Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
U susret još jednoj Noći knjige, Laguna predstavlja izbor najnovijih izdanja. U fokusu su dela domaćih pisaca čije nove knjige izazivaju pažnju kritike i publike, kao i svetski priznatih autora. Među naslovima koji će obeležiti ovu manifestaciju nalaze se knjige koje otvaraju važne društvene teme, promišljaju o savremenom čoveku, identitetu i istoriji, ali i romani koji plene stilom i narativnom snagom.
Aleksandar Malavrazić, istrošeni beogradski privatni detektiv, dobija poziv da reši neobičan slučaj. Nalogodavac mu je tajanstvena organizacija Zavod za istraživanje onostranog. Ubrzo shvata da ga je u stvari angažovao njegov stari znanac, besmrtnik koji je učestvovao u oba svetska rata, ispratio okupaciju, vreme Tita, Miloševića i bio svedok svega što se dešavalo narednih decenija u večito turbulentnoj i zanimljivoj istoriji Srbije – Nemanja Lukić.
Najnoviji roman Vuka Draškovića „Suđenje“ govori o tiraniji, paranoji vlasti i nemoći pojedinca. O istini koja stoji pred ponorom, snu koji može biti smrtonosan, o reči koja može biti presuda, a misao – neoprostiv greh.
Jugoslav Avramović, profesor filozofije i matematike, poznat kao Arhimed, ima jedan jedini greh – taj što misli, što vidi, što se usuđuje da govori. Zbog toga postaje neprijatelj broj jedan, izveden na tajno suđenje, gde se ne traži istina već žrtva.
„Ukus straha“ Zorana Petrovića je prvi psihološki triler na ovim prostorima koji se kroz metode forenzičke psihologije bavi temom profilisanja serijskih ubica. Brza radnja, intrigantna ubistva, klifhengeri i vešto skretanje čitaočeve pažnje na pogrešan trag čine ovaj kriminalistički triler izuzetno uzbudljivim štivom. Čitalac se s lakoćom vezuje za dobro profilisane likove protagonista. Knjiga je ispunjena jakim emotivnim nabojem. Zanatski jako dobro napisana knjiga.
Bojan Savić Ostojić je novi autor u redovima Lagune. Njegov roman „Lusi“je knjiga o Beogradu sa početka dvehiljaditih. Glavni junak i narator priseća se prijateljstva sa devojkom koja je naprasno iščezla iz njegovog života. Prebira po uspomenama na studentske dane, izlaske i druženja, nadajući se da će pronaći razloge koji su doveli do rastanka. Lusi je netipična ljubavna priča o netipičnom ljubavnom paru, o zamkama ljubavi i izbegavanju potrebe da se sve definiše, klasifikuje i odredi. Roman o mladosti, izlascima, prijateljstvu, odrastanju. Neobični književni junaci s kojima je lako poistovetiti se.
„Gorolom“ Aleksandra Tešićaje istorijska fikcija autora serijala „Kosingas“ i bestseler romana „Sveti rat za Carigrad“. Srednji vek, Srbija, vitez zatočnik u službi cara Dušana Goroje, sada Gorolom, ovenčan megdandžijskom slavom vraća se kući i otkriva mračne tajne vezane za svoju prošlost a neke od najstrašnijih se tiču žrtvovanja dece u šta je pre svega uključena sama crkva. Specifična uzbudljiva tematika o kojoj nema mnogo napisanih romana a koja otkriva daleko vreme i surovost koju je teško zamisliti.
„Ovaj put biram sebe“ je nova knjiga inspirativnih poruka Dizgrama, autora koji na Instagramu ima hiljade pratilaca. Ovog puta podeljena je po nazivima vetrova koji duvaju na moru i nose različita raspoloženja. Istovremeno setna, nostalgična ali i puna nade i inspiracije, knjiga se podjednako obraća ženama i muškarcima. Sjajna poklon-knjiga, ima lepe ilustracije. Može se čitati i kao knjiga inspirativnih poruka i kao poezija.
Novi roman Miomira Petrovića „Dionizije 1941: Moguća istorija Ivana Petrovića“ nastao je na osnovu biografije srpskog glumca koji je bio izuzetno slavan dvadesetih i tridesetih godina 20. veka, i ostvario impresivnu filmografiju. Čitaoci će biti impresionirani postojanjem ovog čoveka o kome javnost malo zna. Autorov stil je ovde daleko pitkiji i prijemčiviji za široku lepezu čitalaca. Za one koji čitaju romansirane biografije ali i vole knjigu Bekima Fehmiua, na primer. U svetu filma trebalo je da nasledi Rudolfa Valentina.
Podsećamo i da je pre samo mesec dana objavljen novi roman Jelene Bačić Alimpić „Krojač“ koji obara rekorde čitanosti. Pred čitaocima je topla, dirljiva priča o odnosima u jevrejskoj porodici pred početak, tokom i nakon Drugog svetskog rata. Delom zasnovano na potresnoj istoriji jevrejske devojčice koja je spasena iz logora. Roman se odlikuje dinamičnim i uzbudljivim pripovedanjem, sjajno opisanim likovima, njihovim relacijama, ali je i priča o prevrtljivosti sudbine i hrabrosti da joj se odupremo.
Od stranih autora u poslednje vreme je dominantna „Minesota“, novi roman majstora krimića Jua Nesbea. Roman nije deo Nesbeovog serijala o Hariju Huleu. Napeta priča o osveti, pravdi i ljudskoj prirodi. Tvrda, surova policijska priča u najboljem Nesbeovom stilu – roman o Americi na ivici provalije. Glavni junak, detektiv Bob Oz savršeno je dete Filipa Marloua i Sema Spejda. Za istinske ljubitelje kriminalističkog noar žanra. Nesbeove knjige su prodate u više od 60 miliona primeraka.
Tejlor Dženkins Rid, autorka bestselera „Dejzi Džouns i Šestorka“, „Sedam muževa Evelin Hjugo“ i „Malibu u plamenu“, stekla je veliku popularnost stekla među čitaocima koji su u dvadesetim i tridesetim godinama. Njen novi roman „Kari Soto se vratila“ pruža psihološki profil bivše teniserke i njene lične borbe i trijumfe, u u trenutku kada se vraća na teniski teren. Napeta drama puna emocionalnih preokreta motivisana stvarnim životima velikih teniserki.
„London“ Luj-Ferdinanda Selina je nastavak romana „Rat“ i oni čine neodvojivu celinu. Selin je oba romana pisao početkom tridesetih godina XX veka, u vreme kad je objavljeno „Putovanje nakraj noći“, i pred nama je genije na svom vrhuncu. Godine 2022. u javnosti su se pojavili rukopisi romana „Rat“ i „London“ za koje se smatralo da su izgubljeni 1944, a uskoro se očekuje objavljivanje i trećeg rukopisa čiji je naslov za sada nepoznat. Književno otkriće za sve ljubitelje „visoke književnosti“. Ovo je u svetu jedan od prvih prevoda romana „London“.
„Prašina snova“ je deveti roman u epskom serijalu Stivena Eriksona „Pripovest iz Malaške knjige Palih“ koji Laguna objavljuje u dva toma. U prvom tomu radnja se dešava u Leterasu gde prognana malaška vojska predvođena zapovednicom Tavore započinje marš ka istoku. U drugom tomu okrnjene vojske i bogovi, stari i novi, sudaraju se u vrtoglavo složenom početku poslednje priče serijala.
„Obećana Nedođija 1“, Kajua Širaija i Posuke Demizu je novi manga serijal za publiku uzrasta 12–18 godina. Žanrovske odrednice: triler, misterija, horror. Ema, Norman i Rej, najbistrija deca u sirotištu, vode bezbrižan i lagodan život sa mnoštvom prijatelja koje smatraju porodicom. Igrom slučaja otkrivaju kobnu tajnu koja će im razrušiti iluzije.
U knjizi „Nadživeti – nauka i umetnost dugovečnosti“ Piter Atija objašnjava kako bez mnogo novca i sa dosta truda možemo da produžimo svoj kvalitetni životni vek. Cilj je da što duže budemo u dobroj kondiciji i dobrom zdravlju a to je svakome od nas dostižno.
Tvorac i voditelj jednog od najslušanijih svetskih podkasta The Diary Of a CEOStiven Bartlet u knjizi „Dnevnik jednog direktora“ na osnovu svog bogatog iskustva, nakon stotina razgovora sa vrhunskim svetskim stručnjacima iz različitih oblasti, i svog veoma uspešnog poslovanja, predstavlja 33 zakona biznisa i života. Knjiga za poslovne ljude i sve one koji bi da napreduju.
Pred čitaocima jedopunjeno izdanje knjige „Tajna Novog Beograda“ Zorana Lj. Nikolića i Mirka Radonjića. Ovo nije knjiga samo o Novom Beogradu, naprotiv, to je priča o nastanku našeg jedinog velegrada. Ovo raskošno izdanje opremljeno je sa više od 670 fotografija, skica i faksimila koji u potpunosti oživljavaju našu šetnju kroz vreme i prostor sa leve strane Save.
Najmlađe čitaoce obradovaće nove „Bajke: Četvrtih sedam“ Uroša Petrovića ponovo u dva pisma – na ćirilici i latinici i na engleskom. Sedam novih maštovitih bajki o junacima iz celog sveta donosi poučne priče ispričane kroz neobične avanture i događaje. Ponekad neobično nežne, ponekad malčice strašne, daju pouke o dobročinstvu, prijateljstvu, drugarstvu i poverenju.
Dženifer Aniston je deo čuvene ekipe „Prijatelja“ ali i autorka neodoljive slikovnice „Mrvica“, tople priče o potrazi za talentom. Najmlađi će obožavati priču o Mrvici, psu koji traga za odgovorom na pitanje – od čega mu srce igra? Osim što je ovo prva slikovnica – Dženifer je najavila da je ovo tek početak, te da planira da nastavi da piše za decu.
„Toto nindža-mačka 4: Tajanstveni kradljivac dragulja“ Dermota O’Lirija je dugoočekivani nastavak popularnog serijala o nesvakidašnjoj mački Toto i njenim novim avanturama. Čudesni dragulji životinjskog sveta čuvaju se pod ključem u Taueru. Kad Toto ode da ih vidi, ukrašće joj ih ispred brkova – a zločin smestiti njenom šefu Lariju! Hoće li Toto i njeni prijatelji uspeti da reše misteriju i pronađu pravog lopova?
<p style="text-align: justify">Aleksandar Tešić je rođen u Čačku 5. marta 1961. godine. Detinjstvo je proveo u inostranstvu, gde je i počeo da piše. Studirao je pravo. Zaposlen je u RTS-u kao prevodilac. Godinama je putovao po Srbiji i planinario, nesvesno sakupljajući građu za serijal Kosingas. Sa suprugom Irenom i sinovima Vladanom i Srđanom živi i radi u Beogradu. Dobitnik je Nagrade „Stanislav Lem“ za 2023. godinu.<br />
<br />
Dosad je objavio sledeće naslove: <em>Kosingas 1 – Red zmaja</em> (2008), <em>Kosingas 2 – Bezdanj</em> (2009), <em>Kosingas 3 – Smrtovanje</em> (2010), <em>Miloš Obilić 1 – Zmaj i Ždral</em> (2012), <em>Miloš Obilić 2 – Koplje Sv. Georgija</em> (2013), <em>Miloš Obilić 3 – Vitez zatočnik</em> (2014), <em>2084 </em>(2015), <em>Kosingas 4 – Kroz oganj i vodu</em> (2016), <em>Kletva Kainova 1 </em>(2016), <em>Kosingas 5 – Onaj što nauči mrak da sija</em> (2017), <em>Gorolom </em>(2018), <em>Kletva Kainova 2 – Vampyrus Serviensis</em> (2019), <em>Kletva Kainova 3 –Summus Deus</em> (2020), <em>Kosingas 6 – Buđenje Svarogovo 1 </em>(2021), <em>Kosingas 7 – Buđenje Svarogovo</em> <em>2</em> (2022), <em>Crni mesec u usponu</em> (2023). </p>
<p style="text-align: justify">Bojan Savić Ostojić (1983), pisac i prevodilac. Osim nekoliko knjiga pesama i fragmenata, objavio je i sledeća prozna dela: <em>Punkt </em>(novela, 2017), <em>Nema oaze </em>(roman, 2019), <em>Ništa nije ničije</em> (roman, 2020),<em>Varvarin u Evropi</em> (putopisni fragmenti, 2022) i <em>Vreme vode</em> (roman, 2023). Prevodi sa francuskog (Emanuel Bov, Agota Krištof, Semjuel Beket, Luj-Ferdinand Selin, Ani Erno, Eduar Leve...), a dela su mu prevođena na nemački jezik.<br />
<br />
Foto: Ema Bednarž</p>
<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br />
<br />
Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br />
<br />
Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br />
<br />
Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br />
<br />
Laureat je prestižne književne nagrade „Miloš Crnjanski“ (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost „Dositejevo pero“ (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br />
<br />
Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br />
<br />
Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br />
<br />
Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br />
<br />
Živi i radi u Nišu.</p>
<hr />
<p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>
<p style="text-align: justify">Dermot O'Liri je engleski televizijski voditelj i radio di-džej. Najpoznatiji je po tome što je vodio “X faktor” na ITV-u. Serijal o Totu, mački nindži, veoma je uspešan u celom svetu. </p>
<p style="text-align: justify">Dizgram je čovek sveta, zaljubljen u svet i ljude, more, zalaske sunca i jednostavne trenutke. Iskustva je skupljao u 75 zemalja koje je obišao.<br />
<br />
Bavio se ljudima kroz novinarstvo na početku karijere, kao RTV voditelj, a kasnije se posvetio dizajnu, predavanju na univerzitetu, komunikacijama i pisanju za mnoge medije iz Danske, Engleske i regiona.<br />
<br />
Autor je knjiga:<em> Sebi duguješ sve</em>, <em>Ovaj put biram sebe</em> i <em>Smij se u inat svemu</em> – od koje je sve počelo.<br />
<br />
Iskustva o ljudima sticao i kroz mnogobrojne seminare o psihologiji, terapeutskom radu, odnosima, radu na sebi.<br />
<br />
Dizgram je rođen u Sarajevu, a od 2000. godine živi u Danskoj.</p>
<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br />
<br />
Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br />
<br />
Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br />
<br />
Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br />
<br />
U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> – <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br />
<br />
Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br />
<br />
Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br />
<br />
Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br />
<br />
Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>
<p style="text-align: justify">Ju Nesbe je jedan od najpopularnijih svetskih pisaca kriminalističkih romana. <em>Oklopno srce</em>, <em>Solomonovo slovo</em>, <em>Policija</em>, <em>Sin</em> i <em>Žeđ</em>, roman iz serijala o Hariju Huleu, bestseleri su <em>Sandej tajmsa</em>. Njegove knjige su prevedene na pedeset jezika i prodate u više od trideset tri miliona primeraka u svetu.</p>
<p style="text-align: justify">Manga autor koji je debitovao 2015. godine mangom <em>Ashley Gate no Yukue</em> u manga časopisu <em>Šonen džamp</em>. Od 2016. do 2020. godine radio je na mangi <em>Obećana Nedođija</em> (ilustrovala Posuka Demizu).</p>
<p style="text-align: justify">Francuski romanopisac Luj-Ferdinand Detuš je rođen 1894. godine kao jedino dete Fernana Detuša i Margerit-Luiz-Selin Giju. Njegov otac je radio u osiguravajućem zavodu, a majka je posedovala radnju sa čipkom. Tokom Lujevog detinjstva, porodica se preselila iz predgrađa u Pariz, gde je Luj pohađao školu. Između 1907. i 1909. roditelji šalju Luja u Nemačku, pa u Englesku kako bi naučio jezike i obučio se za posao trgovca. Po povratku u Francusku, Luj postaje šegrt kod trgovca tkaninama, a zatim i draguljara.<br />
<br />
U septembru 1912. godine, Luj Detuš odlazi dobrovoljno u vojsku. Teško je ranjen u desnu ruku u oktobru 1913. tokom jedne vojne operacije u Belgiji, operisan i poslat u Pariz gde je odlikovan vojnom medaljom za podvig. U maju 1914. prebačen je u konzularnu službu Francuske ambasade u Londonu, odakle u martu 1916. odlazi u Afriku kao nadzornik plantaža. U Pariz se vraća 1917. da bi se potom posvetio studijama medicine. Godine 1924. u svojstvu poslenika Društva naroda odlazi na misiju u Ženevu, putuje u Ameriku, na Kubu, u Kanadu i ponovo u Afriku. Otvara svoju ordinaciju 1927. u Parizu.<br />
<br />
Proslavio se prvim romanom <em>Putovanje nakraj noći</em> (1932), koji je potpisao prezimenom svoje bake – Selin. Potom je objavio roman <em>Smrt na kredit</em> (1936) koji je zbog opscenosti izazvao veliki skandal. Povređen reakcijama kritike, koja ga ili napada ili ignoriše, Selin odlazi u Sovjetski Savez a potom objavljuje antikomunistički pamflet „Mea culpa“ u kojem ispoveda utiske sa tog putovanja. Nadalje kompromituje svoj ugled zbog žestokih antisemitskih napada jer počinje da oseća da Jevreji guraju Francusku u rat sa Hitlerom. Godine 1937. objavljuje pamflet „Bagatele za jedan pokolj“ i „Školu za leševe“ naredne godine.<br />
<br />
Početkom Drugog svetskog rata radio je kao lekar na francuskom bojnom brodu, a kasnije je nastavio sa lečenjem francuskih izbeglica. Iako nije bio posebno povezan sa okupatorima, ekstremnoj desnici je smetao njegov pacifizam, a neki pripadnici Pokreta otpora smatrali su ga izdajnikom i kolaboracionistom. Da bi izbegao kaznu, početkom savezničkih operacija kroz razorenu Nemačku probija se do Danske. Međutim, biva optužen za kolaboraciju zbog čega osamnaest meseci boravi u zatvoru. Vratio se u Francusku 1951. godine nakon što ga je vojni sud pomilovao. Po povratku, nastavio je da se bavi medicinom i pisanjem sve do smrti 1961. godine.<br />
<br />
Njegova poslednja dela, trilogija koju čine <em>Od zamka do zamka</em> (1957), <em>Sever </em>(1960) i <em>Rigodon </em>(posthumno objavljen 1969), prikazuju Drugi svetski rat iz perspektive unutar Nemačke. Ostala dela uključuju <em>Guignol’s Band</em> (<em>Ginjolova družina</em>, 1944), <em>Casse Pipe</em> (<em>Vojna</em>, 1949) i <em>Entretiens avec le Professeur Y</em> (<em>Razgovori s profesorom Y,</em> 1955).<br />
<br />
Selinovi romani – <em>Putovanje nakraj noći</em> i <em>Smrt na kredit</em> – ušli su pred kraj njegovog života u prestižnu Galimarovu kolekciju „Plejada“ čime je označen Selinov povratak na književnu scenu.<br />
<br />
Godine 2022. u javnosti su se pojavili rukopisi romana <em>Rat </em>i <em>London </em>za koje se smatralo da su izgubljeni 1944, a uskoro se očekuje objavljivanje i trećeg rukopisa čiji je naslov za sada nepoznat.<br />
<br />
Foto: Agence de presse Meurisse / Gallica Digital Library, available under the digital ID btv1b9046059w/f1 / Wikimedia Commons / Public Domain</p>
<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996–1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001–2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019–2021).<br />
<br />
Objavljena i izvođena dela:<br />
<br />
Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti „Gvarnerijus“ i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br />
<br />
Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br />
<br />
Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br />
<br />
Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade „Laza Kostić“ za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena „Vožda Đorđa Stratimirovića“ za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br />
<br />
Član je Srpskog književnog društva.</p>
<p style="text-align: justify">Mirko Radonjić (1977) – glavni urednik poslovnog portala eKapija od 2018. Pre toga, novinar i urednik u <em>Večernjim novostima</em>. Počeo u prošlom veku u <em>Demokratiji</em>. Autor brojnih novinskih tekstova o gradu, o domaćoj i spoljnoj politici. Sa Z. Nikolićem napisao knjigu <em>Tajna Novog Beograda</em>. Autor zbirke pesama <em>Reč i drhtanje</em>. Novobeograđanin.</p>
<p style="text-align: justify">Dr Piter Atija je lekar i autor bestselera <em>Nadživeti</em>. Specijalizovan je za primenjenu nauku o dugovečnosti i zdravlju. Njegov pristup kombinuje medicinu, nutricionizam, vežbanje i psihološko blagostanje kako bi pomogao ljudima da produže svoj životni vek i poboljšaju kvalitet života. Atija je poznat po svom analitičkom i naučno zasnovanom pristupu zdravlju, a često gostuje u podkastima i javnim nastupima gde deli svoje znanje i uvide.<br />
<br />
Foto: Early Medical</p>
<p style="text-align: justify">Rođena je i živi u Tokiju, gde je i diplomirala na državnom univerzitetu. Kao manga umetnica debitovala je u <em>Šogakukanovom</em> manga časopisu za decu. Prvu nagradu osvojila je 2006. godine u manga časopisu <em>Džamp</em>, u kategoriji za srednjoškolce.</p>
<p>Stiven Erikson je, osim studija arheologije i antropologije, završio i kurs kreativnog pisanja u Književnoj radionici Ajove. Njegov serijal <em>Malaške knjige Palih</em> ga je proslavio u celom svetu i osigurao mu mesto među najznačajnijim autorima žanra epske fantastike. Stiven Erikson živi u Kanadi.</p>
<p style="text-align: justify">Tejlor Dženkins Rid je autorka <em>The Seven Husbands of Evelyn Hugo</em>, <em>One True Loves</em>, <em>Maybe in Anoher Life</em>, <em>After I Do</em> i <em>Forever, Interrupted</em>. Živi u Los Anđelesu sa suprugom, njihovom ćerkom i psom.<br />
<br />
Foto: Goodreads / CC BY 2.5 / Wikimedia Commons</p>
<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br />
<br />
Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br />
<br />
Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br />
<br />
Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br />
<br />
Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br />
<br />
Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br />
<br />
Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br />
<br />
Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br />
<br />
Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br />
<br />
Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br />
</p>
<p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br />
<br />
Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br />
<br />
Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br />
<br />
Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br />
<br />
Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>
<p>Zoran Lj. Nikolić (1967), novinar i publicista, od 1997. godine radi za <em>Večernje novosti</em>. Prvu knjigu <em>Beograd ispod Beograda</em> (zajedno sa dr Vidojem Golubovićem) objavio je 2002. godine. To istraživačko delo, koje se bavi zaboravljenim podzemnim objektima i drugim tajnama koje se kriju ispod prestonice, za kratko vreme doživelo je sedam izdanja i često je na vrhu lista čitanosti.<br /><br />Tri godine kasnije, 2005, kao autor potpisuje knjigu <em>Masonski simboli u Beogradu</em> koja istražuje tragove koje su u glavnom gradu ostavili slobodni zidari i koja već ima tri izdanja i značajan broj čitalaca.<br /><br />Aprila 2007. godine iznenađuje publiku satiričnom knjigom <em>Globalizacija za neupućene</em> koja se na sarkastičan način bavi današnjicom, da bi se 2010. godine ponovo vratio istraživačkom novinarstvu i publicistici, ovog puta sa Mirkom Radonjićem, objavljujući knjigu <em>Tajna Novog Beograda</em>. Tokom 2011. godine objavio je i zbirku poezije <em>Dekada</em>, a <em>Grad tajni</em> mu je prvi roman.</p>
<p style="text-align: justify">Zoran Petrović, master psiholog, kompjuterski dizajner, muzičar i pisac, rođen je 1968. godine u Beogradu. Osamdesetih se aktivno bavi muzikom kao vokalni solista grupe “Bukowski band“ i kao vokal projekta “Psihokratija“. Devedesetih počinje da radi u kompaniji 3DO iz Kalifornije u okviru projekta Meridian 59, a pored gaminga, bavi se i advertajzingom, kompjuterskim dizajnom, animacijama i TV reklamom.<br />
<br />
Nešto kasnije, u okviru oblasti: psihologija ličnosti, kriminalni profajling i proučavanje serijskih počinilaca teških krivičnih dela, a uz pomoć pionira profajlinga FBI, odeljenja BAU (Behavioral Analysis Unit), i domaćih eksperata Univerziteta u Beogradu, piše naučni rad „Bihejvioralni profajling i mogućnost primene FBI tipologije silovatelja u službi istražnog postupka policije i prevencije na teritoriji Srbije“.<br />
<br />
Od 2021. pored pisanja, opet se angažuje na muzičkom planu i to kao vokalni solista, kompozitor i producent pod umetničkim imenom En Bard. Pesme su objavljene preko nezavisnog američkog distributera DistroKid, a nezvanično čine celinu, koju je autor nazvao „O Ljubavi i Zverima“.<br />
<br />
Na književnoj sceni pojavljuje se zahvaljujući Ljubavi, i to 2009. sa svojom prvom zbirkom ljubavne poezije „Ženi koju volim“, a već sledeće godine izdaje i drugu, pod naslovom „Hvala što postojiš“. Njegov prvi roman, „Bulevar greha“, izašao je iz štampe 2016. godine. Posle toga se okreće svojoj velikoj ljubavi, Fantastici. U januaru 2017. godine izlazi njegov drugi roman „Praznik Zveri – Žeteoci“ koji predstavlja prvi iz istoimene sage, koja do prve polovine 2024. godine broji pet delova. Jedan od delova sage preveden je i objavljen na engleskom jeziku u saradnji sa osnivačima legendarnog band-a Nox Arcana i vlasnika producentske kuće Monolith Graphics.<br />
<br />
Od početka 2018. godine, počinje saradnju sa profesorom Zoranom Živkovićem, koji preuzima ulogu redaktora.<br />
<br />
Priče Zorana Petrovića nalaze se u zbirkama fantastike širom regiona: Izdanja Refesticona, Čuvari zlatnog runa, U vrzinom kolu, Marsonic, Nešto diše u mojoj torti, a 2019. izdaje samostalnu zbirku priča „Čuvari fantazmi“.<br />
<br />
U maju 2023. godine samostalno objavljuje roman „Kletva usnule varoši“ koji osvaja čitaoce širom Srbije.<br />
<br />
U saradnji sa producentskom kućom Monolith Graphics i Joseph Vargo, Joseph Iorillo i Michelle Belanger, u septembru 2023. godine objavljuje zbirku horor priča i urbane fantastike, „Glasovi iz senki“, gde se, pored uloge autora, prvi put zvanično predstavlja i kao prevodilac sa engleskog.<br />
<br />
Trenutno piše šesti deo sage Praznik zveri – Bura Crvenog mora i izmaštava nove projekte. Pod umetničkim imenom Atelje Bulevar nudi usluge literarnog agenta i svega što je u vezi sa izdavanjem knjiga i njihovim marketingom.<br />
<br />
Više o autoru i njegovom radu, kao i odlomke iz pomenutih romana i mnogo toga drugog, možete naći na njegovim Facebook i Instagram stranicama.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.