Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Kako da čitate knjige koje vas ne interesuju ali su vam korisne

Uspešni ljudi puno čitaju. Ali ne čitaju sve i svašta. Čitaju namenski knjige zarad ličnog razvoja, sticanja znanja i postizanja uspeha.
Ako mi ne verujete, samo pogledajte ove podatke:

Voren Bafet čita između 600 i 1000 stranica dnevno,

Bil Gejts godišnje pročita 50 knjiga,

Mark Kuban čita više od tri sata dnevno,

Mark Zakerberg na svake dve nedelje pročita jednu knjigu.

Kao što je već napomenuto, ovi izuzetno uspešni ljudine ne čitaju bilo šta, već motivacione i edukativne knjige kvalitetnog sadržaja.

Romani privlače veliku pažnju

Ljudi poput Bila Gejtsa i Marka Zakerberga su veliki čitaoci knjiga koje im pomažu da poboljšaju svoje veštine i znanje. Ali izgleda da prosečnu osobu ne interesuju mnogo knjige za samousavršavanje.

Ako pogledate prodaju knjiga, decenijama unazad, videćete da je fikcija mnogo popularnija. Napisane su tako da vas podstaknu na dalje čitanje. U svakom poglavlju je neka „udica“ na koju se nakačite, zbog čega ste usredsređeni na čitanje sve do poslednje stranice, samo da biste saznali šta će se dogoditi posle, sve do samog kraja.

S druge strane, knjige za lični razvoj služe da vam pomognu da rešite probleme i ostvarite određeni cilj. U većini slučajeva nisu napisane u formi priče (jedan od izuzetaka je „Društvena životinja“ što ih čini manje privlačnim većini čitalaca.
Taj nedostatak priče u njima navodi mnoge čitaoce da ih smatraju dosadnim ili teškim za čitanje i razumevanje.

Da li ste prepoznali sebe u poslednjoj rečenici?

Ako jeste, onda imamo jednu dobru vest, a to je da ste se najverovatnije birali pogrešne knjige. O tome možete misliti i na ovaj način: tek ste počeli učiti da svirate klavir ali neko vam je dao note za neko komplikovano muzičko delo. Ne samo da ćete se mučiti sa tim već vas to može zauvek odbiti od klavira.

Stvar je u tome da izaberete pravu knjigu!

Dakle, kako odabrati pravu knjigu?
Prvo, potrebno je da odredite kontekst. Možda je to problem koji želite da rešite ili cilj koji želite da postignete. Na primer, ako ne planirate da budete preduzetnik, onda teško da ćete razumeti ili uživati u knjigama kao što su „Od nule do jedan“  ili „Crna knjiga korporacija“ ‒ iako su to veoma cenjene knjige u toj oblasti.

Zatim, nemojte misliti da opšta tema može da bude zanimljiva za vas. Možda je za vas korisnije da pročitate knjigu koja se fokusira na određeni problem, kao što je „Okreni novi list“, nego da se odlučite za štivo poput „Alata“.
Možda vam je potrebna knjiga koja ciljano i precizno govori o temi koja vas zanima. Ako je u pitanju tema zdravlja i vitalnosti, ova knjiga je primer knjige koja vrlo temeljno obrađuje problematiku uz pregršt testova i jasnih uputstava: „Telomere“ , a „Do bolesti i natrag“ odlikuje jedinstven spoj autobiografske ispovesti koja uliva hrabrost i seriju veoma jednostavnih i zdravih recepata koji se mogu koristiti u svakodnevnoj (zdravoj) ishrani. Dok knjiga „Ključ tela“ doslovno uranja u ljudski organizam i predstavlja do u tančina njegovo funkcionisanje.

Ispitajte i autoritet autora. Za one kojima je potrebna gotovo vojnička vežba za brušenje sposobnosti opažanja, obavezno treba da obrate pažnju na profil autorke Ejmi E. Herman koja je napisala vanserijski dobru knjigu „Vizuelna inteligencija“.
Mark Gudmen je najveći svetski autoritet kada je u pitanju internet kriminal, i njegova knjiga „Zločini budućnosti“ je od neprocenjive koristi. Ne samo za one koje zanima tehnologija, nego za sve one koji se služe internetom! 

I za kraj: budite otvoreni prema različitim temama! Ko zna gde vas ta radoznalost može sve odvesti!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Adrija Fruitos

Adrija Fruitos

<p style="text-align: justify">(Barselona, 1984.), studirao je lepe umetnosti na akademiji <em>Masana</em> u Barseloni, i putovao u Francusku i Belgiju radi otkrivanja novih umetničkih horizonata. Profesionalnu karijeru je započeo 2007. godine kao ilustrator knjiga za decu. Sad živi u Strazburu i radi za više internacionalnih novinskih izdanja, kao što su <em>Liberasion</em>, <em>Mond</em> ili <em>Njujork tajms</em>. Njegovi radovi su izloženi u galerijama u celom svetu.&nbsp;</p>

Slika Bari Majkls

Bari Majkls

<p style="text-align: justify">Bari Majkls (Barry Michels) stekao je diplomu na Harvardu, završio pravo na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju i postao master socijalnog rada na Univerzitetu Južne Kalifornije. Vodi privatnu praksu kao psihoterapeut od 1986. godine.</p>

Blejk Masters

<p style="text-align: justify">Blejk Masters je bio student na Pravnom fakultetu na Stanfordu 2012. godine kada su njegove detaljne beleške sa Piterovih predavanja &bdquo;Nauka o računarima 183: Startap&ldquo; postale senzacija na internetu. On je postao saosnivač <em>Judikate</em>, tehnološke startap kompanije za pravna istraživanja.</p>

    Slika Ejmi E. Herman

    Ejmi E. Herman

    <p style="text-align: justify">Ejmi I. Herman je razvila i uspešno sprovodi program Vizuelne percepcije, koristeći analizu umetničkih dela za poboljšanje percepcije i komunikacije. Ovu njenu metodu koriste mnoge zvanične institucije, uključujući policiju Njujorka, FBI i Ministarstvo odbrane, ali i lideri u obrazovanju, finansijama i politici. Ejmi je magistar istorije umetnosti i živi u Njujorku. &nbsp;</p>

    Slika Elisa Epel

    Elisa Epel

    <p style="text-align: justify">Doktor Elisa Epel je vodeći stručnjak u oblasti psihologije zdravlja i proučava stres, starenje i gojaznost. Direktorka je Centra za starenje, metabolizam i emocije pri Univerzitetu Kalifornija u San Francisku, i pomoćnik direktora u Centru za zdravlje i društvo. Član je Nacionale akademije medicine i stručni je konsultant na više nacionalnih instituta. Dobila je nagradu univerziteta Stenford, Udruženja za bihejvioralnu medicinu i Udruženja psihologa Amerike.&nbsp;</p>

      Slika Elizabet Blekbern

      Elizabet Blekbern

      <p style="text-align: justify">Doktor Elizabet Blekbern je dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2009. godine zajedno sa još dvoje kolega, zahvaljujući njihovom otkriću telomeraze i uticaja telomera na proces starenja. Trenutno je predsednik Instituta <em>Salk</em>. Postavljena je za predsednika Američkog udruženja za borbu protiv raka. Dobitnica je nagrade <em>Albert Lasker</em> za osnovna medicinska istraživanja i mnogih drugih. Godine 2007. proglašena je jednom od sto najuticajnijih ljudi po magazinu <em>Tajm</em>.</p>

        Slika Fil Stuc

        Fil Stuc

        <p style="text-align: justify">Fil Stuc (Phil Stutz) diplomirao je na Gradskom koledžu u Njujorku i stekao titulu doktora medicine na Njujorškom univerzitetu. Radio je kao zatvorski psihijatar na ostrvu Rikers, a posle toga u privatnoj ordinaciji u Njujorku. Svoju ordinaciju preselio je u Los Anđeles 1982. godine.</p>

        Slika Hans Vajs

        Hans Vajs

        <p style="text-align: justify">Hans Vajs, slobodni novinar i autor mnogobrojnih knjiga, živi u Beču i pre svega je poznat po svom prikrivenom novinarskom istraživačkom radu i kao autor bestselera o mahinacijama u farmaceutskoj industriji (<em>Bittere Pillen</em>, aktuelno izdanje iz 2014), o korupciji u zdravstvu (<em>Korrupte Medizin</em>, TB 2010), o poljoprivredi (<em>Schwarzbuch Landwirtschaft</em>, 2010), o estetskoj hirurgiji (<em>Schönheit. Die Versprechen der Beauty-Industrie</em>, 2011), o zlostavljanju dece u austrijskim domovima (<em>Tatort Kinderheim</em>, 2012) i o mahinacijama austrijske Železnice (<em>Schwarzbuch ÖBB</em>, 2013).&nbsp;</p>

        Slika Klaus Verner-Lobo

        Klaus Verner-Lobo

        <p style="text-align: justify">Klaus Verner-Lobo (1967, Salcburg), novinar i odbornik u skupštini Grada Beča, između ostalog, autor je knjiga o prehrambenoj industriji (<em>Prost Mahlzeit! Essen und Trinken mit gutem Gewissen</em>, 2000, zajedno sa H. Gupfingerom i G. Mrazom), o naftnim kompanijama (<em>Schwarzbuch Öl</em>, 2005, zajedno sa T. Sajfertom), i o moći i mahinacijama multinacionalnih kompanija (<em>Uns gehört die Welt! Macht und Machenschaften der Multis</em>, 2010).&nbsp;</p>

        Slika Marina Furlan

        Marina Furlan

        <p style="text-align: justify">Marina Furlan (Beograd, 1958), književni i stručni prevodilac, pohađala Prvu beogradsku gimnaziju a matirurala u Francuskoj gimnaziji u Triru (Nemačka). Radi kao novinar, a prefesionalno se ogledala u turizmu, na filmu i kao književni i stručni prevodilac. Prevela je sa engleskog knjige: Beki i Rodžer Tirabasi, <em>Kako da živite sa njima kad već ne možete bez njih</em> (2000), Hilari Gardner i grupa autora, <em>Klub debelih žena</em> (2002), Megi Hajd, <em>Jung i astrologija</em> (2005, sa Ivanom Mirčetić), Merilin Varam, <em>Astrološki Jupiter</em> (2005), Dejvid Kazins, <em>Priručnik za radnike svetla</em> (2005), Ajlin Kadi, <em>Otvaranje unutrašnjih vrata</em> (2005) i Majkl Pejlin, <em>Himalaji</em> (2006, sa Biljanom Soldatović), a sa francuskog: Raul Mil, <em>Moja Rivijera</em> (2004, sa Anom Jovanović i Jelenom Stakić) i Deni Tilinak, <em>Beznadežne borbe</em> (2004, sa Anom Jovanović). Živi u Beogradu.</p>

        Slika Mark Gudmen

        Mark Gudmen

        <p style="text-align: justify">Mark Gudmen je pisac i konsultant koji se bavi globalnim strategijama u vezi sa tehnologijom i proučava štetni uticaj njenog napretka na bezbednost, biznis i međunarodne poslove. U proteklih dvadeset godina postao je ekspert za pretnje budućoj bezbednosti kao što su sajber kriminal, sajber terorizam i informacioni ratovi. Sarađuje sa organizacijama kao što su Interpol, Ujedinjene Nacije, NATO, policijska uprava Los Anđelesa i vlada SAD-a. Često ima ulogu savetnika liderima različitih industrija, šefovima bezbednosti i ljudima odgovornim za globalnu politiku, i predočava im transnacionalne rizike u oblasti sajber kriminala. Sarađivao je sa oko sedamdeset zemalja širom sveta.&nbsp;<br /> <br /> Foto: CG Photography</p>

        Slika Piter Til

        Piter Til

        <p style="text-align: justify">Piter Til je preduzetnik i investitor. Osnovao je <em>Pejpal</em> 1998, vodio ga kao generalni direktor i izneo na berzu 2002. godine, uvevši novo doba brze i bezbedne onlajn trgovine. Godine 2004. prvi put je spolja investirao u <em>Fejsbuk</em>, gde radi kao direktor. Iste godine je lansirao <em>Palantir tehnolodžis</em>, softversku kompaniju koja koristi računare kako bi podržala analitičare u oblastima kao što su nacionalna bezbednost i globalne finansije. Obezbedio je rano finansiranje za <em>Linktin,</em> <em>Jelp</em> i desetine uspešnih tehnoloških startap kompanija, a mnoge od njih vodile su njegove ranije kolege koje su dobile nadimak &bdquo;Pejpal mafija&ldquo;. Partner je u <em>Osnivačkom fondu</em>, firmi za upravljanje rizičnim kapitalom u Silikonskoj dolini koja je finansirala kompanije poput <em>Spejs Iks</em> i <em>Er-bi-en-bi</em>. Pokrenuo je <em>Til feloušip</em>, koji je pak pokrenuo nacionalnu debatu o podršci mladim ljudima da učenje pretpostave školovanju, a vodi i <em>Til zadužbinu</em>, koja radi na podsticajima tehnološkom progresu, kao i na dugoročnom razmišljanju o budućnosti. &nbsp;</p>

          Slika Rebeka Beltran

          Rebeka Beltran

          <p style="text-align: justify">Rebeka Beltran (Ibica, 1977), rođena je jedne nedelje u oktobru u vreme ručka. Kao mala je više volela da priča priče nego da broji brojeve i stoga je, kad je odrasla, počela da se bavi zanimanjem u kojem će za život zarađivati pisanjem. Preselila se u Valensiju, gde je diplomirala novinarstvo, i u Barselonu, gde je studirala teoriju književnosti i uporednu književnost, da bi potom radila u oblasti izdavaštva. Godine 2005. ušla je u finale izbora za književnu nagradu <em>Funhible</em>. Obolela od knjiškog Diogenovog sindroma, živi u svojoj Betpećini, u mezaninu opasanom zidinama, sa crnim mačorom koji joj donosi mnogo sreće. Objavila je dve knjige sa ilustracijama za čitaoce od 0 do 120 godina, <em>Tvoje srce je kovčeg za stvari</em> i <em>Vatra</em>, kao i turistički vodič o Ostrvima borova, <em>Ibica i Formentera izbliza</em>. Radi u digitalnom dnevniku <em>Noudiari.es</em>.&nbsp;</p>

          Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

          visa-logo4x
          Group-96674x
          Group4x
          Group-96724x
          layer14x
          Group-96634x
          Group-96654x
          Group-96664x
          image-4384x
          Group-96644x
          image-4394x