Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Hitovi Laguninih domaćih autora na Sajmu knjiga 2019.

Pripremite na vreme svoj spisak naslova za 64. Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji počinje 20. oktobra!
Laguna vam kao i svake godine priprema pregršt novih izdanja. Predstavljamo vam hitove domaće književnosti, koje ćete za vreme trajanja Sajma moći da nabavite po specijalnoj ceni.

Drugi deo trilogije Dr Neleta Karajlića „Solunska 28 – O prijateljstvu i izdaji“ nastavak je monumentalne sage o jednoj kući, jednom gradu i dva sveta. Posvećen je ljudima i događajima koji su prolazili kroz dorćolsku kuću na samoj obali Dunava tokom nemačke okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu. Pripovedajući o svemu onome što je tada snašlo stanare Solunske 28, Dr Karajlić nudi podjednaki čitalački užitak i onima koji su čitali prvi deo trilogije, ali i onima koji se tek sada pridružuju armiji njegovih vernih čitalaca.

„Poslednji put“ Isidore Bjelice je priča o prijateljstvu tri žene koje odlaze na kraj sveta da iznova pronađu sebe i smisao života. To je brutalno iskrena pripovest o danima koje je autorka provela u Peruu i predstavlja krunu svega što je ona napisala za trideset godina karijere. Oni koji tragaju za ezoterijskim znanjem u ovoj knjizi će proniknuti u tajne o kojima niko drugi nije pisao. Oni koji traže beg i avanturu putovaće sa Isidorom na najčudesnije mesto na svetu. Oni koji traže odgovore na pitanja kako izaći iz pakla svojih misli, otarasiti se strahova zauvek i pronaći istinsku ljubav dobiće iznenađujući i neočekivan odgovor.
„Obećao si mi“ Mirjane Bobić Mojsilović je nesvakidašnja zbirka poezije sa autorkinim ilustracijama. Snažan poetski izraz, pesme o ljubavi, stvaranju, sumnji – sve to ovu zbirku čini posebnom. A crteži koje je pravila specijalno za ovu zbirku daju knjizi jednu sasvim novu dimenziju. „Mislim da crteži na jedan poseban način ilustruju ne samo moju poeziju nego, možda, i malu istinu, zbog koje sam je pisala. Moji crteži, čak i kad su rudimentarni, imaju tu sinkopu, taj mali trzaj, kao i moje pesme, kao i moj život“, otkrila je autorka.

„Ples oko Sunca“, autobiografija Vedrane Rudan, najčitanije spisateljice u regionu, žene koja se usuđuje da kaže ono što se drugi ne usude i koja ruši sve tabue, brzo je pronašla put do čitalaca i postala veliki hit. Vedrana Rudan, iskreno i bez ulepšavanja, piše o svom nimalo bezbrižnom detinjstvu, o deci i unucima, o putu koji je prešla od prodavačice sladoleda na rivi do najčitanije spisateljice u region, o tome zašto je u socijalizmu bilo nemoguće dobiti otkaz i kako je ona postala prva novinarka kojoj je to uspelo u novom hrvatskom demokratskom režimu. Konačno, ona nam pokazuje zašto je u životu najvažnije i najteže bez stida pogledati sebi u oči.

Knjiga „Između krajnosti“ Ivana Ivačkovića je vodič kroz albume Azre i Džonija Štulića. To je pošten i objektivan pogled na Štulićevu diskografiju, kako sa Azrom, tako i samostalnu. Ivan Ivačković, jedan od naših vodećih rok kritičara, slavi Džonija kao najvećeg generacijskog pesnika i glasnogovornika, ali ne podilazi mitovima i ne pothranjuje zablude stvorene tokom njegovog holandskog egzila. Uz korisne dodatke – osvrt na nastanak Azre i rezime o njenom značaju i trenutnoj Štulićevoj poziciji – „Između krajnosti“ je nezaobilazno štivo za sve kojima su ova grupa i njen frontmen stari znanci, kao i one koji njihovu muziku tek treba da otkriju.
­­­­­­­­­­­­­­Od autora bestselera „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ Nenada Novaka Stefanovića stiže nova knjiga „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“. Autor nas sada vodi u nesvakidašnje razgledanje srpske prestonice. Kroz istoriju sto beogradskih zdanja daje panoramu grada na ušću dveju reka, raskrsnici Istoka i Zapada. U ovom jedinstvenom vodiču saznaćete malopoznate činjenice o građevinama pored kojih svakodnevno prolazite kao i brojne kuriozitete koji će oplemeniti vaš pogled na grad. Šetnja kroz Beograd postaće vam nezaboravno iskustvo.

Radnja novog romana Igora Marojevića „Roman o pijanstvima“ dešava se u maju 2009. godine. U džez klubu na Vračaru dva prijatelja razrađuju uređivačku strategiju za književni časopis. Situacija je nakon dve-tri rakije izmakla kontroli, na svu sreću brzo su stigla kola Hitne pomoći i policija. Tako započinje roman čiji glavni junak, pisac zavisan od alkohola, promiskuitetan i sklon tuči, pokušava da izroni iz problema. On menja devojke, prijatelje, lekare, poslove i kafane, putuje u Barselonu, Gvadalaharu, Ljubljanu, na Brač, u Dimitrovgrad i Nikšić, ali u tim mestima i usled pogrešnih izbora tone sve dublje.

Roman „Bunker patka“ Mirjane Đurđević donosi nam priču nimalo obične emigrantske porodice iz Ulice Bunker u Čikagu, koju čine ženska glava i tri muškarca od kojim se ne dâ skrpiti jedan ceo muž. Vraćaju se u Kraljevinu Jugoslaviju s koferima prepunim dolara, zarađenih u doba prohibicije na ilegalnoj rakiji. Američki san žive u Sremu, gde vino prave legalno. Doduše, uz grožđe gaje i konoplju.

Prateći istoriju dve porodice u bezbrižno vreme raspusta i letovanja, Ljubica Arsić u svom novom romanu „Četiri kiše“ postupkom smenjivanja naratora prati periode formiranja svojih junaka, i istovremeno diskretno evocira jednu proteklu epohu i nestalu zemlju. Melanholično i duhovito, autorka dočarava sva uzbuđenja i radosti, često i nevesele ishode i mladalačke muke koji prate odrastanje Senke, Milice i Paška, u ono doba detinjstva i prvih ljubavi kada se bude nepoznate strasti, zanosi, opažanja sveta oko sebe i sebe u svetu.
Uz niz bisera kratke forme i osvrta Dušana Radovića na svoj život i stvaralaštvo, zahvaljujući knjizi „Svaštara“ imamo i retku priliku da vidimo tekstove onako kako su izašli iz pisaće mašine, njegove početne ideje, crtežiće, privatne fotografije, nepoznate radove... Pošto prvi put donosi sadržaj razglednica i pisama koje je Dušan slao svom sinu Milošu, zbirka „Svaštara“ prikazuje velikog pisca i u ulozi izvanrednog oca. Ukratko, u ovoj knjizi nalazi se sve ono bez čega bi portret Dušana Radovića bio nepotpun.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Branko Mlađenović

Branko Mlađenović

<p style="text-align: justify">Branko Mlađenović (1959) rođen je, živi i piše u Beogradu. Iza njega su brojni nenapisani romani i poneka objavljena priča. <em>Bunker Swing</em> je njegov prvi napisan roman.</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Dušan Radović

Dušan Radović

<p style="text-align: justify">Dušan Radović (Niš, 29. novembar 1922 &ndash; Beograd, 16. avgust 1984) je bio srpski pesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik. Bio je glavni urednik <em>Pionirskih novina</em>, urednik Programa za decu Radio Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista <em>Poletarac</em>, novinar <em>Borbe</em> i (od 1975. godine) urednik <em>Studija B</em>.<br /> <br /> Rekao je o svom pisanju: &bdquo;Pisati sam počeo u samoodbrani. Branio sam se od svih koji su me ugrožavali zdravljem, snagom, lepotom, boljim uspehom u školi. Vadio sam se, dokazivao i sebi i drugima da sam samo drukčiji a ne gori od njih. Ima i izuzetaka, ali ja mislim da je umetnost posao za one koji imaju problema sa sobom. Oni razvijaju čula i osobine koji nisu potrebni zdravim i uspešnim ljudima. Niko bolje ne poznaje ljude od umetnika. A to dragoceno znanje stiče se dramatičnim poznanstvom sa samim sobom.&ldquo;<br /> &nbsp;</p>

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Ivan Ivačković

Ivan Ivačković

<p style="text-align: justify">Ivan Ivačković piše o muzici skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dve hiljade tekstova u većini važnih listova u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Objavio je sedam publicističkih knjiga: <em>Panonski admiral</em>, <em>Kako smo propevali</em>, <em>Umetnost pobune</em>, <em>Pisma iz Tajnog grada</em>, <em>Između krajnosti</em>, <em>Obe strane jastuka</em> i <em>Priznanja pop pevačice</em>. Takođe, autor je romana <em>Bezverje</em> i pesničke zbirke <em>Crvena mapa</em>. Za knjigu <em>Kako smo propevali</em> dobio je nagradu &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;.<br /> <br /> Foto: Predrag Mitić</p>

Slika Ljubica Arsić

Ljubica Arsić

<p style="text-align: justify">Ljubica Arsić je rođena na Svetog Nikolu 1955. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu na grupi za Jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik i bila dugogodišnja profesorka književnosti u Muzičkoj školi <em>Mokranjac</em> u Beogradu. Bila je članica srpske redakcije književnog časopisa <em>Sarajevske sveske</em>, a u 2023. godini urednica je <em>Književnog magazina</em> Srpkog književnog društva.<br /> <br /> Romani: <em>Čuvari kazačke ivice</em>, <em>Ikona</em>, <em>Mango</em>, <em>Rajska vrata</em> i <em>Četiri kiše</em>.<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Prst u meso</em>, <em>Cipele buvine boje</em>, <em>Barutana</em>, <em>Zona sumraka</em>, <em>Samo za zavodnice</em>, <em>Tigrastija od tigra</em>, <em>Maco, da l&rsquo; me voliš</em>, <em>All Inclusive</em>.<br /> <br /> Zbirka kolumni: <em>Pročitano sa usana</em>.<br /> <br /> Autorka je i knjige <em>Ljubica Arsić</em>, u ediciji mapiranja pisaca &bdquo;Jedan prema jedan&ldquo; u &bdquo;Službenom glasniku&ldquo;.<br /> <br /> Sastavila antologije: <em>Na brzaka</em> (svetska erotska priča), <em>Frrrrr</em> (ženska svetska erotska priča), <em>Klinci od dva metra</em> (priče savremenih svetskih pisaca o odrastanju), <em>Ostrvo na dva mora</em> (priče savremenih svetskih pisaca o moru), <em>Divlji eros</em> (erotska priča), <em>Ovako je</em> <em>počelo </em>(priče srpskih pisaca inspirisanih Grčkom, sa koautorom Dejanom Mihailovićem), <em>Tanjir pun reči</em> (priče savremenih svetskih pisaca o braku i porodici), <em>Život je uvek u pravu</em> (priče savremenih svetskih pisaca o lepom životu), <em>Riba, patka, vodozemac</em> (priče savremenih svetskih pisaca inspirisane životinjama), <em>Kraljica Lir i njena deca</em> (najbolje priče savremenih srpskih spisateljica), <em>Zov daljine</em> (panorama savremene srpske priče o putovanju sa koautorom Dejanom Mihailovićem).<br /> <br /> Nagrade: stipendija &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Isidorinim stazama&ldquo; za roman Ikona, nagrade &bdquo;Pro-femina&ldquo; i &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za priče <em>Cipele buvine boje</em>, nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; i &bdquo;Žensko pero&ldquo; te nagrada <em>Hit libris</em> za priče <em>Tigrastija od tigra</em>, Andrićeva nagrada za priče <em>Maco, da l&rsquo; me voliš</em>, četiri nagrade Jevrejske opštine za doprinos jevrejskoj kulturi, nagrada &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; za roman <em>Rajska vrata</em>.<br /> <br /> U svojim pričama i romanima smelo ispituje topose čežnje i erosa, poigravajući se s tabuima i proveravajući njihovu snagu.<br /> <br /> Knjige i priče su joj prevedene na ruski, engleski, francuski, nemački, bugarski, italijanski, ukrajinski, slovački. Eseje objavljuje po književnim časopisima i dnevnim novinama.<br /> <br /> E-mail: arsicljubica@yahoo.com.</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Vedrana Rudan

Vedrana Rudan

<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto:&nbsp;© Rino Gropuzzo</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x