Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

10 knjiga o bibliotekama i knjižarama

Knjige su neiscrpni izvor znanja, a biblioteke i knjižare mesta koja odišu mirisom papira i tinte – utočišta svakog pravog knjigoljupca. U njima otkrivamo nepoznate svetove, upoznajemo nove likove, učimo nove stvari i pronalazimo inspiraciju. Mnogi književnici su upravo u ovim prostorima pronašli inspiraciju i stvorili nezaboravne priče. One nas vode kroz neverovatne zbirke knjiga, misteriozne prolaze, nezaboravne avanture i neuporedivo iskustvo koje se može pronaći samo među stranicama knjiga. Zato smo za vas pripremili izbor od 10 knjiga koje će vas podsetiti na razloge zbog kojih gajimo ljubav prema knjigama i svemu što je u vezi sa njima.
knj-750
Foto: Freepik

macak-koji-je-spasao-knjige-sosuke-nacukava-v
Mačak koji je spasao knjige“ – Sosuke Nacukava

U ovom ljupkom romanu krije se očaravajuća priča o knjigama, prvoj ljubavi i neobičnom prijateljstvu sa mačkom koji govori. Srednjoškolac Rintaro teška srca zatvara porodičnu knjižaru koju je nasledio od svog voljenog dede. Na njegovom pragu se iznenada pojavljuje mačak sa neobičnom molbom – ili bolje rečeno zahtevom – potrebna mu je pomoć dečaka u misiji spasavanja knjiga. Svet je pun knjiga koje su zarobljene, nepročitane i nevoljene, a mačak i Rintaro moraju ih osloboditi od neodgovornih vlasnika koji su ih zapustili. Ovaj roman je za sve one kojima su knjige mnogo više od reči na papiru.
Knjižara u Teheranu“ – Mardžan Kamali

„Knjižara u Teheranu“, nagrađivani roman autorke Mardžan Kamali, romantična je saga o osujećenoj ljubavi u vreme revolucije i burnih promena u Teheranu tokom 20. veka. Reč je o izuzetnoj ljubavnoj priči o dvoje zaljubljenih koje su sile van njih rastavile i pored dubokih međusobnih osećanja. Iako smeštena u istorijski kontekst, ova priča je, nažalost, aktuelna i danas dok svedočimo nemirima na ulicama iranske prestonice. Zavirite u knjižaru među čijim policima je ljubav dvoje mladih procvetala i obeležila im sudbine.
poslednja-knjizara-u-londonu-madlin-martin-v
Poslednja knjižara u Londonu“ – Madlin Martin

Avgust 1939. Velika Britanija se priprema za rat dok Hitlerove snage haraju Evropom. Grejs Benet je oduvek sanjala da se preseli u London, ali nije očekivala da će je u gradu dočekati improvizovani bunkeri i teške zavese za zamračenje na svakom prozoru. Umesto priželjkivanog posla u Herodsu, počinje da radi u prašnjavoj staroj knjižari na Primrouz hilu. Dok su vazdušni napadi na London sve učestaliji, a rat sve jeziviji, Grejs otkriva malu zajednicu zanimljivih ljudi okupljenih oko knjižare i snagu kojom će pobediti najveću ratnu tamu. Ovo je neodoljiva priča koja nam otkriva transformativnu moć pisane reči i podseća da knjige mogu biti utočište u vremenima teških stradanja.
letopis-jedne-knjizarke-u-kairu-nadija-vasif-v
Letopis jedne knjižarke u Kairu“ – Nadija Vasif

Autorka duhovito ali mudro i sa dubokim znanjem opisuje život knjižare i svoje zemlje i beleži sopstvene memoare. To trojstvo – knjižara, Egipat i Nadija – neminovno prolazi kroz ista iskušenja i suočava se sa istim izazovima. Kroz sve te periode – doba birokratije, doba revolucije, doba komercijalizacije – Nadiju vodi njena duboka ljubav prema knjigama. Svesna značaja kulture za život svake države, ali i da kultura njene zemlje zamire, sa svojom sestrom i još troje prijatelja odlučila se na smeo korak: osnivanje nezavisne moderne knjižare. Nagađajući i pogađajući želje i potrebe svojih klijenata, vlasnice knjižare otisnule su se u hrabar zadatak da svojim sunarodnicima pruže nešto što im je odavno bilo potrebno.
mala-knjizara-srecnih-krajeva-dzeni-kolgan-v
Mala knjižara srećnih krajeva“ – Dženi Kolgan

Pred vama je prava poslastica. Nina je bibliotekarka koja svakodnevno srećno spaja ljude i knjige – ona uvek zna šta neko treba sledeće da čita. Ali kada se njena voljena biblioteka zatvori, Nina ostaje bez posla i ne zna šta da radi. Onda u oglasu ugleda da se prodaje mali kamion: mogla bi da bude vlasnica male knjižare koja putuje po prelepoj škotskoj divljini. Prikupivši svu svoju hrabrost i ušteđevinu, Nina kreće na put u Škotsku. Ali stvarni život je malo zamršeniji od priča koje voli – posebno kad stalno mora da je spasava mrzovoljni ali zgodni farmer iz susedstva… Ovaj roman je divan, zabavan i savršen za predah od prolećnih šetnji.
knjizara-jucerasnjih-dana-ejmi-majerson-v
Knjižara jučerašnjih dana“ – Ejmi Majerson

Miranda Bruks odrasla je među policama u knjižari svog ekscentričnog ujka Bilija i rešavala maštovite potrage za blagom koje je smišljao samo za nju. Međutim, na njen dvanaesti rođendan, izbija svađa između Bilija i njene majke i on iznenada nestaje iz Mirandinog života. Nije čula ništa o njemu punih šesnaest godina i tad je primila neočekivanu vest: Bili je umro i ostavio joj knjižaru Prospero, koja je na ivici bankrota, a čini se da je propao i njegov poslednji lov na blago. Pred vama je ljubavno pismo posvećeno čitanju i knjižarama, kao i svedočanstvo kako naša prošlost određuje ono što ćemo postati.
bibliotekarka-iz-kentakija-kim-misel-ricardson-v
Bibliotekarka iz Kentakija“ – Kim Mišel Ričardson

Dragulj istorijske fikcije koji govori o ruralnom stanovništvu Kentakija i hrabrim bibliotekarkama na konjima koje su širile pismenost, nadu, razumevanje i saosećanje. Devetnaestogodišnja Kasi Meri Karter rođena je sa retkim poremećajem – njena koža je plave boje. U dubokoj uvali iznad Trablsam Krika ona i njen otac rudar žive veoma teško, te je prilika koja joj se nudi – posao bibliotekarke koja na konju raznosi knjige, biltene i takozvane svaštare raštrkanom stanovništvu po Apalačkim planinama – dobrodošla pomoć da se preživi. Glavna pouka ovog romana je da knjige spasavaju živote.
pariska-biblioteka-dzenet-skeslin-carls-v
Pariska biblioteka“ – Dženet Skeslin Čarls

Pariz, 1939. Mlada i ambiciozna Odil Suše ima sve – muškarca koji je voli i posao iz snova u Američkoj biblioteci u Parizu. Kada nacisti umarširaju u Pariz, na pragu je da izgubi sve do čega joj je stalo. Zajedno sa kolegama bibliotekarima pridružuje se Pokretu otpora sa najboljim oružjem koje ima – knjigama. Ali kad se rat konačno završi, Odil će umesto slobode okusiti gorak plod neizrecive izdaje. Montana, 1983. Lili je usamljena tinejdžerka koja traga za avanturom. Njenu znatiželju budi starija susetka. Dok otkriva njenu tajanstvenu prošlost, Lili uviđa da dele ljubav prema jeziku, iste čežnje i snažnu ljubomoru. I nimalo ne sumnja da ih povezuje mračna tajna iz prošlosti. Ako ste voleli roman „Kradljivica knjiga“, onda ćete ovaj obožavati, jer se radi o izuzetnom delu o ljubavi, prijateljstvu, porodici i moći književnosti.
demon-skolske-biblioteke-morea-banicevic-v
Demon školske biblioteke“ – Morea Banićević

Uzbudljiv i napet roman o dvanaestogodišnjacima, koje su natprirodna bića gurnula u neverovatnu avanturu. U jednom romanu iz lektire četiri dečaka i dve devojčice nabasali su na nečiji zapis, koji se neobjašnjivo vraća i kad ga obrišu. Slova koja nestaju i ponovo se pojavljuju upućuju ih na druge knjige, a rešavanje niza zagonetki vodi ih u drugačiji svet – u staru školsku biblioteku za koju su mislili da više ne postoji. A u njoj se nisu našli slučajno – neko ih je tamo namamio! Počastite svog omiljenog školarca knjigom koja je prepuna neočekivanih obrta i jezivih scena, koje je, pre svega, priča o prijateljstvu i prvim simpatijama.
lavovi-sa-pete-avenije-fiona-dejvis-v
Lavovi sa Pete avenije“ – Fiona Dejvis

Nema tog knjigoljupca kom se neće dopasti knjiga o čuvenoj biblioteci i ukradenim knjigama! Uronite u majstorski napisanu, intrigantnu priču iz prošlosti Njujorške gradske biblioteke, u kojoj se spajaju priče o dve žene iz tri generacije jedne porodice bibliotekara i ljubitelja knjige. Koje tajne krije porodica Lajons i ko je Sejdi Donovan? Ko krade vredne knjige iz biblioteke 1913. i 1993. godine? Autorka priču o nestalim rukopisima iz biblioteke prožima pričom o buđenju feminizma u Americi pedesetih godina 20. veka. Ovo je savršeno štivo za okorele knjigoljupce jer je glavna zvezda knjige sama biblioteka koju je autorka prelepo dočarala, ali i za ljubitelje istorijske tematike čiju radnju vode hrabre junakinje.
Bonus:

zapisano-u-beskraju-v
Zapisano u beskraju“ – Irene Valjeho

Red je obogatiti ovaj izbor i jednim sjajnim publicističkim delom. O čemu se radi u knjizi „Zapisano u beskraju“? Pa o knjigama i bibliotekama, razume se! Ovo nagrađivano štivo predstavlja mnogo više od fenomenalne retrospektive kroz istoriju knjiga u klasičnom svetu, što je sasvim dovoljno da vas raspameti. Ovo je i knjiga putopisa sa zaustavljanjem na bojištima Aleksandra Velikog, u gradu papirusa, u Kleopatrinim palatama i na poprištu zločina nad Hipatijom. U njoj ćete obići prve poznate knjižare i radionice za prepisivanje, videti lomače na kojima su goreli zabranjeni kodeksi i tumarati po podzemnom lavirintu u Oksfordu 2000. godine. Ali pre svega, ovo je izvanredna kolektivna pustolovina sa hiljadama junaka koji su tokom vremena štitili knjigu i činili je mogućom: to su usmeni pripovedači, pisari, iluminatori, prevodioci, putujući prodavci, učiteljice, mudraci, uhode, pobunjenici, kaluđerice, robovi, pustolovke. Upustite se u putovanje kroz život očaravajuće tvorevine koju smo izmislili da bi reči mogle da plove prostorom i vremenom.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Dženet Skeslin Čarls

<p>Dženet Skeslin Čarls je nagrađivana autorka romana <em>Moja lepa Odesa</em> i <em>Pariska biblioteka</em>. Njene priče su izlazile u časopisima <em>Slajs</em> i <em>Montana noar</em>. O istoriji Američke biblioteke u Parizu saznala je dok je radila tamo kao program menadžer. Živi u Montani i Parizu.</p>

    Slika Ejmi Majerson

    Ejmi Majerson

    <p style="text-align: justify">Ejmi Majerson je diplomirala na Univerzitetu Veslijan. Živi u Los Anđelesu i predaje kreativno pisanje na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji. Njen prvi roman <em>Knjižara jučerašnjih dana</em> postao je svetski bestseler.</p> <br /> Foto:&nbsp;Amanda Treyz&nbsp;

    Slika Fiona Dejvis

    Fiona Dejvis

    <p>Fiona Dejvis je autorka šest istorijskih romana &ndash; bestselera<em> Njujork tajmsa </em>&ndash; čije se radnje odvijaju u znamenitim njujorškim zdanjima, kao što je slučaj sa romanom<em> Lavovi sa Pete avenije</em>. Njeni romani osvajaju top-liste čitalaca, a članke objavljuje u publikacijama poput <em>Wall Street Journal</em> i <em>O, Oprah magazine</em>. U Njujork se prvobitno doselila kako bi se bavila glumom, ali se u pisanje zaljubila nakon sticanja master diplome iz novinarstva na Univerzitetu Kolumbija. Knjige su joj prevedene na preko dvadeset jezika. Živi i radi u Njujorku.<br /> <br /> Foto: Kristen Jensen<br type="_moz" /></p>

    Slika Irene Valjeho

    Irene Valjeho

    <p style="text-align: justify">Irene Valjeho je studirala na Univerzitetu u Saragosi i Univerzitetu u Firenci gde je završila doktorat iz oblasti klasičnih filoloških nauka. Njen rad je prvenstveno usmeren na izučavanje klasičnih autora, a to joj omogućava da u mnogim poznatim španskim časopisima objavljuje kolumne u kojima savremene teme vezuje za radove autora iz antičkih vremena. Do sada je objavila nekoliko romana i nekoliko zbirki eseja, a knjiga <em>Zapisano u beskraju</em>, donela joj je nekoliko prestižnih nagrada.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Santiago Basallo</p>

      Slika Madlin Martin

      Madlin Martin

      <p style="text-align: justify">Madlin Martin je autorka bestselera <em>Njujork tajmsa</em> u oblasti istorijske fikcije i istorijskih ljubavnih romana. Živi na sunčanoj Floridi sa dve ćerke, jednom neverovatno razmaženom mačkom i divnim muškarcem. Ljubitelj je istorije, koji će se uvek rado latiti istraživanja. Kada ne piše ili istražuje, pronaći ćete je u Diznilendu sa porodicom ili kako krišom jede nutelu dok gleda smešne video-klipove sa mačkama. Voli i da putuje, a svoju ljubav prema istoriji pripisuje detinjstvu koje je provela u Nemačkoj kao dete vojnog lica.</p>

      Slika Mardžan Kamali

      Mardžan Kamali

      <p style="text-align: justify">Mardžan Kamali je autorka bestseler romana <em>Knjižara u Teheranu</em> i <em>Zajednički čaj</em>. <em>Knjižara u Teheranu</em> se adaptira u scenario za TV-seriju na kanalu HBO a Zajednički čaj u pozorišni komad. Kamalini romani prevedeni su na više od dvadeset jezika a <em>Knjižara u Teheranu</em> dobila je nagradu <em>Prix Attitude</em> u Francuskoj. Njeni eseji objavljivani su u časopisima <em>Wall Street Journal</em>, <em>Literary Hub</em> i <em>Los Angeles Review of Books.</em> Mardžan Kamali diplomirala je englesku književnost na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju, takođe ima diplomu Poslovne škole s Kolumbija univerziteta i diplomu lepih umetnosti i kreativnog pisanja Univerziteta Njujork. Rođena je u Turskoj, roditelji su joj Iranci, detinjstvo je provela u Iranu, Nemačkoj, Keniji i Sjedinjenim Državama. Dobitnica je stipendije <em>National Endowment for the Arts Creative Writing</em>. Živi u okolini Bostona sa svojom porodicom.<br /> <br /> Foto: © David E. Lawrence</p>

      Slika Nadija Vasif

      Nadija Vasif

      <p style="text-align: justify">Nadija Vasif je suvlasnica <em>Divana</em>, prve moderne knjižare u Egiptu, koju je, zajedno sa svojom sestrom Hind i još troje suosnivača, začela 2002. godine. Magistrirala je na Berkbeku pri Londonskom univerzitetu, te stekla master diplomu iz Društvene antropologije u Školi orijentalnih i afričkih studija na istom univerzitetu, kao i master diplomu iz Engleske i komparativne književnosti na Američkom univerzitetu u Kairu. Pre Divana radila je kao istraživačica i propagatorka Organizacije za rešavanje problema genitalnog sakaćenja žena, te u Forumu &bdquo;Žene i sećanje&ldquo;. Uvršćena je u <em>Forbsovu</em> listu Dvesta najmoćnijih žena Bliskog istoka 2014, 2015. i 2016, a o njoj je pisano u <em>Tajmu</em>, <em>Monoklu</em>, časopisu <em>Biznis mantli</em> i drugde. Živi u Londonu sa svojim dvema ćerkama.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Andrew Mason</p>

      Slika Sosuke Nacukava

      Sosuke Nacukava

      <p style="text-align: justify">Sosuke Nacukava je rođen 1978. u Japanu, gde radi kao doktor. Njegova prva knjiga <em>Kamisama No Karute</em> (&bdquo;Božji medicinski zapisi&ldquo;) dobitnica je <em>Šogakukanove</em> nagrade za najbolji roman i osvojila je drugu nagradu Knjižarskog izbora najbolje knjige, a prodata je u više od milion i po primeraka i po njoj je snimljen film. <em>Mačak koji je spasao knjige</em> njegov je drugi roman i već postaje bestseler širom sveta.</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x