Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Juval Noa Harari, filozof koji nas navodi da se zamislimo nad budućnošću čovečanstva

Srednjovekovna i vojna istorija sveta su njegova uža specijalnost; oslanjajući se na ta znanja osvrće se na prošlost, baca pogled na budućnost i istražuje sadašnjost. Juval Noa Harari smatra se jednim od najuticajnijih intelektualaca današnjice, koji putem svojih knjiga i predavanja obavlja zadatak od ključne važnosti: edukuje ljude.
Harari je istoričar, filozof i autor knjiga koje su prodate u više od 20 miliona primeraka širom sveta i prevedene na 60 jezika. Reč je o „Sapijensu, kratkoj istoriji čovečanstva“, „Homo Deusu“ i „21 lekciji za 21. vek“.

Sa uporištem u iskustvu i izuzetnim analitičkim sposobnostima predviđa kako će izgledati budućnost čovečanstva, i u dobročiniteljskom maniru deli sa nama svoje stavove o društvima i vladama, nudeći savete koji ponekad zvuče kao upozorenja. U svojoj knjizi „21 lekcija za 21. vek“ iz 2018. godine, bavi se aktuelnim temama i neposrednom budućnošću ljudskog društva. Šta se trenutno dešava u svetu? Šta su gorući problemi današnjice? Na šta treba obratiti pažnju? Čemu treba naučiti buduće generacije?

„Ako se o budućnosti odlučuje u našem odsustvu, jer smo previše okupirani hranjenjem i oblačenjem svoje dece, nećemo moći da saniramo posledice tih odluka“, dodaje Izraelac.

Koristeći istorijsku i ličnu argumentaciju, Harari kroz lekcije predstavlja razvejane iluzije, meditaciju, obrazovanje, postistinu, slobodu i posao; u ovoj poslednjoj njegov pogled seže do 2050. godine u kojoj roboti, uz pomoć veštačke inteligencije, u potpunosti zamenjuju ljudsku radnu snagu.

Kao jedan od najvećih problema u suočavanju sa pandemijom vidi nedostatak jedinstva na globalnom nivou. „Karantin i ograničavanje kretanja su adekvatne mere ali treba ih usaglasiti na globalnom nivou. Lek u borbi protiv korona virusa je u jedinstvu a ne u razdvajanju.“

„Ovo je trenutak da se čovečanstvo u celosti osvrne na svoj način života u prethodnim decenijama. I šta je to što bi trebalo da menjamo kada kriza prođe“, ističe ovaj čuveni mislilac kome je ove godine dodeljen počasni doktorat Slobodnog univerziteta u Briselu.

O veštačkoj inteligenciji

U svojoj knjizi „21 lekcija za 21. vek“ govori o usponu veštačke inteligencije u budućnosti. „Veštačka inteligencija je na dobrom putu da zameni i prevaziđe ljude u svemu onom što se do sada isključivo smatralo ljudskim domenom...“, piše Harari. „Nama je teško da se međusobno povežemo na takav način da svi u svakom trenutku imamo sve informacije, za razliku od kompjutera koji mogu da se umreže.“

O naučnoj fantastici

Jedna od stavki koju ističe Harari jeste i odgovornost koju imaju realizatori audiovizuelnih efekata naučne fantastike: „Mnogo je veći broj ljudi koji gleda naučnofantastične filmove nego onih koji čitaju naučne magazine ili stručnu literaturu na tu temu. Često autori ne uspevaju da verno prikažu ljudsku prirodu a u ovoj eri imaju mnogo veću društvenu odgovornost prema ljudima koji konzumiraju ovakve sadržaje, posebno kada se dotaknemo tema etike i veštačke inteligencije“ smatra filozof koji naglašava važnost nauke.

O jednakosti

„Budućnost je u rukama onih koji raspolažu informacijama,“ nastavlja Harari, i ističe jednakost kao jednu od lekcija u ovom veku. „Bogati će koristiti biotehonolgiju da obezbede fizička poboljšanja na telu. Siromašni više neće biti neophodni kao radna snaga u onoj meri kao ranije“, upozorava ovaj izraelski pisac i istoričar.

Izvor: El Universo
Prevod: Ivana Veselinović

Autor: Juval Noa Harari

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

<p style="text-align: justify">Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku.<br /> <br /> Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu <em>Sapijens: Kratka istorija čovečanstva</em>, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu <em>Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice</em>, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi <em>21 Lekcija za 21. vek</em> u kojoj se posle pogleda u prošlost u <em>Sapijensu </em>i zagledanosti u budućnost u <em>Homo deusu</em> zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu <em>Neksus: Kratka istorija informacionih mreža</em>, <em>od kamenog doba do veštačke inteligencije</em> u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. <br /> <br /> Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima <em>Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine</em> i <em>Wall Street Journal</em>.<br /> <br /> Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x