Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Igra i zabava uz knjigu u okviru Dečjih dana kulture

Misija je ispunjena!

Četvrti po redu Dečji dani kulture u organizaciji Lagune i knjižara Delfi održani su od 19. do 21. aprila i protekli su u razigranoj i veseloj atmosferi pod okriljem pisaca i knjiga.
Brojne radionice i druženja sa piscima održani su na čak tri lokacije, u knjižari Delfi u SKC-u, Dečjem kulturnom centru i Dexi Co radnji u tržnom centru „Ušće“.

Želeći da deci približimo knjigu i čitanje, u goste smo pozvali pisce, glumce, naučnike, stručnjake iz različitih oblasti i naravno snizili cene knjiga za mališane.

Program je počeo već u petak pre podne u Dečjem kulturnom centru gde su predstavljene dva nova Lagunina izdanja – roman „Srećan kraj“ Olivera Jankovića i „Nije čovek, nije čigra“ koju je priredila Gordana Maletić. Promocija je protekla u prijatnoj atmosferi, uz aktivno učešće učenika osnovnih škola „Starina Novak“ i „Drinka Pavlović“.

U popodnevnim satima 19. aprila decu je u knjižari Delfi SKC sačekao omiljeni glumac, a sada i pisac, Andrija Milošević. „Kišni glistac“ je vesela slikovnica o hrabrosti, prijateljstvu i ljubavi. Pored Andrije, govorio je i Ljubivoje Ršumović, koji je pohvalio Andrijino pisanje istakavši da je reč o velikom daru. Posebno zabavna je bila mini-predstava koju su pripremile Andrijine kolege. Više o promociji knjige „Kišni glistac“ pogledajte ovde.
Uroš Petrović je zatim preuzeo scenu i predstavio „Strahovitu knjigu“ zajedno sa Aleksom Gajićem, koji je ovu priču o strahovima ilustrovao. A zatim su usledile „mozgolomne“ avanture koje je Uroš podstakao svojim zagonetkama i tajanstvenim predmetima. Više o promociji „Strahovite knjige“ pogledajte ovde.
Radionice, igra, smeh i drugarstvo obeležili su drugi dan Dečjih dana kulture.

Najpre smo uz IT centar „Kliker“ programirali svog robota i učili precizno crtanje 3D olovkom, zatim je usledila potraga za štrumpfovima, a vrlo inspirativno je bilo i oslikavanje uskršnjih čestitki sa drugarima iz Dečjeg kulturnog centra, nakon čega su svi radovi izloženi u knjižari. Subotu smo završili Lego radionicom, koja je tradicionalno privukla veliki broj mališana.
Za to vreme, u Dexi Co radnji u TC „Ušće“, Slavimir Stojanović Futro i Uroš Petrović družili su se sa decom.

Nedelja je bila raspevan dan prepun zabave, eksperimenata i druženja sa piscima!

Najpre smo sa Stefanom Tićmijem, autorom višestruko nagrađivane knjige „Ja sam Akiko“, upoznavali njegovu junakinju, a naše simpatije je pobrao mali Trifun, iliti Spavaroti, koji je intervjuisao Stefana.
Usledila je promocija knjige „Urnebesna hemija“ i zanimljivi eksperimenti koje su nam priredile naše drugarice, doktorke nauka Dragana i Andrea. Pa smo tako pravili sneg usred proleća, pravili ljigavca i izazvali pravu erupciju vulkana. Više o promociji knjige „Urnebesna hemija“ pogledajte ovde.
Najmlađi posetioci ove manifestacije su tokom celog festivala bili veoma inspirisani programom, a u nedelju su pokazali posebnu veštinu, znanje, radoznalost i kreativnost, sjajno se zabavili i tako dokazali da deca i književnost imaju neraskidivu vezu.

O tradicionalnim duvačkim instrumentima učili smo uz muzičko-scenski prikaz drugara iz Dečjeg kulturnog centra predvođenim Milošem Nikolićem, doktorom muzičkih umetnosti i profesorom kavala u Muzičkoj školi „Mokranjac“.
Kao finale Dečjih dana kulture 2019. održana je promocija knjige „Fazoni i fore“ Ljubivoja Ršumovića, pesnika i pisca koji je obeležio detinjstva mnogih. Na promociji su pored autora govorili glumica Mirjana Karanović, koju pamtimo iz emisije „Fazoni i fore“ kao Miru Alapaču i pisac, i akademik Matija Bećković, dok je odlomke čitao glumac Andrija Milošević. Više o sjajnoj promociji pogledajte ovde.
Tokom cele manifestacije u svim knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca važili su veliki popusti na knjige za decu Lagune i drugih izdavača, a uz svaku kupovinu sledio je i poklon.

Veliki broj posetilaca i učesnika siguran je znak da Dečji dani kulture postaju omiljena manifestacija mladih čitalaca.

Deca su se posebno obradovala našoj akciji „Donesi igračku u knjižaru“! Mališani su u petak doneli svoje omiljene plišane drugare na ludu noćnu zabavu u knjižari, a sutradan su dolazili po njih. Za uspomenu smo im poklonili fotografije sa druženja u knjižari.
Najtraženiji naslov Dečjih dana kulture je slikovnica „Kišni glistac“ Andrije Miloševića, a odmah za njom i knjiga Igora Kolarova „Agi i Ema“. Novi roman Uroša Petrovića „Strahovita knjiga“ plasirao se na treće mesto, a u prvih pet su i „Ja sam Akiko“ Stefana Tićmija i „Urnebesna hemija“. Sledi „Škola lepih manira gospođice Mile“, još jedan roman Igora Kolarova „Kuća hiljadu maski“ i „Fazoni i fore“ Ljubivoja Ršumovića. U prvih deset je i „Zmajeva riznica“ Čika Jove Zmaja i novo izdanje u 15 knjižica za najmlađe drugare „Moje omiljene životinje – učimo reči“.

Prijatelj manifestacije Dečji dani kulture bila je Banca Intesa, a podržali su je naši brojni prijatelji: Dexy Co, Bambi, Avon, Henkel, Nestle, Generali, Pino, Kosili, Dr Oetker, Aleva i mnogi drugi.

Vidimo se u aprilu 2020!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Andrija Milošević

Andrija Milošević

<p style="text-align: justify">Andrija Milošević je veoma popularan srpski i crnogorski pozorišni, televizijski i filmski glumac. Rođen je u Podgorici, ali slučajno, jer su mu roditelji bili u prolazu. Odmah po rođenju nastavili su ka Nikšiću, gradu u kojem je dočekao pubertet. Glumu je upisao odjednom, iznebuha, iznenadivši i sebe i druge, jer nikada pre toga nije video izvođenje neke pozorišne predstave. I pored televizijske slave, tvrdi: &bdquo;Beskrajna je moja igra, nema kraja mom uživanju, mojoj zabavi, smehu, nervozi, a sve to mi daje gluma.&ldquo;&nbsp;</p>

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x