Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Kako da ispadnete pametni u društvu uz ove knjige

Da li zavidite ljudima koji tek tako, naizgled bez imalo napora, briljiraju u društvu svojom rečitošću i erudicijom? Da li biste i vi ponekad da zablistate u društvu i izazovete divljenje svih prisutnih nekom neobično zanimljivom temom koju ste pokrenuli i potom izneli sa savršenom preciznošću i iskričavim umećem?
Bez brige, čemu služe knjige? Svi mi često čitamo iz nekih čudnih pobuda, pa što da ne i da bismo bili glavni u društvu. Ako ste pak introvert i mislite da je ovo lakše reći nego učiniti, demonstriraću vam.

Recimo da ste u društvu manje-više nepoznatih ljudi i upravo je zavladao muk. Ovo je vaš trenutak i treba zgrabiti prvo što imate pri ruci – čašu? Hvatate se davljenički za tu čašu jer vi ste čitali „Skriveni svet oko nas“ Marka Miodovnika i kažete naizgled niotkuda: „Da li znate da je staklo zamrznuti kristal?“ Imate njihovu pažnju i nastavljate: „Nastaje od šake peska – ali ako zagrevamo pesak u pustinji, postoji dobra mogućnost da će nastati samo lepljiva providna tečnost. Potrebna je prava količina kvarca, topljenje, pa potom zaleđivanje. Ali ako udari grom usred pustinje pa padne noć i zaledi smesu koja je nastala, možemo da dobijemo ugljenisane staklene štapove kao one koje koristi bog Tor u filmu! Genijalno, zar ne?“

Ili ako nema čaše na vidiku, ili pak pijete iz one plastične, možda je pravi trenutak da počnete priču o tome da je plastika omogućila industrijsku revoluciju, sa zaključkom da eto ni kafići danas ne bi bili toliko pristupačni i rasprostranjeni da nema plastike zbog koje je serviranje svega i svačega – pa i piva – tako jeftino. Ili prosto dohvatite se prvog što vam zapadne za oko, recimo betona pod nogama, i guknite: „Da li znate da beton ima uzbudljiv unutrašnji život? U njemu se dešavaju hemijske reakcije godinama pa i decenijama nakon što se cement stvrdnuo?“

Naravno, ovo je samo mamac za razgovor, i onda morate da produbite stvar. Elaborirajte o kalcijum-silikatnim vlaknima koji zarobljavaju vodu u betonu. A onda nagli zaokret: „Da li znate da voda više određuje političke izbore političara nego svi parlamenti i diplomate ovog sveta! Eto, Rusija nema prirodne toplovodne luke koje su ključ za trgovinu, pa je zato Putin aneksirao Krim i tvrdoglavo se drži Avganistana. Kina nema jaku mornaricu pa je Južnokinesko more trenutno najvatrenija strateška tačka na svetu, jer se tu bore za prevlast Kinezi, Japanci, Indonežani, Indijci i naravno, Amerikanci.“ Imate njihovu pažnju, zar ne?

Ako baš ništa ne otvori priliku da briljirate, uplovite u sigurne luke lokalpatriotizma: „Da li ste ikad razmišljali o tome da je Beograd jedini grad na svetu na ušću dve velike reke?“ Koje pijano društvo ne voli da priča o politici, a sa „Zatočenicima geografije“ možete da uđete u um velikih političara današnjice.

Ipak, ne zaboravite da niko ne voli pametnjakoviće koji se samo rasipaju svojim znanjem. Ako oko sebe imate ljude kojima je čaša uvek poluprazna (pa i sad naročito) i malo su se unervozili od vašeg pametovanja, vi ste čitali „Faktologiju“ ili „Ljudski rod – kako smo sje*ali sve što smo mogli“ i sada je vreme da izvučete pravu kartu iz rukava – skepsu. „Evoluciju možemo da gledamo kao niz epohalnih grešaka pre nego majstorsko prilagođavanje okolnostima. Pogledajmo Lusi, našu praprapraprapretkinju. Njene fosilizovane kosti su otkopane sedamdesetih godina dvadesetog veka i ona je bila karika između majmuna koji su prvi počeli da silaze sa drveća i hodaju i današnjih ljudi, a znate kako je završila? Pala je sa drveta.“

A kad smo već kod šimpanza, nije lepo rugati im se. Autor „Faktologije“ navodi da su njihovi nasumično odabrani odgovori o npr. procentu populacije koji živi u najgorem siromaštvu ispravniji nego odgovori svih profesora, novinara, nobelovaca i investicionih bankara zajedno.

Poenta je da ih malo zabavite, a ne da zevaju.

Ako oko sebe imate ljude koji samo vole da briljiraju a ne da slušaju, onda počnite polako da razobličavate ljudsku prirodu: „Paradoksalno, kako piše autor ’Faktologije’, ljudi imaju instinkt koji im pomaže da svuda oko sebe vide napredak, dok objektivno, sve više stvari se raspada! Takođe, instinkt nam kaže da je katastrofa koja nas je zadesila najgora do sada, dok ako pogledamo istoriju, katastrofe dolaze i odlaze i teško da je naša baš najgora.“

Jedu vam iz ruke, zar ne?

A ako vi, kao i ja, sedite kod kuće i sa svojim prijateljima u najboljem slučaju pričate preko Skajpa o ingenioznosti ljudske prirode, onda vam je ovo dobar šlagvort da kao usput dodate: „Godine 1871. Nobel, pronalazač dinamita, rekao je o svom izumu: ’Možda će moje fabrike okončati ratove pre nego vaši kongresi: onog dana kad dve vojske budu mogle da unište jedna drugu za tren oka, sve civilizovane zemlje svakako će se trgnuti od užasa i raspustiti svoje oružane snage.’ I po čoveku se zove Nobelova nagrada! A izumitelj mitraljeza rekao je da će njegov izum najaviti novu, humanu eru ratovanja.“

A ako baš ništa nije upalilo, i već vas pomalo mrze jer ste im stali na muku, znamo šta svi, ama baš svi vole: čokoladu. I sada je vreme da počnete priču oslanjajući se na Miodovnika o tome zašto je topljenje čokolade u ustima bio epohalni pronalazak. „Znate, proizvođači su prvobitno želeli da stvore od kakaoa tečni napitak koji bi bio konkurent kafi i čaju. Nisu uspeli, pa smo dobili čokoladu u čvrstom stanju. A onda su shvatili da je čokolada u čvrstom stanju, koja menja agregatno stanje i na naše zadovoljstvo otapa se u našim ustima, mnogo moderniji način konzumiranja. I bi čokolada!“

Ako vam se osladilo da budete glavni u društvu, evo dalje literature za vas: „Sapijens“, „Homo Deus“, „21 lekcija za 21 vek“ sada već čuvenog Hararija, „E zabole me“ i „Postanak“ .

Čitajte pažljivo, hvatajte beleške i ne zaboravite – ovo ostaje među nama.  

Bonus savet: Ako ste malo nespretni i kad je dejtovanje u pitanju a nalazite se u bioskopu, pomenite tek onako da je celuloidna plastika omogućila da se omasovi fotografija koja je dotad bila pristupačna samo za malobrojni krug ljudi, pa su tako nastale i fotografije koje se brzo smenjuju, celuloidna traka i filmska umetnost kojoj vi sada prisustvujete.

Autorka teksta: Nevena Milojević

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ana Rosling Renlund

Ana Rosling Renlund

<p style="text-align: justify">Ana se rodila u Falunu u Švedskoj 1975. Završila je sociologiju na Univerzitetu Lund i fotografiju na Univerzitetu Geteborg, suosnivač je i potpredsednik <em>Fondacije gepmajnder</em>. <br /> <br /> Ana je predavač i čuvarka interesa krajnjih korisnika <em>Gepmajndera</em>, budući da se stara da sve što ova fondacija radi bude lako za razumevanje. Zajedno sa Ulom, režirala je Hansove nastupe na TED konfernecijama i drugim predavanjima, pravila grafikone i sljadove za <em>Gepmajnder</em>, i dizajnirala korisnički interfejs za grafikon sa animiranim balončićima za <em>Trendelajzer</em>. Kada je <em>Gugl </em>2007. kupio tu alatku, prešla je da radi u <em>Gugl</em> kao viši dizajner. Ana se 2010. vratila u <em>Gepmajnder </em>da bi razvijana novi besplatni nastavni materijal. <br /> <br /> <em>Dolarska ullica</em>, koja je pokrenuta 2016, Anin je izum i tema njenog nastupa na TED konferecniji 2017. <br /> <br /> Ana je osvojila nekoliko nagrada za svoj rad u <em>Gepmajnderu</em>, uključujući i Nagradu za komunikacije, Zlatno jaje Švedske asocijacije agencija za komunikaciju, i Nagradu za kompanije čije ideje menjaju svet 2017. <br /> <br /> Ana je u braku sa Ulom Roslingom. Imaju troje dece: Maksa, Teda i Ebu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Gapminder Foundation - Why we wrote Factfulness / CC BY 3.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Dejvid Kristijan

Dejvid Kristijan

<p style="text-align: justify">Dejvid Kristijan (1946) je američki istoričar i univerzitetski professor specijalizovan za rusku istoriju.<br /> <br /> Godine 1989. održao je svoje prvo predavanje iz predmeta &bdquo;Velika istorija&ldquo;, čiji je cilj predstavljanje svega što se desilo od početka univerzuma pa do sad. Predsednik je Internacionalnog udruženja za izučavanje velike istorije, a u radu mu pomažu stručnjaci iz različitih oblasti prirodnih i društvenih nauka. Time je privukao i pažnju Bila Gejtsa koji je odlučio da finansira ovaj projekat kako bi ovaj predmet ušao u obavezni univerzitetski kurikulum.</p>

Slika Hans Rosling

Hans Rosling

<p style="text-align: justify">Hans se rodio u Upsali, u Švedskoj, 1948. Studirao je statistiku i medicinu na Univerzitetu u Upsali i javno zdravlje na Medicinskom fakultetu Sejnt Džon u Bangaloru u Indiji, gde je stekao doktorsku diplomu 1976. Od 1974. do 1984. ukupno osamnaest meseci je bio na bolovanju i brinuo se o svoje troje dece. Od 1979. do 1981. Hans je bio okružni medicinski službenik u Nakali u Mozambiku, gde je otkrio dotad nepoznatu paralitičku bolest poznatu kao <em>konza</em>. Zahvaljujući kasnijem istraživanju ove bolesti stekao je doktorsku titulu na Univerzitetu u Upsali 1986. Od 1997. Hans je bio profesor međunarodnog zdravlja na Institutu Karolinska, medicinskom fakultetu u Stokholmu u Švedskoj. U istraživanju se fokusirao na veze između ekonomskog razvoja, poljoprivrede, siromaštva i zdravlja. Takođe je započinjao nove kurseve, uspostavljao partnerstva i bio koautor udžbenika o globalnom zdravlju.<br /> <br /> Hans je 2005. osnovao <em>Fondaciju gepmajnder</em> zajedno sa sinom Ulom Roslingom i snahom Anom Rosling Renlund, a misija im je bila da se bore protiv pogubnog neznanja činjeničnom slikom sveta koju svi mogu da razumeju. Hans je držao predavanja finansijskim institucijama, korporacijama i nevladinim organizacijama, a njegovi TED nastupi imaju preko 35 miliona pregleda. <br /> <br /> Hans je bio savetnik Svetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, i još nekoliko agencija za pružanje pomoći, suosnivač je Doktora bez granica u Švedskoj. Učestvovao je u izradi i predstavljanju tri dokumentarca u produkciji BBC-a: <em>Radost statistike</em> 2010, <em>Ne paničite &ndash; istina o broju stanovnika</em> 2013, i <em>Ne paničite: Kako iskoreniti siromaštvo za petnaest godina</em> 2015. Hans je bio član međunarodne grupe Švedske akademije nauka i Mreže globalne agende Svetskog ekonomskog foruma u Švajcarskog. Časopis <em>Foreign Policy</em> ga je ubrojao u sto vodećih globalnih mislilaca 2009, časopis <em>Fast Company</em> u sto najkreativnijih ljudi 2011, a <em>Time</em> u sto najuticajnijih ljudi sveta 2012. <br /> <br /> Hans i njegova supruga Agneta Rosling imaju troje dece: Anu, Ulu i Magnusa. Hans je preminuo 7. februara 2017.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© David Shankbone / CC BY 3.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

<p style="text-align: justify">Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku.<br /> <br /> Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu <em>Sapijens: Kratka istorija čovečanstva</em>, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu <em>Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice</em>, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi <em>21 Lekcija za 21. vek</em> u kojoj se posle pogleda u prošlost u <em>Sapijensu </em>i zagledanosti u budućnost u <em>Homo deusu</em> zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu <em>Neksus: Kratka istorija informacionih mreža</em>, <em>od kamenog doba do veštačke inteligencije</em> u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. <br /> <br /> Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima <em>Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine</em> i <em>Wall Street Journal</em>.<br /> <br /> Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.</p>

Slika Mark Manson

Mark Manson

<p>Mark Manson je bestseler autor sa liste <em>Njujork Tajmsa</em> knjiga <em>E, zabole me: Suptilna umetnost življenja</em> i <em>Ma sve je sje*ano: Knjiga o nadi</em>. Mansonove knjige su prevedene na više od pedeset jezika i prodate u preko dvanaest miliona primeraka širom sveta. Manson upravlja jednim od najvećih svetskih sajtova za lični rast, <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="markmanson.net" data-value="https://markmanson.net/"><span class="ql-link-text">markmanson.net</span></span></u>, sa više od dva miliona čitalaca mesečno i pola miliona pretplatnika.<br /> <br /> Foto:&nbsp;©&nbsp;Maria Midões</p>

Mark Miodovnik

<p style="text-align: justify">Mark Miodovnik je britanski naučnik koji proučava materijale, inženjer, popularizator nauke i pisac koji radi na Juniversiti koledžu u Londonu. Prethodno je bio na čelu Grupe za istraživanje materijala na Kings koledžu u Londonu, a suosnivač je biblioteke materijala. Gostovao je u mnogim emisijama na BBC-ju, vodio televizijske programe i dokumentarne serije, a za knjigu <em>Skriveni svet oko nas</em>, dobio je i prestižnu nagradu Kraljevskog društva, za najbolju knjigu iz nauke.</p>

Slika Tim Maršal

Tim Maršal

<p style="text-align: justify">Tim Maršal je vodeći autoritet u pitanjima spoljnopolitičkih odnosa, sa više od dvadeset pet godina iskustva u novinarstvu. Bio je urednik spoljnopolitičke rubrike <em>Skaj njuza</em>, a pre toga je radio za <em>BBC </em>i <em>LBC/IRN</em> radio. Izveštavao je iz trideset zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, Kosovu, Avganistanu, Iraku, Libiji, Siriji i Izraelu. Njegov blog <em>Foreign Matters</em> bio je u užem izboru za nagradu <em>Orvel </em>2010. godine. Pisao je za <em>Tajms</em>, <em>Sandej tajms</em>, <em>Gardijan</em>, <em>Independent </em>i <em>Dejli telegraf</em>, i autor je knjiga <em>Igra senki: petooktobarska smena vlasti u Srbiji</em>, <em>Zatočenici geografije,</em>&nbsp;<em>Moć geografije&nbsp;</em>i <em>Budućnost geografije</em>.</p>

Slika Tom Filips

Tom Filips

<p style="text-align: justify">Tom Filips je novinar i humorista iz Londona. Bio je glavni urednik britanskog ogranka sajta &bdquo;BuzzFeed&ldquo; i naizmenično je vrlo ozbiljno izveštavao o važnim temama i zbijao šale.<br /> <br /> Tokom svoje karijere bio je član jedno vreme hvaljene grupe komičara, radio je na televiziji i u parlamentu i jednom je pokrenuo neuspešne novine.<br /> <br /> Studirao je na grupi za arheologiju i antropologiju i na grupi za istoriju i filozofiju nauke ka Kembridžu i prijatno je iznenađen što su mu u pisanju knjige tako stečena znanja pomogla.</p>

    Slika Ula Rosling

    Ula Rosling

    <p style="text-align: justify">Ula Rosling se rodio u Hudiksvalu u Švedskoj 1975. Suosnivač je <em>Fondacije gepmajdner,</em> gde je prvi put bio direktor od 2005. do 2007, a zatim od 2010. do danas. <br /> <br /> Ula je smislio i razvio Gepmajnderov test neznanja, strukturisani projekat za merenje neznanja, i proces sertifikacije. Sređivao je podatke i pripremao materijal za većinu Hansovih govora i predavanja na TED konferencijama. Od 1999. Ula je radio na razvijanju poznatih grafikona sa animiranim balončićima koje je nazvao <em>Trendalajzeri</em>, a koje milioni studenata širom sveta koriste kako bi razumeli vremenske promene višedimenzionalnih pojava. Ovu alatku je 2007. kupio <em>Gugl</em>, i Ula je tamo vodio Tim za javne podatke od 2007. do 2010. Potom se vratio u <em>Gepmajnder</em> kako bi razvijao novi besplatan nastavni materijal. <br /> <br /> Ula drži predavanja širom sveta i govori koje je držao zajedno sa Hansom pregledani su nekoliko miliona puta. <br /> <br /> Ula je primio nekoliko nagrada za svoj rad u <em>Gepmajnderu</em>, uključujući i Nagradu za komunikacije i Zlatno jaje Švedske asocijacije agencija za komunikacije 2017, i Međunarodnu nagradu za integrisani razvoj Niras grupe 2016. <br /> <br /> Ula je u braku sa Anom Rosling Renlund. Imaju troje dece: Maksa, Teda i Ebu.<br /> <br /> Foto: © Gapminder Foundation - Why we wrote Factfulness / CC BY 3.0 / Wikimedia Commons</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x