Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Knjige zbog kojih ćete zablistati u društvu!

Proučavajući prošlost, možemo bolje da razumemo sadašnjost. U knjigama koje se bave istorijom jednog naroda možemo da dobijemo jasan prikaz prilika u jednoj zemlji kroz vekove i saznamo više o okolnostima razvoja te države. Takođe, možemo da pronađemo i mnogo zanimljivih priča kojih nema u udžbenicima, a koje nam detaljno govore o mentalitetu i kulturi jednog naroda.

Među knjigama domaćih Laguninih pisaca nalaze se pravi biseri među kojima ćete pronaći odlične istorijske priče.

Izdvojili smo za vas najzanimljivije i najinteresantnije priče iz Srbije i Beograda i organizovali dve lepe akcije: „Knjige zbog kojih ćete zablistati u društvu – Priče iz Srbije“ i „Knjige zbog kojih ćete zablistati u društvu – Priče iz Beograda“. Uz knjige sa ova dva spiska zaista ćete dobiti savršen uvid u prošlost naše zemlje i naše prestonice, pa ćete svom društvu moći da se pohvalite velikim znanjem, a možda se, zašto da ne, prijavite i za neki kviz.

Krećemo sa „Pričama iz Srbije“, pa od 1. do 31. jula 2021. dajemo dodatnih 10% popusta na knjige „Nestvarno, a stvarno“ i „Nestvarno, a stvarno 2“ Živojina Petrovića, „Tajna istorija Miloševe Srbije“ Vuka Karadžića, „Sabor junaka“ Petra Žebeljana, „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića, „Pisma iz Srbije“ Bojana Ljubenovića, „Prvi u Srbiji“ Zorana Penevskog, „Neviđena Srbija“ Vlade Arsića i „Odjek prošlosti“ i „Odjek prošlosti II“ Luke Mičete.

Odobravaćemo i članski i količinski popust, a akcija će važiti u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Luka Mičeta

Luka Mičeta

<p style="text-align: justify">Luka Mičeta (Beograd, 1959). Završio Prvu beogradsku gimnaziju. Studirao ekonomiju na Beogradskom univerzitetu. Novinarstvom se bavi od 1980. godine.<br /> <br /> Bio komentator i urednik lista <em>Student</em>; komentator i urednik <em>NIN</em>-a; generalni direktor Tanjuga.<br /> <br /> Objavio je knjige <em>Srbi i demokratija</em> (Vidici i Dosije, Beograd, 1992), <em>Sudbina Bošnjaka</em> (NIN, 1997; Tersit, Beograd, 1999), <em>Panorama pogleda, pojmova i mišljenja Adila Zulfikarpašića</em> (Tersit, Beograd, 2001), <em>Vane Ivanović između Tita i Draže &ndash; Post scriptum jednog Jugoslavena</em> (Čigoja štampa i Otkrovenje, Beograd, 2010), <em>Sulejman, Hurem i Srbi</em> (Laguna, Beograd, 2012), <em>Povratak kralja &ndash; Sudbina Karađorđevića u egzilu</em> (Laguna, Beograd, 2013), <em>Stefan Nemanja &ndash; Nastanak evropske Srbije</em> (Laguna, Beograd, 2013), <em>Stefan Dečanski &ndash; biografija najnesrećnijeg srpskog kralja</em> (Laguna, Beograd, 2014), <em>Duh pobune &ndash; odabrani intervjui</em> (Laguna, Beograd, 2015), <em>Stefan Prvovenčani &ndash; biografija prvog srpskog kralja</em> (Laguna, Beograd, 2015), <em>Krik strasti i marševi trijumfa &ndash; Dr Aleksandar Obradović, impresario Crvene zvezde</em> (Danas, Beograd, 2015, Čigoja štmpa 2016), <em>Despot Stefan Lazarević &ndash; biografija prvog Beograđanina</em> (Laguna, Beograd, 2016), <em>Dušan Silni &ndash; biografija prvog srpskog cara</em> (Laguna, 2016), <em>Stefan Prvovenčani &ndash; biografija prvog srpskog kralja</em>, posebno izdanje (Laguna, Beograd, 2017),<em> Karađorđe I, II, biografija &ndash; Povest o životu srpskog vožda, njegovom dobu i vaskrsu države srpske</em> (Laguna, Beograd, 2018), <em>Odjek prošlosti </em>(Laguna, Beograd, 2019), <em>Zaveštanje Svetog Save</em> (Laguna, Beograd, 2019), <em>Odjek prošlosti II </em>(Laguna, Beograd, 2020).</p>

Milutin A. Popović

<p style="text-align: justify">Osim što se zna da je Milutin A. Popović zabeležio priče o zatvorenicama Srbije s kraja 19. veka i štampao album o njima, za sada nismo uspeli da nađemo pouzdane podatke o njemu. Popović se ne pominje u enciklopedijama i leksikonima. Kada je 1898. godine u <em>Bosanskoj vili</em> najavljena vest o izlasku njegovog <em>Albuma</em> iz štampe, nisu unesene dodatne informacije o autoru. Te godine stručni list <em>Policijski glasnik</em> izgleda izbegava da pomene tu knjigu.<br /> <br /> Recepcija <em>Albuma</em> takođe predstavlja istraživački problem. Na primer, u autorskom i predmetnom katalogu Narodne biblioteke Srbije nismo uspeli da pronađemo dodatne reference. U najnovijoj naučnoj monografiji o istoriji Požarevačkog zatvora izostale su informacije o autoru <em>Albuma</em> i o tome kako je ta publikacija dočekana u ondašnjoj javnosti.</p>

    Slika Petar Žebeljan

    Petar Žebeljan

    <p style="text-align: justify">Petar Žebeljan (1939) rođen je u Perlezu. Gimnaziju je završio u Zrenjaninu, a jugoslovenske i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Skoro sve vreme radio je u novinarskim redakcijama Radio Beograda.<br /> <br /> Objavio je knjige priča &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; (2002) i &bdquo;Nicanje duše&ldquo; (2005), antologiju &bdquo;Srpske antejske pesme&ldquo; (2005); svedočenja &bdquo;Mali radio u velikom radiju&ldquo; (2007), dokumentarno-fikcionalnu prozu &bdquo;Ždralovi nad Perlezom&ldquo; (2011) i knjige pesama &bdquo;Pozni glasovi&ldquo; (2013), &bdquo;Flore i fauni&ldquo; (2015), &bdquo;Drži me neizdrž&ldquo; (2016) i &bdquo;Lov savršenih trenutaka&ldquo;(2018).<br /> <br /> Za svoj rad dobio je Nagradu Zmajevih dečjih igara 2001. i Nagradu &bdquo;Neven&ldquo; za knjigu &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; 2003. godine.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu i Perlezu.</p>

    Slika Vlada Arsić

    Vlada Arsić

    <p style="text-align: justify">Vlada Arsić rođen je u Beogradu, 1963. godine. Dugogodišnji je urednik i novinar u brojnim listovima i časopisima. Pisao je za <em>Press</em>,<em> Ilustrovanu politiku</em>, <em>Politikin zabavnik</em>, <em>Nacionalnu reviju Srbije</em>, reviju <em>SAT Plus</em>&hellip; Autor je i prvi urednik televizijske serije <em>Od zlata jabuka</em>.<br /> <br /> Autor je publicističke knjige <em>Lopatanje đavola</em> (2010) i romana<em> Izgubljene u magli</em> (2012), <em>Armagedon</em> (2014), <em>Brodolom</em> (2014) i <em>Kad zvona zaneme</em> (2016). Roman <em>Izgubljene u magli</em> adaptiran je u radio-dramu koja je premijerno emitovana na Drugom programu Radio Beograda, 2015. godine. Živi i stvara u Beogradu.</p>

    Slika Vuk Stefanović Karadžić

    Vuk Stefanović Karadžić

    <p style="text-align: justify">Vuk Stefanović Karadžić (1787, Tršić &ndash; 1864, Beč), reformator srpskog jezika i pravopisa, sakupljač narodnih umotvorina, pisac, istoričar, etnolog i prosvetitelj. Osnovno obrazovanje stekao je u Lozničkoj školi i manastiru Tronoši, a jedno vreme i u gimnaziji u Sremskim Karlovcima, gde mu je učitelj bio kaluđer i pesnik Lukijan Mušicki. Učestvovao u Prvom srpskom ustanku kao pisar u Negotinskoj krajini. Zbog reumatične bolesti lečio se neuspešno u Novom Sadu, Pešti i Oršavi, i hrom, sa štulom i štapom, vratio se u Srbiju 1810. godine i uskoro počeo da opisuje Negotinsku krajinu i beleži jezičke osobenosti narodnog govora. Putuje u Beč 1813, upoznaje bečke Srbe i sarađuje u njihovim <em>Novinama serbskim</em>, a krajem godine upoznaje slovenačkog filologa Jerneja Kopitara, čiji će uticaj i podstrek biti presudni za Vukov dalji rad. Upoznaje Bečlijku Anu Kraus 1814, s kojom će se 1818. godine oženiti i koja će mu roditi pet sinova i osam kćeri, od kojih su mnoga deca umrla u najranijoj mladosti, a roditelje će nadživeti samo sin Dimitrije i kćer Mina (Vilhelmina). Nastavlja rad na gramatici narodnog govora i skupljanju narodnih pesama, objavljuje <em>Pjesnaricu</em> (1814), reformisanu <em>Pismenicu srbskoga jezika</em> (1814), koju je Kopitar pozdravio rečima &bdquo;dobrodošla prva srpska gramatiko sa ćiriličnim slovima&ldquo;, drugu knjigu srpskih narodnih pesama <em>Narodnu srpsku pjesnaricu</em> (1815) i prvi <em>Srpski rječnik</em> (1818) sa preko 26 hiljada reči, protumačenih na nemačkom i latinskom jeziku, kada se opredelio za fonetski pravopis umesto etimološkog (<em>srpski</em> umesto <em>srbski</em>) i za 29 slova azbuke koja važe do danas (ćirilično slovo <em>х</em> je uneo kasnije). Sam je osmislio ćirilične grafeme <em>ђ, љ, њ, ћ и џ,</em> a iz latinske abecede preuzeo slovo <em>j</em>.<br /> <br /> Putuje u Rusiju 1820, gde je dočekan s velikim uvažavanjem, a 1823. putuje u Nemačku, gde je upoznao Jakoba Grima i Getea. Njegova gramatika i pesnarice prevode se na nemački, češki i ruski, u Lajpcigu stiče titulu počasnog doktora filozofije i postaje dopisni član mnogih evropskih učenih društava.<br /> <br /> Objavljuje prvu knjigu <em>Narodnih srpskih pesama</em> 1824. i piše biografiju kneza Miloša na nemačkom jeziku. Sumnjičen je za zapadnjački uticaj i često u sukobu sa knezom Milošem, pa su njegove knjige bile jedno vreme zabranjene u Srbiji. Najzad se zbog svojih veza i uticaja u naučnim krugovima Evrope i Rusije izmirio sa Milošem i jedno vreme čak bio postavljen za predsednika Velikog suda (gradonačelnika) Beograda 1831.<br /> <br /> Godina 1847. smatra se godinom pobede Vukovih reformatorskih ideja, kada su objavljeni na narodnim jeziku Vukov prevod <em>Novog zaveta</em>, <em>Pesme</em> Branka Radičevića, Njegošev <em>Gorski vijenac</em> i Daničićeva studija <em>Rat za srpski</em> <em>jezik i pravopis</em>.<br /> <br /> Među njegovim najvažnijim delima su još <em>Prvi srpski bukvar</em> (1827), pokretanje kalendara <em>Danica</em>, knjige <em>Srpske narodne poslovice</em> (1836), <em>Srpske narodne pripovijetke</em> (1821, i prošireno izdanje 1853), <em>Kovčežić za istoriju</em><em>, jezik i običaje Srba</em> <em>sva tri zakona</em> (1849), drugo izdanje <em>Srpskog rječnika</em> (1852), sa preko 47 hiljada reči, kao i niz polemičkih, etnoloških i istorijskih spisa.<br /> <br /> Njegovi posmrtni ostaci preneseni su iz Beča u Beograd 1897. i sahranjeni u porti Saborne crkve, pored Dositeja Obradovića.<br /> &nbsp;</p>

    Slika Živojin Petrović

    Živojin Petrović

    <p style="text-align: justify">Živojin Žika Petrović rođen je u Beogradu 1969. godine. U ranoj mladosti pokazuje interesovanje za elektroniku i kibernetiku, a već sa 18 godina registruje samostalnu delatnost, kao svoje dopunsko zanimanje, i osniva servis za popravku TV, audio i video tehnike. Osnovao je firmu &bdquo;Processor Commerce&ldquo;, izdavačku kuću &bdquo;GSM Public&ldquo; i prvi srpski časopis namenjen telekomunikacijama &ndash; &bdquo;Mobilni magazin&ldquo;, a zatim i &bdquo;e magazin&ldquo;, izdanje usmereno ka polju savremenih komunikacija, digitalne ekonomije i finansija. Osnivač je prve i jedinstvene u Srbiji, obrazovne i neprofitne TV stanice Srpska naučna televizija, koja je u saradnji sa kompanijom United Media, krajem 2018. godine prerasla u regionalni kanal nauke i umetnosti Brainz TV, čiji je direktor i glavni i odgovorni urednik.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x