Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Hitovi Laguninih stranih pisaca na Sajmu knjiga 2019.

Pripremite na vreme svoj spisak naslova za 64. Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji počinje 20. oktobra!
Laguna vam kao i svake godine priprema pregršt novih izdanja. Predstavljamo vam hitove stranih pisaca, čije knjige ćete za vreme trajanja Sajma moći da nabavite po specijalnoj ceni.
Od autorke svetskog bestselera „Tigrova žena“ i dobitnice nagrade Orindž Tee Obreht stiže nova knjiga „Unutrašnjost“. U bezakonitim, sušom ispijenim krajevima Arizone 1893. naporedo teku dva jedinstvena života. Nora je nepokolebljiva žena koja živi u pustinji i čeka povratak muža, koji je otišao da potraži vodu za svoje ožednelo domaćinstvo, i starijih sinova, koji su iščezli nakon burne svađe. A Luri je bivši odmetnik i čovek kog proganjaju duhovi. Način na koji će se Lurijeva putanja, prkoseći smrti, ukrstiti s putanjom Norinih nedaća najveće je iznenađenje i najnapetiji sloj ovog izvanrednog romana.
Roman „Tetovažer iz Aušvica“ Heder Moris izuzetan je dokument, predstavljen nakon što je proteklo preko sedamdeset godina od događaja koje opisuje, i podseća nas kolike će priče zauvek ostati neispričane, na priču o Laliju, jednu od žrtava Holokausta... Ovo je knjiga o krajnostima ljudskog ponašanja koje stoje rame uz rame: proračunata brutalnost pored impulsivnih i nesebičnih postupaka iz ljubavi.
Autorka bestselera „Crveni adresar“ Sofija Lundberj gošća je ovogodišnjeg Sajma. Ona će predstaviti novi roman „Upitnik je pola srca“. To je priča o prevazilaženju stida i krivice, o istini i prihvatanju svoje prirode, ali pre svega o tome kako da volimo. Elin Bouls je uspešna fotografkinja u Njujorku, udata je za divnog Sema i zajedno imaju ćerku Alis. Ali njihovoj savršenoj porodičnoj slici uvek je nešto nedostajalo. Jednog dana Elin dobija pismo od Fredrika, školskog druga i jedinog iskrenog prijatelja iz siromašnog detinjstva provedenog na ostrvu Gotland nadomak Švedske. On je glas iz prošlosti koji je Elin svim snagama nastojala da zaboravi i sakrije čak i od najbližih.
Gost Sajma knjiga biće i Dejvid Van. Laguna je objavila njegov roman „Legenda o samoubistvu“, koji je delom autobiografska proza, u čijem je središtu mladić koji se suočava sa bolom i krivicom zbog očevog samoubistva. Neukrotiva priroda zavičajne Aljaske savršena je pozadina za kolaž od šest pripovednih celina koje predstavljaju krhotine ogledala za mladićev portret i njegovu unutarnju, psihološku divljinu. Roman autora proglašenog „bitnim novim glasom američke književnosti“ zapanjujuće je ispitivanje tragičnog ambisa koji stoji između mladića i njegovog oca.
Premijeru na Sajmu imaće i svetski hit „Problem tri tela“ Liju Cisina. U pitanju je kineski naučnofantastični roman, prvi deo trilogije „Besede o Zemljinoj prošlosti“. Nakon niza nerazjašnjenih ubistava koja potresaju naučnu zajednicu, fizičar Vang Miao pokušava da u virtuelnom svetu, koji naseljavaju Galileo, Njutn, Konfucije, Ajnštajn, reši astrodinamički problem tri tela. Pojava sablasnog časovnika i saznanje da je tokom Kulturne revolucije pokrenut tajni vojni projekat slanja signala u potrazi za vanzemaljcima, nateraće ga da se zapita kakva se to pretnja nadvija nad Zemljom i da li su čovečanstvu dani odbrojani.
Roman „Pertle“ Domenika Starnonea je snažan i višestruko nagrađivan roman o vezama u braku i porodici. To je dirljiva i vrlo snažna priča o bekstvu, povratku i svim promašajima, onima koji nam deluju neprebrodivo i onima koji nas prate celog života. „Ako si zaboravio, poštovani gospodine, podsetiću te: ja sam tvoja žena.“ Ovako počinje Vandino pismo mužu koji je otišao od kuće, prepustivši je buri nemoćnog besa i pitanjima bez odgovora. Venčali su se mladi, bili su nezavisni, ali se onda svet oko njih promenio. Porodični život je postao opterećenje. Zato je on sada u Rimu, zaljubljen u ljupku neznanku s kojom su dani uvek veseli, a ona je ostala s decom u Napulju da sagledava njihov sve hladniji odnos.
Knjiga „Zašto spavamo“ je zadivljujuće istraživanje svrhe i moći spavanja iz pera direktora Centra za proučavanje spavanja na Univerzitetu Berkli dr Metjua Vokera. Autor razjašnjava zašto je spavanje jedan od najvažnijih vidova našeg života, ujedno i onaj koji najmanje razumemo. Voker objašnjava kako možemo da iskoristimo spavanje da bismo podigli raspoloženje, povećali nivo energije, regulisali hormone i sprečili pojavu raka, Alchajmerove bolesti i dijabetesa, ali i usporili starenje i produžili život. Ujedno daje praktične savete o tome kako bolje spavati noću, i to svake noći.

„Svet po Garpu“ Džona Irvinga je životopis T. S. Garpa – vanbračnog sina Dženi Filds – feministkinje koja je živela ispred svog vremena. Ovo je prikaz života i smrti čuvene majke i njenog zamalo čuvenog sina. Oni žive u svetu seksualnih ekstremnosti, pa čak i seksualnih ubistava. Ovo je roman pun „ludila i tuge“, a opet, mračni i nasilni događaji ove priče ne umanjuju osećaj katkad pomalo vulgarnog, a ponekad i robusnog humora. Na više od trideset jezika, u više od četrdeset zemalja, više od deset miliona čitalaca dosad je posvedočilo da je ovaj roman urnebesno svedočenje sopstvene zaključne rečenice: „U svetu po Garpu, svi smo mi nasmrt bolesni.“

„Izlomljeno“ Karin Sloter je novi roman iz kriminalističkog bestseler serijala o agentu Vilu Trentu. U raskošnoj tinejdžerskoj spavaćoj sobi devojka je surovo ubijena. U hodniku, usred razbijenog stakla, stoji njena užasnuta majka. Golim rukama je ubila napadača svoje ćerke. Mesto ubistva u nadležnosti je policiji Atlante, a specijalni agent Vil Trent iz biroa za istrage u Džordžiji tu je samo da učini političku uslugu. Ipak, Trent uskoro uviđa nešto što policija previđa, nešto u tragu krvi, u matrici forenzičkih dokaza i u očima majke koja je u potpunom šoku.

„Sloboda narodu“ Terija Pračeta je roman o Disksvetu. Naoružana tiganjem i zdravim razumom, mlada buduća veštica Tifani Bolan mora da odbrani dom od čudovišta iz Vilinske zemlje. Na sreću, ima vrlo neobične pomagače: Nak Makfiglove – Slobodni narod – klan žestokih ovcokradica naoružanih mačevima; samo, plavokoži su i visoki petnaestak centimetara... Zajedno oni moraju da se bore protiv bezglavih konjanika, opakih jezopasa, strašnih otelotvorenih snova i, na kraju, same vilinske kraljice.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejvid Van

Dejvid Van

<p style="text-align: justify">Dejvid Van rođen je na Aleutskim ostrvima, a detinjstvo je proveo u Kečikanu, na Aljasci. Dvanaest godina nijedan agent nije želeo da ponudi izdavačima njegovu prvu knjigu &bdquo;Legendu o samoubistvu&ldquo;, zato je odlučio da se otisne na more. Postao je kapetan i brodograditelj.<br /> <br /> Kada je objavljena, &bdquo;Legenda o samoubistvu&ldquo; osvojila je jedanaest nagrada, među kojima su: <em>Prix Medicis Etranger</em> u Francuskoj za najbolji strani roman, <em>Premi Llibreter</em> u Španiji, opet za najbolji strani roman, <em>Grace Paley Prize</em>, <em>California Book Award</em> i <em>L&rsquo;Express</em> nagradu čitalaca u Francuskoj. Prevedena na više od dvadeset jezika, &bdquo;Legenda o samoubistvu&ldquo; postala je međunarodni bestseler i u jedanaest zemalja nalazila se na listi najprodavanijih naslova. Bila je izabrana za <em>Njujorkerov</em> i <em>Tajmsov</em> književni klub, na nemačkom radiju (<em>North German</em> radio) pročitana je u potpunosti, a francuska producenta kuća <em>Haut et Court</em> planira filmsku adaptaciju. Dejvid je bio nominovan za <em>Sunday Times Short Story Award</em>, <em>Story Prize</em> i druge nagrade. <br /> <br /> Njegov roman &bdquo;Caribou Island&ldquo; (2011) takođe je međunarodni bestseler, preveden na šesnaest jezika, i u devet država se našao na listi najprodavanijih naslova. Bio je nominovan za <em>Flaherty-Dunnan First Novel Prize</em> i <em>International IMPAC Dublin Literary Award</em>, a oskarovac Bil Gutentag režiraće adaptaciju. Tokom dve nedelje, čitanje romana je bio deo redovnog programa na BBC-u, izabran je za <em>Samlerens Boglub</em> u Danskoj, a ušao je u uži izbor za <em>Prix du Roman Fnac</em> i <em>Prix Lire & Virgin</em>, pritom osvojivši nekoliko nagrada u Francuskoj. <br /> <br /> Sa romanom &bdquo;Dirt&ldquo; (2012), osvojio je $50.000 <em>St. Francis Collage Literary Prize</em> 2013. godine. Roman je preveden na dvanaest jezika, nominovan za <em>International IMPAC Dublin Literary Award</em>, bio je finalista za nagradu u Francuskoj, našao se na osam <em>Best Books of the Year </em>lista u pet zemalja, bio je najprodavanija knjiga u Francuskoj i planira se ekranizacija.<br /> <br /> Roman &bdquo;Jarčeva planina&ldquo;, objavljen u septembru 2013, bio je među četiri najbolja romana u izboru <em>California Book Award in Fiction</em> 2013, nominovan je za <em>Chautauqua Prize</em>, <em>San Francisko Chronicle</em> ga je preporučio za najbolju knjigu godine i preveden je na jedanaest jezika.<br /> <br /> &bdquo;Aquarium&ldquo;, objavljen u martu 2015, bio je u trci za <em>Dublin Literary Award</em>, našao se u izboru urednika <em>New York Times Book Review</em>, <em>Kirkus</em> ga je proglasio najboljom knjigom u 2015, na <em>Amazonu</em> je proglašen za knjigu meseca i potom za najbolju knjigu u rasponu od šest meseci, <em>Observer</em> ga je proglasio za <em>Most Eagerly Awaited Fiction </em>za 2015, Rodri Tomas, producent Ang Liovog filma &bdquo;Billy Lynn&rsquo;s Long Halftime Walk&ldquo;, izabrao ga je za ekranizaciju. <br /> <br /> Njegov roman &bdquo;Bright Air Black&ldquo; (mart 2017) čitaoci u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Australiji i Novom Zelandu dočekali su sa oduševljenjem. <br /> <br /> U martu 2019. objavljen je njegov najnoviji roman &bdquo;Halibut On the Moon&ldquo;.<br /> <br /> Takođe je napisao još dva romana, &bdquo;Komodo and Woman&ldquo; i &bdquo;Desiring&ldquo;, a njegova zbirka kratkih priča &bdquo;The Higher Blue&ldquo; biće objavljena 2020. godine.<br /> <br /> Dejvid Van je autor više memoara: &bdquo;A Mile Down: The True Story of a Disastrous Career at a Sea&ldquo; (2005), &bdquo;Last Day On Earth: A Portrait of the NIU School Shooter&ldquo; (2011) (za koji je dobio nagrade <em>AWP Nonfiction Prize</em> i <em>PEN CENTER USA</em> <em>2012 Literary Awards</em>) i &bdquo;Crocodile: Memoirs from a Mexican Drug-Running port&ldquo; (2015. samo na španskom).<br /> <br /> <em>BBC</em>, <em>NOVA</em>, <em>National Geographic</em>, <em>CNN</em>, <em>E! Entertainemnt</em> snimali su dokumentarne filmove o njemu. Pisao je tekstove za <em>Atlantic Monthly</em>, <em>Esquire</em>, <em>Outside</em>, <em>Men&rsquo;s Health</em>, <em>Men&rsquo;s Journal</em>, <em>The Sunday Times</em>, <em>The Observer</em>, <em>The Guardian</em>, <em>The Sunday Telegraph</em>, <em>The Financial Times</em>, <em>The New Statesman</em>, <em>Elle UK</em>, <em>Esquire UK</em>, <em>Esquire Russia</em>, <em>National Geographic Adventure</em>, <em>Writer&rsquo;s Digest</em>, <em>McSweeney&rsquo;s</em>, i druge magazine i novine.<br /> <br /> Podučavao je na Stanfordu, Kornelu, FSU-u, USF-u, ima diplome sa Standofrda i Kornela, i trenutno radi kao profesor na Univerzitetu u Vorviku (Engleska) i počasni je profesor na Univerzitetu u Franš-Konteu (Francuska).</p>

Slika Heder Moris

Heder Moris

<p style="text-align: justify">Heder Moris rođena je na Novom Zelandu, a sada živi u Australiji. Nekoliko godina, dok je radila u velikoj državnoj bolnici u Melburnu, studirala je i pisala scenarija, od kojih je jedan otkupio scenarista, dobitnik Oskara, iz Sjedinjenih Država. Heder je 2003. upoznala starijeg gospodina &bdquo;čiju priču vredi čuti&ldquo;. Dan kad je upoznala Lalija Sokolova promenio je i njen i njegov život. Njihovo prijateljstvo se produbljivalo i Lali se otisnuo na put samoispitivanja, poveravajući joj najintimnije pojedinosti svog života. Heder je prvobitno Lalijevu priču napisala kao scenario &ndash; koji se visoko kotirao na međunarodnim takmičenjima &ndash; a zatim ju je preoblikovala u svoj prvi roman <em>Tetovažer iz Aušvica</em>. <br /> <br /> Za više izvora, informacija, fotografija i dokumenata posetite veb-stranicu Heder Moris: HeatherMorris. com.au.</p>

Slika Karin Sloter

Karin Sloter

<p style="text-align: justify">Karin Sloter je jedna od najpopularnijih američkih spisateljica kriminalističkih romana na svetu. Njena dela su objavljena u sto dvadeset zemalja i prodata su u više od trideset pet miliona primeraka. Osnivač je neprofitne organizacije Sačuvajmo biblioteke (<em>Save the Libraries</em>). <br /> <br /> Karin Sloter živi u Atlanti, a za više informacija o njenom radu posetite sajt <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.karinslaughter.com" data-value="http://www.karinslaughter.com"><span class="ql-link-text">www.karinslaughter.com</span></span>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Alison Rosa</p>

Slika Liju Cisin

Liju Cisin

<p style="text-align: justify">Liju Cisin (1963) je najpopularniji kineski pisac naučne fantastike. Studirao je hidrogradnju, ali je studije napustio 1988. godine da bi potom radio kao inženjer u električnoj centrali.<br /> <br /> Devet puta je osvojio nagradu <em>Galaxy </em>(najprestižniju kinesku književnu nagradu za naučnu fantastiku), potom <em>Hugo </em>nagradu 2015. za roman &bdquo;Problem tri tela&ldquo; (prvi je kineski autor ovenčan ovim priznanjem), a 2017. i <em>Locus </em>nagradu (za treći deo trilogije &bdquo;Problem tri tela&ldquo;), kada je bio nominovan i za nagradu <em>Nebula</em>.<br /> <br /> On je prvi kineski autor koji se oprobao u sajberpank žanru romanom &bdquo;Kina 2185&ldquo;, objavljenom 1989. godine. Liju navodi da su na njegov rad najviše uticali Džordž Orvel i Artur Klark.<br /> <br /> Njegov najpoznatiji roman, &bdquo;Problem tri tela&ldquo;, adaptiran je za filmsko platno, ali je njegova projekcija odložena 2017. godine na neodređeno vreme. U junu 2019. objavljeno je da je otpočeo projekat animirane adaptacije ovog dela.<br /> <br /> Cisinova politička uverenja su prilično usaglašena sa onima koje proklamuje kineska vlada. U intervjuu za Njujorker iz 2019. godine, izjavio je da neopozivo podržava politiku kampova za reedukaciju u Sinkjangu i regulativu o natalitetu (&bdquo;politika jednog deteta&ldquo;), ali i da se suzdržava od komentara na temu geopolitičkih pitanja u svom delu.<br /> <br /> Liju Cisin je oženjen i ima jednu ćerku. Njegova supruga i ćerka nikada ne čitaju njegova dela.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© opacity from Chicago / Geek Bar Tor authors event / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Metju Voker

Metju Voker

<p style="text-align: justify">Metju Voker je profesor neuronauke i psihologije na Univerzitetu Berkli, ujedno i direktor Laboratorije za proučavanje spavanja i za neuroimidžing. Pre toga je bio profesor psihijatrije na Harvardu. Objavio je više od sto naučnih studija i pojavio se u emisijama <em>60 Minutes</em>, <em>Nova</em>, <em>BBC News</em> i <em>NPR Science Friday</em>. <em>Zašto spavamo</em> je njegova prva knjiga.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;Frederick M Brown / Getty Images</p>

Slika Sofija Lundberj

Sofija Lundberj

<p>Sofija Lundberj (1974) je švedska autorka koja se proslavila svojim romanom prvencem &bdquo;Crveni adresar&ldquo;, prevedenim na 33 jezika.<br /> <br /> Pre nego što je počela da se bavi pisanjem, radila je kao novinar i urednik brojnih izdanja posvećenih psihologiji i razvoju dece. Sarađivala je i na realizaciji kratkih dokumentarnih filmova za američki kanal Si-En-En, ali priznaje da joj se najviše dopada posao romanopisca.<br /> <br /> U svojim romanima Sofija najčešće obrađuje sudbine žena, odnosno, trudi se da im živote &bdquo;isceli&ldquo; kroz životne obrte koje im priređuje. Njen prvi roman &bdquo;Crveni adresar&ldquo; govori o devedesetogodišnjakinji koja je imala ispunjen život u burnim danima evropske istorije. U knjizi &bdquo;Upitnik je pola srca&ldquo; Lundberj je obradila priču o teškom detinjstvu koje nekad stvara prepeke u životu, a u trećem romanu koji se upravo pojavio u Švedskoj govori o ženskom prijateljstvu. <br /> <br /> Foto:&nbsp;Viktor Fremling</p>

Slika Tea Obreht

Tea Obreht

<p>Tea Obreht rodila se u Beogradu 1985, a u Sjedinjenim Američkim Državama živi od svoje dvanaeste godine. Njene radove objavljivali su <em>Njujorker</em>, <em>Atlantik</em>, <em>Harpers</em> i <em>Gardijan</em>, a uključena je i u antologije <em>Najbolje američke kratke priče</em> te <em>Najboljeg američkog neobaveznog štiva</em>. <em>Njujorker</em> ju je uvrstio među dvadeset najboljih američkih pisaca mlađih od četrdeset godina, kao i u listu &bdquo;5 ispod 35&ldquo; Nacionalne fondacije za knjigu. Dobitnik je nagrade &bdquo;Orindž&ldquo; kao najbolje žensko pero 2011. Živi u Njujorku.<br /><br />www.TeaObreht.com</p>

Slika Teri Pračet

Teri Pračet

<p style="text-align: justify">Teri Pračet (1948&ndash;2015) počeo je da radi kao novinar jednog dana 1965. godine i svoj prvi leš ugledao već posle tri sata, što je u to vreme bilo iskustvo koje je zaista nešto <em>značilo</em>. Pošto se oprobao u gotovo svakom poslu koji postoji u provincijskom novinarstvu, osim, naravno, praćenja fudbalskih utakmica subotom, prešao je u <em>Central Electricity Generating Board</em> i postao predstavnik za javnost četiri nuklearne elektrane.<br /> <br /> Sve ovo se završilo 1987, kada je postalo očigledno da je pisanje romana o Disksvetu mnogo zabavnije od pravog posla. Od tada je broj napisanih knjiga postao dvocifren, a svaka naredna ima rezervisano mesto na top-listi bestselera. Pisao je knjige i za mlađe čitaoce. Povremeno su ga optuživali da se bavi književnošću.&nbsp;Govorio je da je pisanje najveća zabava koju čovek može sebi da priušti.<br /> <br /> Više informacija o autoru potražite na sajtu <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="terrypratchettbooks.com" data-value="https://www.terrypratchettbooks.com/"><span class="ql-link-text">terrypratchettbooks.com</span></span></u></p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x