Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Intervju sa Miomirom Petrovićem u Danasu

Miomir Petrović, autor romana „Bakarni bubnjevi“ koji se našao među 15 potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade

Pravi umetnici ne poznaju partijsku disciplinu
Deseti roman Miomira Petrovića, „Bakarni bubnjevi“ u izdanju Lagune, predstavljen na minulom Sajmu knjiga, već je stekao poštovaoce među intelektualno radoznalim čitaocima, a upravo je ušao i u uži izbor za NIN-ovu nagradu, među 14 drugih romana.

Karakterističnim neobaroknim rukopisom, Petrović vešto gradi trilerski zaplet u kome se prepliću alternativna istorija Beograda, zavere tajnih društava i mračna budućnost prestonice. I u ovom delu, autor „Persijskog ogledala“ i „Lisičjeg ludila“ eksperimentiše sa žanrovima u rasponu od poetske proze do horora, podstičući čitaoce da kao i njegovi junaci tragaju za sopstvenim identitetom i smislom u vremenu u kome su mnoge vrednosti obesmišljene.

- Prisustvo mitskih matrica nije tako teško otkriti u mojim knjigama. Mit je, kao termin, u savremenoj civilizaciji izuzetno nepopularan, a budući da se inače u životu bavim nepopularnim stvarima pretvarajući ih u popularne, interesovanje za mit dođe kao sasvim prirodan izbor. Verujem u nevidljive svetove. Mitske matrice jesu odraz jednog nevidljivog i nepojamnog sveta i samim tim verujem u snagu mita. Osećam se kao misionar čija je dužnost da određene slojeve nesvesnog, kolektivnog pamćenja i kulturološkog obrasca održavam živim kroz veoma modernu formu. Problem sa recepcijom mita u savremenom umetničkom delu je ideološke, a ne estetske prirode. Glavni kritizeri prošlog političkog perioda u kome smo živeli vezuju mit sa nazadnim, arhajskim, superkonzervativnim. Ono što oni nažalost ne vide, a ja i te kako vidim, jeste da neminovno i oni sami proizvode nove mitske obrasce, jer svaka epoha pokušava da dokaže svoju vrednost time što pronalazi nukleuse te iste vrednosti u prošlosti svoje zajednice. Mitološko je, dakle, neminovno u svakoj od svih mogućih sadašnjosti.

l U novom romanu pišete i o uličnim sukobima u Beogradu u neodređenoj budućnosti. Plašite li se svojih vizija?

- Kada sam pisao „Bakarne bubnjeve“ nisam mogao da pretpostavim da će se budućnost, predstavljena u romanu, tako brzo poistovetiti sa realnošću. To je roman o borbama antiglobalista i globalista, levih i desnih, borba uličnih grupa u futurističkom Beogradu gde se neprestano sudaraju paravojske s košmarno različitim vrednostima i metodama borbe. Ovaj roman jeste jedna apokaliptična vizija naše sredine i ostaje mi da se nadam da će biti samo vizija i da neće prerasti u realnost.

l U „Bakarnim bubnjevima“, kao i u romanu „Lisičje ludilo“, iznosite stavove o stvarnosti u Srbiji i to činite na suptilan način. Danas su kod nas prilično uvažavani pisci čiji je rukopis angažovan.

- Oduvek sam imao odijum prema otvorenom, brutalnom angažmanu u književnosti. Svaka književnost je angažovana u trenutku u kome nastaje jer je drama o kojoj pisac priča uslovljena spoljnim okolnostima. Kada logoraši u Aušvicu izvode koncert klasične muzike, samom činjenicom u kojim okolnostima taj koncert nastaje, čini izvođenje Baha ili Betovena angažovanim. Ja sam uvek za neki suptilniji, subverzivniji angažman u rasponu od Džojsa pa sve do Kucija. Dakle, za transpoziciju umesto feljtonizma.

l Da li književnost ili umetnost uopšte mora biti bezopasna da bi bila prihvaćena u savremenom potrošačkom društvu?

- To je individualna potreba na koje potrošačko društvo ne vrši nikakav uticaj. Da bi bio slobodan, a čovek tome teži, rešenje traži ili u uslovima u kojima živi ili u samom sebi. Svaki umetnik nužno opominje i u tome je njegova angažovanost. Kad nema opomene - nema ni umetnosti. Dužnost umetnika je da postavlja neprijatna pitanja, a dužnost političara je da daje prijatne odgovore. U tome se nepobitno razlikuju umetnost i politika. Pravi umetnici ne poznaju partijsku disciplinu, oni se ne mogu naći na listama partija, a što su autentičniji, kao umetnici, to je površnije njihovo političko angažovanje. I to su naučili svi oni inteligenti šefovi stranaka u ovoj sredini. Umetnik ne ume da bude poslušan.

Onlajn pisac

Prema sajtu LiteraLog, Miomir Petrović je jedan od retkih domaćih pisaca koji svoja dela i aktivnosti promoviše na internetu. Ima svoju stranicu na Vikipediji, sajt, blog na veb stranici Lagune, a putem grupa na Fejsbuku autor redovno informiše fanove o promocijama i drugim događajima. Njegovi poštovaoci mogu da pročitaju i odlomke iz najnovijeg romana na Fejsbuku. - Onlajn komunikacija omogućava direktan razgovor sa čitaocima i prepoznavanje, da kažemo, „ciljne grupe“. Putem onlajn prezentacije pisac može da oseti koliko je i kakvo interesovanje za to što radi i da dobije povratnu informaciju koja može ili ne mora da utiče na stvaranje sledeće prozne celine, ali koja se mora registrovati, kaže Miomir Petrović.

AUTOR: MAJA VUKADINOVIĆ
Izvor: Danas

Autor: Miomir Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x