Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Ratna, sanitetska i humanitarna svedočenja lekara o Velikom ratu objedinjena su u knjizi Branislava Dimitrijevića, koju je priredila Snežana Veljković.
Osim značajnog svedočanstva o pozadinskim prilikama u Velikom ratu i potresnim okolnostima u srpskom vojnom sanitetu u ratno vreme, ova knjiga iz zaostavštine poznatog lekara i književnika Brane Dimitrijevića bogata je brojnim izvodima iz dnevnika, svedočanstvima, uspomenama, fotografijama i originalnim dokumentima o ovom periodu u Srbiji.
Pored „sanitetskih“ aspekata rata u vreme Cerske i Kolubarske bitke ili marša na Drinu, Dimitrijevićev dragoceni doprinos je i rasvetljavanje hirurškog rada u Velikom ratu i požrtvovanosti naših žena lekara. Osim toga, jedinstven je i nezaobilazan uvid u epidemije kuge i španske groznice, opis rada stranih medicinskih misija, američkih, ruskih i britanskih humanitaraca, povlačenja preko Albanije, srpskih vojnih saniteta u Bizerti i na Korzici, specijalističke lekarske službe na Solunskom frontu, te stanja srpskih bolnica i saniteta po završetku rata.
Ovako sveobuhvatna iz ugla lekara svedoka, „Kazivanja lekara o Velikom ratu“ imaju istorijski značaj jer po prvi put izbliza sagledavaju mnoge značajne istorijske ličnosti, političare, generale, vojskovođe, lekare i druge javne ličnosti onoga vremena.
Priređivački rad doktorke Snežane Veljković na sređivanju ovog Dimitrijevićevog rukopisa i uobličavanju obimne građe u uzbudljivo i čitko ilustrovano štivo još jedan je njen podvig (pored monografije o Milanu Jovanoviću Morskom) i hvale vredan trud da se sačuva uspomena na zaslužne i svestrane ličnosti požrtvovanih srpskih lekara, kakav je bio i dr Branislav Dimitrijević (1939–2015), stomatolog, hirurg i redovni profesor na Stomatološkom fakultetu. Pod književnim imenom Brana Dimitrijević objavio je niz proznih dela, priča, romana, eseja i putopisa. Organizovao je redovne godišnje kongrese 800 godina srpske medicine i kao urednik učestvovao u izdanju zbornika radova i monografija o istaknutim lekarima.
„Kazivanja lekara o Velikom ratu“ možete pronaći od 2. marta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.
<p style="text-align: justify">Dr Branislav Dimitrijević bio je stomatolog, hirurg, redovni profesor na Stomatološkom fakultetu na predmetu maksilofacijalna hirurgija. Osnovna delatnost bila mu je maksilofacijalna protetika, disciplina u povoju, ne samo na Stomatološkom fakultetu nego i šire, u evropskim i svetskim razmerama. Na osnovu rezultata svog kliničkog rada smatran je u bivšoj SFRJ najistaknutijim stručnjakom u ovoj oblasti, a prema jednom američkom časopisu i jednim od istaknutijih u Evropi (<em>Compend Contin Educ Dent, 1993, Vol. XIV, No 2, pp 194</em>). Osnovao je 1993. godine Kabinet za maksilofacijalnu protetiku u Jerevanu (Jermenija). Stoga je proglašen počasnim doktorom Državnog medicinskog fakulteta u Jerevanu (1995).<br />
<br />
Pod književnim imenom Brana Dimitrijević objavio je niz proznih dela, priča, romana, eseja, putopisa, među kojima su i sledeća: <em>Balada o košavi</em> (Beograd, 1990), <em>Ševa u vrtu predskazanja</em> (Beograd, 1993), <em>Umreti u Jermeniji</em> (Beograd, 1995), <em>U kontejneru – zapisi srpskog ratnog hirurga 1916–1918</em> (Beograd, 2001. i 2004), <em>Jerevansko proročanstvo</em> (Beograd, 2001), <em>Stomatologija i kultura</em> (Beograd 2002), <em>Beogradski košmar Mihajla Bulgakova – Pseće srce drugi deo</em> (Beograd, 2004), <em>U ravnicama privida</em> (Beograd, 2008), <em>Moja gerila</em> (Beograd, 2010). Godine 1990. postao je član Udruženja književnika Srbije, iz koga je istupio 1999. godine. U dnevnom listu Politika objavio je dva feljtona: <em>Zaboravljeni gorostas</em> (septembar – oktobar 2001) i <em>Dobrudža 1916</em> (oktobar 2007).<br />
<br />
U nasleđe nam je ostavio i desetak izvedenih radio-drama, dva dokumentarna filma <em>Podrum svetih žrtava</em> (Radio-Televizija Srbije, 2005) i <em>Od krojačke igle do hirurškog noža</em> (Radio-Televizija Srbije, 2011) i dva televizijska serijala <em>Legenda o Dragomancima</em> (Radio-Televizija Srbije, 2003) i <em>Srpski vojni sanitet u Velikom ratu</em> (Radio-Televizija Srbije, 2014/2015), u kojima je bio scenarista i voditelj.<br />
<br />
Bio je predsednik Sekcije za istoriju medicine srpskog lekarskog društva (2009– 2015), a od 20. januara 2008. godine urednik elektronske biblioteke „Istorija medicine“ Međunarodne kulturne mreže „Projekat Rastko“ (www.rastko.rs/istorija/medicina). Za svestran rad na kulturnom planu nagrađen je Zlatnom značkom Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Nagrađen je Zahvalnicom s plaketom Vojske Srbije i Crne Gore – Sektor za logistiku GŠ VSCG Sanitetska uprava – za zasluge u izučavanju istorije saniteta srpske vojske u Prvom svetskom ratu.<br />
<br />
Počasni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva postao je 2008. godine. Godine 2015. Srpsko lekarsko društvo nagradilo ga je <em>Zlatnim perom</em>. Organizovao je redovne godišnje kongrese <em>800 godina srpske medicine</em> i kao urednik učestvovao u izdanju zbornika radova i monografija o istaknutim lekarima. Posle šestogodišnjeg mandata, za vreme koga je veoma unapredio rad Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva, godine 2015. izabran je za počasnog predsednika Sekcije.<br />
<br />
Bio je pokretač i (u velikoj meri) realizator postavljanja spomen-ploče stranim medicinskim misijama koje su učestvovale u balkanskim ratovima (prva ploča 2012) i Velikom ratu (druga ploča 2015) na zgradi Srpskog lekarskog društva (Džordža Vašingtona 19).<br />
<br />
Pažnju istoričara medicine privukao je knjigom <em>U kontejneru – zapisi srpskog ratnog hirurga 1916–1918</em>, zasnovanom na analizi rukopisa jednog ratnog dnevnika koji se kao neidentifikovan čuvao u Arhivi SANU. Uz pomoć Milorada Radevića, istoričara, Brana Dimitirijević utvrdio je da je autor tih dnevničkih zapisa niko drugi do sanitetski general dr Mihailo Mika Petrović (1863–1934), načelnik Hirurškog odeljenja Vojne bolnice u Nišu, kasnije šef Hirurškog odeljelja Glavne vojne bolnice u Beogradu i profesor hirurške propedevtike na Medicinskom fakultetu u Beogradu – koji se opravdano smatra ocem srpske ratne hirurgije. Tada je zapisao:<br />
<br />
<em>Onog trena kad sam rastumačio Petrovićev ratni dnevnik 1916–1918, i kad sam se spram Petrovića, njegove hrabrosti, odlučnosti, visokog ne samo profesionalnog nego i ličnog morala... lično osetio kao najobičnije zrnce peska, počela je možda moja gerila, moj unutrašnji preporod... Ako je Petrović <u>mogao ono</u>... zar ja ne mogu da bar obnovim sećanje na njegovo delo.</em><br />
<br />
Od tada se intenzivno bavio proučavanjem srpskog vojnog saniteta iz vremena Velikog rata, autentično, originalno, na nov način, na osnovu rukopisa, sećanja i uspomena lekara i medicinara, učesnika i svedoka rata. Lekari, učesnici rata, postali su lična preokupacija Brane Dimitrijevića, njihova stradanja njegova mora, namerni zaborav (kako je govorio) njihovog rada i muka bio je okidač za istraživanje njihovih života. Opisivao je bezizlazne situacije u kojima su se nalazili, u kojima su stradali i umirali, ali i one koje su savladali. Umro je iznenada 30. juna 2015. i za sobom ostavio nezavršen rukopis o ratnim, sanitetskim i humanitarnim svedočenjima lekara.<br />
<br />
Sekcija za istoriju medicinu Srpskog lekarskog društva odlučila je da objavi rukopis Brane Dimitrijevića. Uređivanje je poverila članu Sekcije, profesorki dr Snežani Veljković, uz usmeno obećanje drugih članova da će pomoći u svemu što ona zatraži od njih. Održali su obećanje.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.