Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Knjiga „Miris mraka“ Miomira Petrovića predstavljena u Aranđelovcu

U prepunoj sali biblioteke „Sveti Sava“ u Aranđelovcu u petak, 24. maja 2013, Lagunin pisac Miomir Petrović predstavio je svoj novi, dvanaesti roman „Miris mraka“.
Promociju je vodila Vesna Proković, delegat programa ove ugledne biblioteke. Petrović je o svom romanu između ostalog rekao: „Ideja za roman ’Miris mraka’ u meni tinja već jako dugo, možda polovinu mog života. Jednostavno, vreme je taložilo mnoge priče o mojoj porodici, kako sa očeve tako i s majčine strane i do ispisivanja ovakvog rukopisa je nekako moralo doći. Imao sam sreće da sam tokom detinjstva i mladosti bio okružen leporekim ljudima koji su umeli da pripovedaju i u čijim pričama sam, sasvim moguće, pronalazio i argumente za odluku da jednog dana postanem i sam pripovedač. Druga srećna okolnost je bila što su moji preci voleli da se fotografišu i taj obiman porodični album sa starim fotografijama je uvek bio pri ruci. Ovaj je rukopis, stoga, možda i krovna konstrukcija mog dosadašnjeg romanesknog opusa.“
U maniru dinamičnih promocija, kakve najčešće moderira autor, i u Aranđelovcu je publika postavljala pitanja i dileme na temu položaja umetnosti u Srbiji kao i položaja autora. Na pitanje jednog od posetilaca promocije: „Otkrijte nam deo profila glavnog junaka koji, kako bi našao svetlost, bira, kako kažete u mraku mrak“, Petrović je odgovorio: „Maksim Maksimović je, kako se nekada prezivalo moje pleme, jedna vrsta svečoveka Balkana. Onako kako bi nemački dramatičari 19. veka rekli: jederman. To je čovek u frakturi između istorije i ideologije, pritisnut točkom balkanske sudbine: ratovima, egzistencijalnim zebnjama, na korak od Evrope ali i na korak od Orijenta, pomalo sve, pomalo ništa, strastven i imaginativan, a ipak dezorijentisan, rastrzan. Rečju, kao Balkan. Njegova teza je da na ovim prostorima sebe spoznajemo upravo u mraku, budući da smo njime često okruženi. Po njemu, svetlost na kraju tunela se može pronaći tek prihvatanjem zagrljaja mraka a ne neprestanim bekstvom od njega u neku lažnu svetlost, nepristajanjem na pomračinu u koju nas uvodi istorija i njen ekstenzivni deo politika.“
Na pitanje: „Govorite o mogućnostima različitih čitanja vaše knjige koja može da se čita kao psihološka drama sa elementima fantastike, kao porodična saga, istorijski roman, priča o Dorćolu... Ipak, koje bi to čitanje bilo prvo?“, Miomir Petrović je odgovorio: „Svakako bi prvo čitanje bilo u tokovima romana reke. Pre svega, da se poslužim holivudskom terminologijom, ’Miris mraka’ je jedna vrsta road movie-a. U onoj meri u kojoj je i Homerova ’Odiseja’ takva vrsta priče. Ali mislim da u ovoj knjizi postoji nešto za svakog čitaoca. I roman o beogradskom Dorćolu, istorijski roman, roman o apatridima i apatridstvu.“

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x