Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Klasik „Frankenštajn ili Moderni Prometej“ Meri Šeli u knjižarama od 10. marta

Lagunina edicija „Klasici svetske književnosti“ postala je bogatija za još jednu knjigu – „Frankenštajn“ Meri Šeli.

Meri Šeli je engleska književnica koja je živela u 19. veku (1797–1851), a „Frankenštajn ili Moderni Prometej“ je njeno najpoznatije delo. Autorka je imala samo 21 godinu kad je objavila ovu horor priču o Viktoru Frankenštajnu, naučniku i tvorcu jednog od najslavnijih čudovišta na svetu.

Viktor Frankenštajn je želeo da otkrije tajnu života a stvorio strašno čudovište. Ono je postalo otelotvorenje užasa i kazne koja sledi kad se prekorače moralne granice ljudskog napretka.

Poput Prometeja, Viktor Frankenštajn je pobunjenik koji veruje u vlastite tvoračke potencijale i ima smelosti da prevaziđe ljudska ograničenja. Njegova intelektualna znatiželja i ambicija ne doprinose društvu već vode u propast, i kao njegov mitski preteča on biva kažnjen zbog potrage za zabranjenim znanjem.

Još od objavljivanja 1818. čitaoci su bili fascinirani Frankenštajnovim čudovištem i zaintrigirani moralnim i etičkim pitanjima koja je roman pokrenuo. Ovaj gotski roman i klasik engleske književnosti tako je prerastao u književni mit, koji i danas živi kroz mnogobrojne pozorišne, filmske i medijske adaptacije.

Ovo Lagunino izdanje sadrži autorkin uvod izdanju iz 1831, predgovor njenog supruga P. B. Šelija i pogovor književnog kritičara i teoretičara Vladimira Gvozdena, a možete ga pronaći od utorka 10. marta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Meri Šeli

Meri Šeli

<p style="text-align: justify">Meri Vulstonkraft Šeli (1797&ndash;1851) rođena je u Londonu 30. avgusta 1797. godine. Njen otac je bio radikalni filozof Vilijam Godvin, a majka Meri Vulstonkraft, spisateljica poznata po ranom feminističkom delu <em>Odbrana prava žena</em> (1792). Majka je umrla jedanaest dana posle njenog rođenja, tako da se o njenom vaspitanju brinuo otac. Obrazovanje je sticala uglavnom kod kuće, veoma rano je pokazala sklonosti prema čitanju i pisanju, a prvi tekst je napisala sa jedanaest godina. Tokom leta 1812. godine boravila je u Škotskoj, gde je upoznala draži harmoničnog života u provinciji, koje će pronaći svoj izraz i u pojedinim delovima romana <em>Frankenštajn</em>.<br /> <br /> Godine 1814. godine Meri je upoznala Persija Biša Šelija, poštovaoca i sledbenika stavova njenog oca Vilijama Godvina. Ubrzo je započela komplikovanu vezu sa njim, a venčali su se 1816. godine, posle smrti Šelijeve supruge Herijet. Iako žive u relativnoj oskudici, život provode putujući Evropom. U maju 1816. odlaze na obale Ženevskog jezera, gde već boravi njihov prijatelj Bajron. Ovde Meri dobija inspiraciju za pisanje romana <em>Frankenštajn</em>. Život Meri Šeli bio je obeležen gubicima: od četiri deteta koje je rodila preživeo je samo Persi Florens, a njen suprug Persi Šeli se udavio 1822. godine, kad se njegov brodić prevrnuo za vreme letnje oluje blizu La Specije u Tirenskom moru. Posle njegove smrti Meri se vratila u Englesku, gde je živela kao profesionalni pisac do smrti 1851. godine.<br /> <br /> Sve do sedamdesetih godina 20. stoleća Meri Šeli je bila poznata pre svega po svom radu na priređivanju i publikovanju dela Persija Biša Šelija, kao i po romanu <em>Frankenštajn</em> (1818, 1831). Mada joj je otac Persija Šelija zabranio da napiše biografiju svog supruga, Meri je pripremila i objavila celokupno izdanje njegovih pesama 1839. godine. U novije vreme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i istorijski roman <em>Valperga</em> (1823), apokaliptički roman <em>Poslednji čovek</em> (1826), kao i njena dva poslednja romana <em>Lodor</em> (1835) i <em>Fokner</em> (1837). Povodom dva veka od izlaska prvog izdanja romana <em>Frankenštajn ili moderni Prometej</em> (1818) objavljeno je na engleskom jeziku mnoštvo kritičkih radova, monografija i zbornika, čime je Meri Šeli konačno i neopozivo svrstana među amblemske figure moderne evropske književnosti.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x