Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
U konkurenciji za nagradu Doma kulture „Studentski grad“ za najbolju knjigu nefikcijske proze, među pet naslova našla se i „Knjiga o fotografiji“ Davida Albaharija i Žarka Radakovića.
Kao i u prvoj zajedničkoj knjizi priča-eseja „Knjiga o muzici“, Albahari i Radaković, naizmenično razmenjujući razmišljanja o svojim ili tuđim fotografijama koje jedan drugom posvećuju, razigravaju jedinstvenu priču o svom dugogodišnjem prijateljstvu, druženju u Zemunu, o zajedničkim prijateljima, snovima i planovima. Istovremeno, pred očima čitaoca izranja povest o jednom proteklom vremenu, ostvarena i rečima i slikama, pri čemu su fotografije u knjizi samo podsetnik na zajedničke dečačke igre, na kasnije zrele umetničke i književne poduhvate, na simbole, artefakte i pejzaže jedne sasvim privatne mitologije, koja je prerasla svoje prostorne i vremenske okvire.
Nad ovim izuzetnim i slojevitim atlasom uspomena obavezno ćemo se zapitati da li su njegovim autorima fotografije poslužile kao ilustracije uz priče ili, naprotiv, kao podstrek da se rastumače, da se otkrije njihov univerzalni smisao i dokuče tajni putevi njihovog nastanka i dalekosežne posledice njihovog značenja.
Odluku o laureatu nagrade DKSG doneće žiri koji čine Vladimir Gvozden, Ana Petrov i Semezdin Mehmedinović.
<p style="text-align: justify">David Albahari (1948, Peć – 2023, Beograd), pisac i prevodilac. Prvu knjigu, zbirku priča <em>Porodično vreme</em>, objavio je 1973. u izdanju Matice srpske iz Novog Sada. Isti izdavač objavio je njegov prvi roman, <em>Sudija Dimitrijevic</em> (1978). Objavio je još romane <em>Cink</em>, 1988; <em>Kratka knjiga</em>, 1993; <em>Snežni čovek</em>, 1995; <em>Mamac</em>, 1996; <em>Mrak</em>, 1997, 2008; <em>Gec i Majer</em>, 1998; <em>Svetski putnik</em>, 2001; <em>Pijavice</em>, 2006; <em>Ludvig</em>, 2007; <em>Brat</em>, 2008; <em>Ćerka</em>, 2010; <em>Kontrolni punkt</em>, 2011, <em>Životinjsko carstvo</em>, 2013; zbirke priča <em>Obične priče</em>, 1978; Opis smrti, 1982; Fras u šupi, 1984; <em>Jednostavnost</em>, 1988; <em>Pelerina</em>, 1993; <em>Izabrane priče</em>, 1994; <em>Neobične priče</em>, 1999; <em>Drugi jezik</em>, 2003; <em>Senke</em>, 2006; <em>Svake noći u drugom gradu</em>, 2008; <em>Male priče</em>, 2013; <em>Propuštena prilika</em>, 2013; <em>21 priča o sreći</em>, 2017, kao i knjige eseja <em>Prepisivanje sveta</em> (1997), <em>Teret </em>(2004), <em>Dijaspora i druge stvari </em>(2008) i <em>Ljudi, gradovi i štošta drugo</em> (2011).<br />
<br />
Zajedno sa Dušanom Petričićem objavio je knjigu za decu <em>Ema i jež koji nestaje</em> (2008).<br />
<br />
Zajedno sa Žarkom Radakovićem objavio je <em>Knjigu o muzici</em> (2013) i <em>Knjigu o fotografiji</em> (2021).<br />
<br />
Za zbirku priča <em>Opis smrti</em> dobio je Andrićevu nagradu. Roman <em>Mamac </em>dobio je Ninovu nagradu za najbolji roman u 1996. godini, kao i nagradu Narodne biblioteke Srbije, Balkaniku i Most-Berlin, a 2008. Vitalovu nagradu za knjigu godine. Godine 2022. dobio je međunarodnu nagradu za književnost „Aleksandar Tišma“.<br />
<br />
Preveo je veliki broj knjiga, priča, pesama i eseja mnogih američkih, britanskih, australijskih i kanadskih pisaca, uključujući Sola Beloua, Vladimira Nabokova, Margaret Etvud, Isaka Baševisa Singera i Tomasa Pinčona. Preveo je i dramske tekstove Sema Šeparda, Keril Čerčil i Džejsona Šermana.<br />
<br />
Član je SANU, srpskog PEN centra i Srpskog književnog društva.<br />
<br />
Knjige su mu pevedene na osamnaest jezika.<br />
<br />
Od 1994. živeo u Vankuveru, u Kanadi. U Beograd (Zemun) vratio se 2012. godine.</p>
<p style="text-align: justify">Žarko Radaković, književnik i književni prevodilac, rođen je 1947. u Novom Sadu (Srbija). Objavio knjige: <em>Tübingen </em>(1990), <em>Knifer</em> (1994, 2018), <em>Ponavljanja </em>(sa Skotom Abotom, 1994), <em>Emigracija </em>(1997), <em>Pogled </em>(2002), <em>Vampiri & Razumni rečnik</em> (sa Skotom Abotom, 2008), <em>Strah od emigracije</em> (2010), <em>Era</em> (2010), <em>Knjiga o muzici</em> (s Davidom Albaharijem, 2013), <em>Kafana</em> (2016), <em>Krečenje </em>(2018), <em>Knjiga o fotografiji </em>(sa Davidom Albaharijem 2021). Preveo je s nemačkog jezika dvadeset sedam dela Petera Handkea. Sarađivao sa umetnicima Erom Milivojevićem (performansi <em>Medex </em>1971, <em>Kornjača </em>1973,<em> Labudovo jezero</em> 1974), Julijem Kniferom (zbornik-monografija <em>Julije Knifer</em><em> 1960–1990</em>), Ninom Pops (<em>Gubitak slike, lepo pisanje i vizualizacija napisanog</em>, 2007). Dugogodišnji urednik na radiju <em>Dojče vele </em>(Keln/Bon). Živi u Kelnu (Nemačka).</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.