Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Igor Marojević u antologiji priča „Hotel Evropa“

Na tek otvorenom Frankfurtskom sajmu knjiga, jedan od naslova koji privlači posebnu pažnju je antologija „Hotel Evropa“, upravo objavljena u izdanju hajdelberškog „Vunderhorna“, u okviru koje se nalazi i priča Igora Marojevića.

Pokrovitelj projekta, fondacija Alijans, poslala je 14 značajnih evropskih pisaca u hotele s nazivom „Evropa“ uzduž i popreko Starog kontinenta, da odatle svako od njih „donese“ priču koja će završiti u ovoj antologiji, štampanoj na nemačkom jeziku.

Tako je jedan od vodećih nemačkih autora Ingo Šulce zastupljen tekstom koji se tiče hotela „Evropa“ u Rejkjaviku, ukrajinska književna zvezda Jurij Andruhovič u Davosu, mađarski pisac Đorđi Dragoman pisao je o hotelu u Madridu, poznati bugarski književnik Alek Popov u Vatikanu, a Švajcarkinja Ilma Rakusa, koja je zajedno sa Mihaelom Tosom iz fondacije Alijans priredila ovu knjigu, u Sankt Petersburgu.

Marojević je, kako je naveo, na poziv priređivača izabrao boravak u hotelu „Evropa“ u katalonskom gradu Đirona i napisao „Božićni odmor“.

„Svakako je bilo privlačnijih destinacija za boravak, ali morao sam iskusiti baš đironski hotel ‘Evropa’ zbog potreba moje priče, u kojoj se iz ugla pripovedačice poreklom iz Beograda razmatra (ne)mogućnost ljubavne veze između Srpkinje i Katalonca“, rekao je Marojević Tanjugu.

„Pritom se kulturne razlike pojačavaju činjenicom da se rasplet odvija na katolički Božić. Što se ostalog tiče, i ovakav boravak u prvoj ligi evropske književnosti može da godi, ali ono što je jedino bitno jeste recepcija ovog zbornika“, naveo je Marojević.

Marojević već nekoliko godina piše priče isključivo iz ugla ženskih pripovedača, što je motivisano knjigom „Beograđanke“ koja će biti objavljena 2013. godine.

Izvor: Blic

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x