine zaredom na vrhu liste najčitanijih knjiga, dobitnik je nagrade <em>Strega</em> za 2019, prevodi se u četrdeset zemalja i biće pretočen u televizijsku seriju.<br /> <br /> Foto: Greta Stella</p>

Slika Betani Hjuz

Betani Hjuz

<p style="text-align: justify">Profesorka Betani Hjuz je nagrađivana istoričarka, autorka i voditeljka, koja se već 25 godina bavi antičkom i srednjovekovnom istorijom i kulturom. Predaje na brojnim univerzitetima u Velikoj Britaniji, između ostalih na Oksfordu i Kembridžu, i naučni je saradnik u Kraljevskom koledžu u Londonu. Napisala je i vodila više od 50 radio i TV dokumentaraca za <em>BBC</em>, <em>Discovery</em>, <em>History</em>&hellip; Godine 2013. dodeljen joj je počasni doktorat na Univerzitetu u Njujorku, u znak priznanja za njen izvanredan doprinos istoriji i njegovoj međunarodnoj promociji.</p>

Slika Dejvid Atenboro

Dejvid Atenboro

<p style="text-align: justify">Dejvid Atenboro je poznati engleski istoričar prirode i borac za zaštitu divlje prirode, koji je svoju karijeru započeo na televiziji BBC, na kojoj je u različitim ulogama tokom svog izuzetno plodnog rada snimio devet televizijskih serija o biljnom i životinjskom svetu na zemlji. U Velikoj Britaniji ga smatraju za nacionalno blago, a poznat je širom sveta po svom doprinosu za očuvanje divljine.<br /> <br /> Foto: Sarah Dunn</p>

Slika Dejvid Mičel

Dejvid Mičel

<p style="text-align: justify">Dejvid Mičel rođen je 1969. godine u Sautportu, a odrastao je u Melvernu (Vorčesteršair, Velika Britanija). Studirao je englesku i američku književnost. Nakon studija živeo je godinu dana na Siciliji, a zatim se peselio u Hirošimu (Japan) gde je tokom osam godina predavao engleski jezik. Sada živi u Irskoj.<br /> <br /> Prvi roman Dejvida Mičela, <em>Ghostwritten</em>, objavljen je 1999. Dobio je nagradu &bdquo;<em>Mejl on Sandej</em>/Džon Luelin Ris&ldquo; kao najbolja knjiga pisca mlađeg od trideset pet godina, a takođe je uvršten i u uži izbor za Gardijanovu nagradu za debitantsku knjigu. Njegov drugi roman,<em> number9dream</em>, usledio je 2001. i uključen je u uži izbor za Bukerovu nagradu kao i za Memorijalnu nagradu &bdquo;Džejms Tejt Blek&ldquo;.<br /> <br /> Dejvid Mičel je 2003. izabran za jednog od <em>Grantinih</em> najboljih mladih britanskih romanopisaca. Njegov roman <em>Atlas oblaka</em> po kojem je 2012. godine snimljen istoimeni film bio je u najužem izboru za Bukerovu nagradu. A roman <em>Hiljadu jeseni Jakoba de Zuta</em> osvojio je 2011. godine Komonvelt nagradu.</p>

Slika Džek Ferveder

Džek Ferveder

<p style="text-align: justify">Džek Ferveder je rođen u Velsu, a školovao se na Oksfordu. Jedno vreme je radio kao ratni dopisnik, izveštavao je iz Iraka prilikom invazije 2003, a nastavio je da izveštava kao dopisnik <em>Dejli Telegrafa</em> iz Bagdada, gde je upoznao buduću suprugu. Preživeo je pokušaj otmice i pokušaj atentata. Kasnije je izveštavao i iz Avganistana. Njegovi novinski članci i prilozi pobrali su mnogobrojna priznanja i nagrade. Napisao je i tri knjige, a knjiga <em>Dobrovoljac</em> dobila je prestižnu Kosta nagradu 2019. godine.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Barney Jones</p>

    Endru Morton

    <p style="text-align: justify">Endru Morton je vrhunski stručnjak za savremene slavne i kraljevske ličnosti, i autor međunarodnog bestslera: <em>Dajana: Njena ispovest</em>. Ova knjiga koja otkriva tajni svet princeze od Velsa, provela je pedeset osam nedelja na listi bestselera, prevedena je na 35 jezika i nadahnula više filmova, dokumentaraca i komentara o kraljevskoj porodici.<br /> <br /> Morton je od tada napisao bestselere sa vrha liste<em> Sandej tajmsa</em> i <em>Njujork tajmsa</em> o Moniki Levinski, Madoni, Dejvidu i Viktoriji Bekam, Tomu Kruzu i Andželini Džoli, kao i inovativnu novu biografiju Volis Simpson. Dobitnik je brojnih nagrada, živi u Londonu i Los Anđelesu.</p>

    Slika Fredrik Bakman

    Fredrik Bakman

    <p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

    Slika Guzelj Jahina

    Guzelj Jahina

    <p style="text-align: justify">Guzelj Jahina je ruska književnica i scenaristkinja tatarskog porekla. Rođena je u Kazanju 1977. godine. Diplomirala je na fakultetu za strane jezike &bdquo;Kazanjskog državnog instituta&ldquo;, a nakon toga i na &bdquo;Moskovskoj filmskoj školi&ldquo;. Njene kratke priče i poetski radovi objavljivani su u brojnim književnim časopisima.<br /> <br /> Prvi roman Jahine <em>Zulejha otvara oči</em> (2015) postao je književni događaj u Rusiji, a proglašen je za najbolje prozno delo na Međunarodnom sajmu knjiga u Moskvi 2015. godine. Roman je dobio najvažniju rusku književnu nagradu &bdquo;Velika knjiga&ldquo; i nagradu &bdquo;Jasna Poljana&ldquo;.<br /> <br /> Za roman <em>Deca Volge</em> dobila je Nagradu Nemačkog kulturnog foruma za Istočnu Evropu &bdquo;Georg Dehio-Buchpreis&ldquo;, 2020 (Nemačka), &bdquo;Veliku nagradu Ivo Andrić&ldquo;, 2019, Andrićev institut (Srbija i Republika Srpska), &bdquo;Veliku knjigu&ldquo; (prva nagrada čitalaca i jedna od nagrada žirija), 2019 (Rusija) i Nagradu za književnost projekta SNOB, 2018 (Rusija).<br /> <br /> Jahina je 2020. godine nagrađena nagradom ruske vlade za doprinos kulturi.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© George Kardava</p>

    Slika Irene Valjeho

    Irene Valjeho

    <p style="text-align: justify">Irene Valjeho je studirala na Univerzitetu u Saragosi i Univerzitetu u Firenci gde je završila doktorat iz oblasti klasičnih filoloških nauka. Njen rad je prvenstveno usmeren na izučavanje klasičnih autora, a to joj omogućava da u mnogim poznatim španskim časopisima objavljuje kolumne u kojima savremene teme vezuje za radove autora iz antičkih vremena. Do sada je objavila nekoliko romana i nekoliko zbirki eseja, a knjiga <em>Zapisano u beskraju</em>, donela joj je nekoliko prestižnih nagrada.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Santiago Basallo</p>

      Slika Jung Čang

      Jung Čang

      <p style="text-align: justify">Jung Čang je istaknuta kineska spisateljica čije su knjige iz istorije Kine prevedene na četrdeset jezika i prodate u preko petnaest miliona primeraka van teritorije Kine. Rođena je u Kini 1952, preselila se 1978. godine u Englesku. Trenutno živi i radi u Londonu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Zhang Xiaohong</p>

      Slika Karolin Bernard

      Karolin Bernard

      <p style="text-align: justify">Karolin Bernard je pseudonim Tanje Šli. Ova teoretičarka književnosti već dvadeset godina radi kao slobodna književnica. Voli da piše romane o snažnim ženama. Pored <em>Bečke muze</em> i <em>Randevua u Kafe de Floru</em>, u novije vreme objavila je roman <em>Frida Kalo i boje života</em>, koji je mesecima bio na listama bestselera i preveden je na brojne strane jezike.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Kristina Wätzel</p>

      Slika Lusinda Rajli

      Lusinda Rajli

      <p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

      Slika Majkl Blejk

      Majkl Blejk

      <p style="text-align: justify">Majkl Blejk (1945&ndash;2015) rodio se u Fajetvilu u Severnoj Karolini kao četvrta generacija porodice pisaca. Profesionalno bavljenje književnošću započeo je šezdesetih godina, za vreme služenja vojnog roka u Vazduhoplovnim snagama SAD.<br /> <br /> <em>Ples sa vukovima</em> (1988) zasnovao je na svom deset godina dugom istraživanju istorije Granice. Roman je pretočio u scenario za istoimeni film, koji je 1991. godine osvojio sedam nagrada Američke akademije za film, uključujući i Oskara za najbolji scenario. Majkl Blejk je sa suprugom i njihovo troje dece živeo na ranču na jugu Arizone.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Terryballard / CC BY-SA 3.0 / Wikimedia Commons</p>

        Slika Manuel Vilas

        Manuel Vilas

        <p style="text-align: justify">Manuel Vilas je španski književnik. Oprobao se u različitim žanrovima, od poezije, eseja, preko kratkih priča do romana. Njegov roman &bdquo;Ordesa&ldquo; ovenčan je nagradom Femina za najbolju stranu knjigu 2019. godine. Predaje na Univerzitetu u Ajovi.<br /> <br /> Foto: José M. Ciordia / CC BY-SA 3.0 / Wikimedia Commons&nbsp;</p>

        Slika Nataša Mataušić

        Nataša Mataušić

        <p style="text-align: justify">Nataša Mataušić (1956, Beograd) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. završila je studije istorije i arheologije. Po završetku studija zapošljava se u Muzeju revolucije naroda Hrvatske kao kustoskinja u Zbirci fotografija, filmova i negativa. Stekla je 2005. stručno zvanje muzejske savetnice, a od 2016. na čelu je Sustava muzeja zadužena za sve kulturno-istorijske zbirke i istorijske zbirke.<br /> <br /> Autorika je tridesetak muzejskih izložbi, od kojih je izložba &bdquo;El Shatt &ndash; zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja, 1944. &ndash; 1946.&ldquo;, koju je organizatorski i stručno vodila, osvojila nagradu Hrvatskog muzejskog društva kao najbolji izložbeni projekat za 2008. godinu. Na temelju svog &bdquo;Projekta transformacije Memorijalnog muzeja VŠ NOV i POJ i NKOJ u Zavičajni muzej otoka Visa&ldquo; realizovala je stalnu postavku pod nazivom &bdquo;Ususret zavičajnom muzeju otoka Visa&ldquo;. Koautorka je stalne postavke Memorijalnog muzeja u Jasenovcu i autorika Spomen-sobe posvećene Batinskoj bici u Batini.<br /> <br /> Predsednica je Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac od 1997. i članica IHRA (Internacionalne organizacije za sjećanje na Holokaust) u MMWG-u (Radnoj grupi za memorijalne muzeje). Od 2011. članica je međunarodne ekspertske grupe za izradu nove zajedničke postavke bivših republika Jugoslavije u Državnom muzeju Aušvic-Birkenau. Aktivno je učestvovala na dvadesetak naučno-stručnih skupova koji se bave temama Drugog svetskog rata, kulturom sećanja, muzeologijom te fotografijom i filmom kao izvorima za proučavanje istorije.<br /> <br /> Autorka je više stručnih i naučnih radova te nekoliko knjiga i muzejskih kataloga, od kojih se mogu istaći:<em> Jasenovac &ndash; radni logor i logor smrti</em>, Zagreb, 2003, <em>Jasenovac &ndash; Fotomonografija</em>, Zagreb, 2008, <em>Jasenovac &ndash; Brief History</em>, Zagreb, 2011, <em>Žene u logorima NDH</em>, Zagreb, 2013, <em>Fond filmske građe u Zbirci fotografija, filmova i negativa</em>, Zagreb, 2004, <em>El Shatt &ndash; zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja 1944. &ndash; 1946.</em>, Zagreb, 2008. Objavila je 2016. naučni recenzirani članak &bdquo;Diana Budisavljević: The Silent Truth&ldquo; u <em>Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition. Volume one: Tito&rsquo;s Yugoslavia, Stories Untold</em>.<br /> <br /> Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 3. februara 2020. odbranila je doktorsku disertaciju &bdquo;Diana Budisavljević i građanska akcija spašavanja djece &ndash; žrtava ustaškog režima&ldquo;.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Lucie Steinzova / Radio Slobodna Evropa</p>

        Slika Ojinkan Brejtvejt

        Ojinkan Brejtvejt

        <p style="text-align: justify">Ojinkan Brejtvejt je diplomirala kreativno pisanje i pravo na Univerzitetu Kingston u Londonu. Nakon studija radila je kao pomoćnik urednika u nigerijskoj izdavačkoj kući <em>Kachifo Limited</em>. Danas radi kao slobodan pisac i urednik. Godine 2014. uvrštena je u 10 najboljih pesnika na pesničkom takmičenju <em>Eko Poetry Slam</em>, a 2016. godine bila je finalista za nagradu <em>Commonwealth </em>za kratku priču. Živi i radi u Lagosu u Nigeriji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Studio 24</p>

        Uve Jonzon

        <p style="text-align: justify">Uve Joznon (1934&ndash;1984) odrastao je u gradiću Anklam u nemačkoj pokrajini Meklenburg-Pomeranija. Pri kraju Drugog svetskog rata njegov otac, koji se priključio Nacističkoj partiji 1940, nestao je u sovjetskom logoru: zvanično je proglašen mrtvim 1948. Jonzon je ostao u Istočnoj Nemačkoj sve dok njegova majka nije 1956. prešla na Zapad, posle čega nije mogao da dobije zaposlenje. Iste godine, ubrzo po objavljivanju prvog romana Nagađanja o Jakovu u Zapadnoj Nemačkoj, Jonzon zauvek napušta Istok i prelazi u Zapadni Berlin. Ubrzo će mu biti objavljeni romani <em>Treća knjiga o Ahimu</em>, <em>Odsustvo </em>i <em>Dva shvatanja</em>. Postao je i član čuvene <em>Grupe 47</em>. Od 1966. do 1968. živeo je sa ženom i ćerkom u Njujorku, gde je priredio antologiju posleratne nemačke književnosti za srednjoškolce. U utorak, 18. aprila 1967. u 17.30, kao što je kasnije zabeležio, video je Gezinu Krespal, svog književnog lika iz ranijih dela, kako hoda južnom stranom Četrdeset druge ulice od Četvrte do Šeste avenije pokraj parka Brajant; pitao ju je šta radi u Njujorku i ubedio ju je da mu dopusti da sledeći roman posveti godini dana u njenom životu. Svaki dan u godini objavljen je u četiri knjige, i to 1970, 1971, 1974. i 1983. godine, i odmah je bio priznat kao jedan od velikih romana stoleća. Jonzon je 1974. napustio Nemačku i izolovao se u engleskom gradiću Širnesu na moru, gde se borio da završi svoj magnum opus uprkos zdravstvenim i privatnim problemima. Ubrzo po objavljivanju 4. dela, krajem februara 1984. umro je u 49 godini u svojoj kući. Njegovo telo pronađeno je tek nedeljama kasnije.</p>

        Slika Vudi Alen

        Vudi Alen

        <p style="text-align: justify">Vudi Alen je scenarista, pisac, glumac, režiser, producent, saksofonista, prisutan na američkoj i svetskoj sceni još od prvih dana televizije. Nekoliko puta je osvajao <em>Oskara</em>, njegove filmove su videle milijarde ljudi. Još uvek snima filmove, uglavnom u Evropi, gde i svira saksofon po noćnim klubovima iako je odavno zagazio u devedesete.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Adam Bielawski / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia Commons</p>

        Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

        visa-logo4x
        Group-96674x
        Group4x
        Group-96724x
        layer14x
        Group-96634x
        Group-96654x
        Group-96664x
        image-4384x
        Group-96644x
        image-4394x