Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Klasici svetske književnosti „Male žene“ i „Dobre supruge“ Luize Mej Olkot u prodaji od 30. septembra

„Male žene“, roman o životu četiri sestre u Americi tokom građanskog rata, odmah po objavljivanju 1868. godine postao je bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je autorka Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak – „Dobre supruge“, koji je objavljen 1869. godine.

Zasnovane na mladalačkim doživljajima Luize Mej Olkot, „Male žene“ opisuju porodični život četiri sestre Marč, koje žive u maloj zajednici Nove Engleske. Meg, najstarija, lepa je i želi da bude dama. Džo je sa svojih petnaest godina neugledna i nekonvencionalna i gaji ambiciju da postane spisateljica. Bet je nežna trinaestogodišnjakinja sklona muzici, a Ejmi plavokosa dvanaestogodišnja lepotica.

Priča o njihovim kućnim avanturama, pokušajima da uvećaju porodične prihode, njihovim poznijim ljubavima i prijateljstvu sa susedima Lorensima i dan-danas je sveža i zavodljiva.

„Dobre supruge“ nastavljaju pripovest o sestrama Marč, koje će kao mlade žene morati da se suoče s neumitnim iskušenjima i problemima svakodnevnog života u svojoj potrazi za srećom.

Ovaj klasik američke književnosti, koji je Gardijan 2013. godine proglasio jednom od najvažnijih ženskih knjiga svih vremena, imao je i brojne filmske adaptacije. Čuvena je ona iz 1933. godine sa Ketrin Hepbern, 1949. u filmu „Male žene“ igrala je Elizabet Tejlor, a 1994. Vinona Rajder i Kirsten Danst. Krajem ove godine pojaviće se nova verzija „Malih žena“, u kojoj jednu od sestara Marč igra Emili Votson.

Romane „Male žene“ i „Dobre supruge“ u jednoj knjizi možete pronaći od ponedeljka 30. septembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Luiza Mej Olkot

Luiza Mej Olkot

<p style="text-align: justify">Američka autorka Luiza Mej Olkot rođena je 29. novembra 1832. godine u Džermantaunu u Pensilvaniji, kao druga od četiri ćerke u porodici Olkot. Njen otac Ejmos Bronson Olkot bio je transcendentalista i učitelj, a majka Abigejl Mej, poznatija kao Abi, socijalna radnica. Porodica se 1834. godine preselila u Boston, gde je Luizin otac osnovao eksperimentalnu školu i pridružio se transcendentalističkom klubu sa R. V. Emersonom i H. D. Torom. Transcendentalizam kao idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine XIX veka donosio je romantičarski i mistički individualizam i, delujući više kao društveni pokret nego filozofska škola, odigrao bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike. <br /> <br /> Priča o porodici Olkot delom je i priča o transcendentalizmu. Novi stavovi o obrazovanju i metodama odgajanja dece oblikovali su Luizinu svest, nagoneći je da u svemu teži savršenstvu. Olkoti se 1840. godine sele u prirodu i dve godine žive u eksperimentalnom selu Frutlend, zasnovanom na principima utopijske komune. Ovakve odluke dovele su porodicu do krajnjeg siromaštva. Međutim, Luiza odlučuje da izvuče porodicu iz siromaštva a sebe učini slavnom, te počinje da objavljuje prvo pesme, potom priče, a kasnije i romane. Porodica se 1858. godine preselila na imanje Očard haus, kuću okruženu jabučarom, koja i danas postoji kao nacionalni spomenik u znak sećanja na slavnu književnicu. Luiza Mej Olkot preminula je 1888. godine u Bostonu, a sahranjena je u Konkordu pored Emersona, Hortona i Toroa na proplanku poznatom kao Greben pisaca. <br /> <br /> Luiza Mej Olkot je čitav život posvetila svojoj porodici iako je oduvek želela da putuje i upozna svet. Umesto toga, njene knjige i dan-danas obilaze svet. Za časopis <em>Atlantik mantli</em> (<em>Atlantic Monthly</em>) počela je da piše 1860. godine. Nakon učešća u Američkom građanskom ratu 1863. godine objavljuje <em>Skice iz bolnice</em> (<em>Hospital Sketches</em>), a godinu dana kasnije i roman <em>Raspoloženja</em> (<em>Moods</em>). Sredinom šezdesetih godina XIX veka Luiza Mej Olkot pisala je popularne trilere, građene na senzacionalističkim pričama punim strasti i srčane borbe poput romana <em>Polinina strast i kazna</em> (<em>Pauline&rsquo;s Passion and Punishment</em>, 1862). Knjiga <em>Moderni Mefistofel</em> (<em>A Modern Mephistopheles</em>, 1875) napisana je u potpuno drugačijem stilu, a spisateljica se u njemu bavi ozbiljnim filozofskim temama i preispitivanjem mračne strane čovekove prirode. <br /> <br /> Međutim, proslavila ju je sasvim drugačija vrsta književnosti. Na nagovor izdavača Tomasa Najlsa, koji je želeo da objavi &bdquo;žensku priču&ldquo;, napisala je <em>Male žene</em> (<em>Little Women</em>), roman o četiri sestre. Knjiga je štampana 1868. godine i odmah je postala bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak &ndash; <em>Dobre žene</em> (<em>Good Wives</em>), koji je objavljen 1869. godine. Kasnije su usledili nastavci: <em>Dečaci</em> (<em>Little Men</em>, 1871) i <em>Deca gospođe Džo</em> (<em>Jo&rsquo;s Boys</em>, 1886). Svi nastavci naišli su na izuzetno dobar prijem kod čitalaca i kritike, a roman <em>Male žene</em> spada u najvoljenije knjige svih vremena jer dotiče srca čitalaca različitih uzrasta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Wikimedia Commons</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x