Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

I ovog petka pravi ekskluziviteti u Nedeljniku

U svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda iz gift programa u vrednosti preko 100 dinara bićete u mogućnosti da iskoristite specijalnu ponudu i obezbedite sebi najnoviji primerak lista Nedeljnik za samo 1 dinar.

Ovog petka pročitajte:

• Ekskluzivni intervju sa Toni Morison – Dobitnica Nobelove i Pulicerove nagrade za književnost, koju je američki predsednik Barak Obama nazvao „Savešću Amerike“, i koja je i svojim knjigama i svojim životom postala nezvanični ideolog nacije, ogolivši sve zablude američkog društva – i rasizam i seksizam i neokolonijalizam, više gotovo i ne daje intervjue. Ali, Toni Morison, jedna od poslednjih američkih ikona, ekskluzivno je, i potpuno otvoreno, govorila za Nedeljnik. Ne samo o knjigama, naravno, već i o srpsko-američkim odnosima, NATO bombardovanju, američkom „igranju šerifa“, Baraku Obami, „kolegi po Nobelu“ Ivi Andriću...

• Esej o knjizi Crni konjanik, autora Aleksandara Radovića koji je specijalno za Nedeljnik pripremila Vera Konder, novinar Tanjuga - Špijunska trilogija „Švajcarski gambit“ kao triler i romansirana priča o rađanju i padu nacionalsocijalizma u Nemačkoj.

• Prikaz „Knjige o groblju“ Nila Gejmena - Očaravajuća priča o ljubavi i prijateljstvu koji se rađaju tamo gde se to najmanje može očekivati, ovaj roman sa ilustracijama nagrađivanog Krisa Ridla dobitnik je ugledne medalje Njuberi za 2009.

• Prikaz knjige „Koralina“ Nila Gejmena - U novom domu Koralinine porodice postoji dvadeset dva prozora i četrnaest vrata. Sva vrata se otvaraju i zatvaraju, sem jednih.
Ta vrata su zaključana, a sa njihove druge strane je samo zid od cigle. Ipak, Koralina jednog dana uspeva da ih otključa i pronalazi prolaz u drugi stan, u drugoj kući, nalik njenoj.
Samo što je drugačiji...

Kao i popularne teme iz sveta politike, ekonomije i mnoge druge:
• Dnevnik državnog službenika
• Veliko istraživanje: Srbi i Amerikanci
• Ekskluzivna kolumna - Majkl Kirbi
• Car Lazar drugi put među Srbima
• Da li je Novak Đoković najbolji svih vremena?
• Došao je tiho i ući će u legendu
• Udžbenici, još jedan skandal u prosveti
• Moderne svadbe - fenomen „mladzile“
• Sumrak velikih holivudskih zvezda

Svake nedelje u knjižarama Delfi očekuje vas najnoviji broj lista Nedeljnik po ceni od 1 din. Ne propustite specijalnu ponudu, uživajte u čitanju i budite informisani.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Kris Ridl

Kris Ridl

<p>Kris Ridl je jedan od najpopularnijih ilustratora današnjice. <br /> <br /> Ilustrovao je preko sto knjiga za decu i osvojio mnogobrojne nagrade. Svake nedelje crta karikature za novine <em>Observer</em>. <br /> <br /> Dva puta je osvajao Medalju <em>Kejt Grinavej</em>, a dobitnik je i Zlatne nagrade <em>Smartiz</em> i Srebrne nagrade <em>Nestle </em>Omiljeni slatkiš su mu gumene bombone. Zbog njih je postao ilustrator. <br /> <br /> Živi kraj mora u Brajtonu, sa ženom i troje dece.</p>

Slika Nil Gejmen

Nil Gejmen

<p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

Slika Toni Morison

Toni Morison

<p style="text-align: justify">Američka književnica Toni Morison (1931-2019) bila je jedna je od najznačajnijih savremenih američkih stvaralaca. Ona je prva crna autorka koja je ovenčana Nobelovom nagradom, koju je dobila 1993. godine. Švedska akademija je hvalila njen jezički stil i &bdquo;vizionarsku snagu&ldquo;.<br /> <br /> Čuvena po svojoj posvećenosti temi rasnih predrasuda u SAD, Toni Morison je neumorno pripovedala o njoj sa istom dozom besa i saosećanja.<br /> <br /> Među mnogim priznanjima kojima je ovenčana je i Pulicerova nagrada iz 1988. godine za roman &bdquo;Voljena&ldquo;, a 2012. dobila je Medalju za slobodu od svog prijatelja i bivšeg predsednika Baraka Obame. Pre nego što je započela spisateljsku karijeru, Morisonova je dugi niz godina radila kao urednica u čuvenoj izdavačkoj kući Rendom Haus, i zaslužna je sa promovisanje crnačke literature. Nakon karijere u izdavaštvu, predavala je na brojnim čuvenim univerzitetima kao što su Jejl i Prinston. <br /> <br /> Napisala je jedanaest romana, od kojih su najpoznatiji <em>Voljena </em>i <em>Pesma Solomonova</em>.<br /> <br /> Pohvale kritičara su uvek bile jednoglasne: &bdquo;Ona poseduje besprekoran osećaj za emocionalni detalj. Možemo je slobodno nazvati najsvesnijim lirskim piscem današnjice.&ldquo;<em> The Philadelphia Inquirer</em><br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x