Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Hitovi domaće i svetske književnosti u Noći knjige

I ova Noć knjige doneće čitaocima brojne novite domaće i svetske književnosti.
Laguna ekskluzivno objavljuje novu knjigu proslavljenog reditelja, scenariste i pisca Gorana Markovića „Beogradski trio“. Sa neskrivenim referencama na Darelov roman „Aleksandrijski kvartet“, Goran Marković ispisuje dramatičnu povest o ljubavnom trouglu koja se odvija u posleratnom Beogradu. On pritom uspeva da nam sivilo jugoslovenske svakodnevnice u epohi hladnog rata prikaže očima jednog stranca, isplete uverljivu priču sa poznatim istorijskim ličnostima i tako na originalan način osvetli nemile događaje i pojedinosti iz oskudnih vremena Informbiroa.

Dugo iščekivani novi roman Branka Rosić „Za sutra najavljuju konačno razvedravanje“ donosi dinamičnu i uzbudljivu priču o ljudima koji su skupo platili cenu slave. U svetu gde se uspeh meri brojem rasprodatih koncerata i neprestanim obaranjem rekorda gledanosti, sasvim običan život podjednako je i luksuz i propast.
„Ženski razgovori“ Duška Radovića ponovo će oživeti u Laguni! Ovo je zbirka duhovitih priča iz ugla različitih žena (i muškaraca) o ljubavi, sreći i zajedničkom življenju. Posmatrajući muški svet iz ženske perspektive u dramskim crticama, Radović kroz humor ali i gorčinu analizira ono što svakodnevno živimo. Ironična ali dobrodušna, knjiga u kojoj će se svako pronaći.

Posle više od sedam godina, Vesna Radusinović predstavlja novi roman „Vatra i led“, uzbudljivu modernu priču o ljubavi, praštanju, licemerju i smrti. Ovo je roman o stvaranju veza koje nadilaze sve ono što je duboko uvreženo u srpskom mentalitetu, o surovosti koja se krije u svakom čoveku, o večnoj gladi za moći i eroziji emocija.

„Gospodin Pogrešni“ Mirjane Bobić Mojsilović je roman o slikaru, narcisu, ljubavnicama, o slikama, umetnosti, čudnom prijateljstvu. O sebičnosti. O strahu od ljubavi, strahu od vezivanja i strahu od smrti. Slike nagih žena na izložbi u Beogradu otvaraju riznicu priča o erosu i tanatosu, o promašenim ljubavima i jednom uspešnom i usamljenom životu umetnika koji je voleo svoja dela više od svojih muza.
„Više se ne bojim“ je autobiografija Gabriela Đukanović. Kad je autorka spoznala prirodu prisustva koje je vodi od detinjstva, iz nje su potekle ispovedne reči od kojih je sazdana ova knjiga. Odrastanje u Rumuniji za vreme vladavine Čaušeskua, sazrevanje mlade rukometašice, međunarodna karijera rumunske reprezentativke, sudbinski preokret nastao dolaskom u Crnu Goru – samo su delići autobiografske priče o davno započetoj potrazi za istinom i smislom.

Laguna ekskluzivno u Noći knjige predstavlja peti roman iz bestseler serijala Lusinde Rajli „Sedam sestara“, „Mesečevu sestru“ koja prenosi čitaoce u veličanstvene škotske visove i u ciganske pećine Granade neposredno pred Španski građanski rat, i prepliće priče dve žene koje tragaju za svojom sudbinom, izlažući se riziku da izgube priliku za ljubav.

„Kuća na jezeru“ Kejt Morton će vas preneti u kornvolske predele, razvejati vam brige dok se suočavate sa iskušenjima njenih junaka, a pre svega – podsetiće vas zbog čega toliko volite da čitate.

Iz pera jednog od najomiljenijih svetskih pisaca i autora brojnih bestselera Bila Brajsona stiže živo, nostalgično i urnebesno prisećanje na odrastanje pedesetih godina dvadesetog veka u knjizi „Život i doba Malog Groma“.
„Tom Gejts je apsolutno fantastičan“ glasi naslov novog romana Liz Pišon ali će se sa ovom ocenom složiti i svi mališani koje je Tom Gejts opčinio. U petom nastavku svetski poznatog serijala Tom Gejts se stvarno raduje odlasku na rekreativni školski izlet (samo da još nađe prijavu). I Dilija jedva čeka da nestane. A tamo ga čeka gomila zabavnih aktivnosti i komičnih situacija.

Oni su blizanci Nikola i Tesla koji koriste svakodnevne predmete da naprave elektromagnete, priručne rakete i druge spravice, koje i vi možete da načinite. „Nikola i Tesla: Opasna laboratorija visokog napona“ je neverovatno uzbudljivi trileru za mališane u kojem glavnu reč vode jedanaestogodišnjaci koji obožavaju nauku. Autori su Bob Flagfelder i Stiv Hokensmit.

„Knjiga poređenja“ Klajva Giforda je odlična knjiga za decu koja je potrebna i odraslima. Neke stvari, kao što je Keopsova piramida u Egiptu, toliko su velike da ih je teško zamisliti. A druga bića su toliko mala da ih ne možeš jasno videti bez lupe. Od malih do velikih, od brzih do sporih, od lakih do teških, od visokih do niskih, ova knjiga sadrži stotine neverovatnih poređenja i zapanjujućih činjenica.

Ostale novitete u Noći knjige možete pronaći na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Bob Flagfelder

Bob Flagfelder

<p style="text-align: justify">&bdquo;Naučnik Bob&ldquo; Flagfelder predaje prirodne nauke u osnovnoj školi i dobitnik je brojnih nagrada. Zbog zabavnog i poučnog pristupa nauci gostovao je u emisijama na <em>Histori kanalu</em> i <em>Pristup Holivudu</em>. Redovan je gost u emisijama <em>Džimi Kimel uživo</em>, <em>Šou doktora Oza</em> i <em>Uživo s Keli i Majklom</em>. Članci o Bobovim eksperimentima objavljeni su u časopisima <em>Pipl</em>, <em>Nikelodeon</em>, <em>Popular sajens</em>, <em>Dizni femili fan</em> i <em>Vajrd</em>. Živi u Votertaunu, u Masačusetsu.</p>

Slika Branko Rosić

Branko Rosić

<p style="text-align: justify">Branko Rosić rođen je u Beogradu. Svirao je u kultnom pank bendu <em>Urbana gerila</em>, a kasnije i u elektro grupi <em>Berliner</em> strasse. Sarađivao je u pisanju <em>Leksikona Yu mitologije</em> i objavljivao tekstove u časopisima <em>Playboy</em>, <em>Elle</em>, <em>L&rsquo;Europeo</em>, <em>Cosmopolitan</em>, <em>Max</em>, <em>National </em><em>Geographic</em>, <em>B92 online</em>, <em>Fame</em>. Zamenik je glavnog urednika magazina <em>Nedeljnik</em>. Diplomirani je mašinski inženjer. Svoj prvi roman <em>A tako je dobro počelo</em> objavio je 2015, a drugi <em>Za sutra najavljuju konačno razvedravanje</em> 2018. godine.<br /> <br /> Radio je intervjue sa svim značajnim ličnostima iz kulture i pop kulture na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, ali i nekoliko intervjua sa značajnim ličnostima svetskog rokenrola, kao što su Stiven Patrik Morisi (<em>The Smiths</em>), Nik Mejson (<em>Pink Floyd</em>), Ijan Anderson (<em>Jethro Tull</em>), Stiv Heket (<em>Genesis</em>), Šarlin Spiteri (<em>Texas</em>), Ijan Gilan (<em>Deep Purple</em>), Žan-Žak Barnel (<em>The Stranglers</em>), Stiven van Zant (<em>Bruce Springsteen&rsquo;s & The Street Band</em>, Silvio Dante u seriji <em>Sopranos</em>). Uradio je intervjue sa piscima: Tonijem Parsonsom, Hanifom Kurejšijem, Irvinom Velšom, Frederikom Begbedeom, Juom Nesbeom, Tarikom Alijem. Intervjuisao je umetnike Joko Ono i Grejsona Perija, kao i modnog kreatora Žan-Pola Gotjea. Jedan je od prvih srpskih muzičara koji su dali intervju za čuvene engleske novine <em>New Musical Express</em>. Bio je glavni urednik publikacije <em>Exit</em> festivala <em>20 godina Exit aktivizma</em>.<br /> <br /> Princ Čarls ga je nazvao princom, a britanskom premijeru Borisu Džonsonu predstavljen je kao &bdquo;panker sa maskom novinara&ldquo;. Britanska kraljica Elizabeta II odlikovala ga je Medaljom Britanske imperije za izuzetan doprinos u promovisanju i unapređenju kulturnih veza između Velike Britanije i Srbije.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Nebojša Babić</p>

Slika Dušan Radović

Dušan Radović

<p style="text-align: justify">Dušan Radović (Niš, 29. novembar 1922 &ndash; Beograd, 16. avgust 1984) je bio srpski pesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik. Bio je glavni urednik <em>Pionirskih novina</em>, urednik Programa za decu Radio Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista <em>Poletarac</em>, novinar <em>Borbe</em> i (od 1975. godine) urednik <em>Studija B</em>.<br /> <br /> Rekao je o svom pisanju: &bdquo;Pisati sam počeo u samoodbrani. Branio sam se od svih koji su me ugrožavali zdravljem, snagom, lepotom, boljim uspehom u školi. Vadio sam se, dokazivao i sebi i drugima da sam samo drukčiji a ne gori od njih. Ima i izuzetaka, ali ja mislim da je umetnost posao za one koji imaju problema sa sobom. Oni razvijaju čula i osobine koji nisu potrebni zdravim i uspešnim ljudima. Niko bolje ne poznaje ljude od umetnika. A to dragoceno znanje stiče se dramatičnim poznanstvom sa samim sobom.&ldquo;<br /> &nbsp;</p>

Slika Gabriela Đukanović

Gabriela Đukanović

<p style="text-align: justify">Gabriela-Doina Đukanović rođena je 1979. godine u gradu Drobeta-Turnu Severin na jugu Rumunije.<br /> <br /> Bivša je reprezentativka Rumunije u ženskom rukometu, rukometašica šampiona Rumunije <em>Oltchima</em> i <em>Rapida</em>, šampiona Hrvatske <em>ŽRK Podravka</em> i crnogorskog šampionskog kluba <em>ŽRK Budućnost</em>.<br /> <br /> Magistar je menadžmenta u sportu i osnivač Fondacije <em>Više se ne bojim</em>.<br /> <br /> Živi i radi u Crnoj Gori.&nbsp;</p>

Slika Goran Marković

Goran Marković

<p style="text-align: justify">Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju.<br /> <br /> Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima.<br /> <br /> Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije.<br /> <br /> Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima.<br /> <br /> Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru <em>Pompidu </em>u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu.<br /> <br /> Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji.<br /> <br /> Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova <em>Turneja </em>nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine.<br /> <br /> Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film <em>Variola vera</em> i 2001. godine za film <em>Kordon</em>. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u <em>Rečniku filma</em> (<em>Librairie Larousse</em>), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja <em>501 filmski reditelj</em> (<em>Barron's Educational Series, Inc.</em>). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom <em>Nacionalna klasa</em>. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo <em>Zlatno pero Gordana Mihića</em>, a iste godine nagradu za životno delo <em>Živojin Pavlović</em> na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu <em>Maverick</em>, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom <em>Officier dans l&rsquo;ordre des Arts et des Lettres</em>.<br /> <br /> Napisao je deset knjiga: četiri romana (<em>Tito i ja</em>, 1992; <em>Beogradski trio</em>, 2018 &ndash; najuži izbor za Ninovu nagradu; <em>Doktor D.</em>, 2022. i <em>Zavod</em>, 2024), prozne knjige <em>Češka škola ne postoji</em>, 1990; <em>Male tajne</em>, 2008; <em>Tri priče o samoubicama</em>, 2015. i <em>Izmišljeni život</em>, 2017; dnevnik <em>Godina dana</em>, 2000; i zbirku drama <em>Drame</em>, 1997.<br /> <br /> Foto: ©Mitar Mitrović</p>

Slika Klajv Giford

Klajv Giford

<p style="text-align: justify">Klajv Giford je britanski novinar i autor preko 180 objavljenih knjiga i više od 800 članaka i priča za odrasle i decu.<br /> <br /> Podjednako dobro se snalazi i sa fikcijom i sa publicistikom. Možda je to odraz njegovog neobičnog života, budući da je do sada posetio 70 zemalja, u Kolumbiji je bio držan kao talac, skakao je s padobranom, radio kao trener različitih sportova i vodi firmu za kompjuterske igrice.<br /> <br /> Na njegovom veb sajtu ćete naći pravu riznicu podataka, članaka i impresivne bibliografije: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="clivegifford.co.uk" data-value="http://www.clivegifford.co.uk/"><span class="ql-link-text">clivegifford.co.uk</span></span></u><br /> <br /> Foto:&nbsp;© Clive Gifford</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Stiv Hokensmit

Stiv Hokensmit

<p style="text-align: justify">Stiv Hokensmit je pisac serijala Holms koji je nominovan za nagradu Edgar za detektivski žanr. Napisao je i bestseler <em>Njujork tajmsa</em> &ndash; <em>Gordost i predrasude i zombiji: buđenje užasnih</em> i zbirku kratkih priča <em>Bezobrazno: devet priča o božićnim zločinima</em>. Živi sa ženom i dvoje dece oko četrdeset minuta od Haf Mun Beja u Kaliforniji.&nbsp;</p>

Slika Vesna Radusinović

Vesna Radusinović

<p style="text-align: justify">Vesna Radusinović, autor bestselera <em>Muškarci su kao čokolada</em>, <em>Ostrvo muškaraca, obala žena</em>, <em>Ona & ona</em>, nametnula se kao autor koji angažovano tematizuje dramu ovog vremena. <br /> <br /> Diplomirala je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka, stručnjak je za marketing (magistar marketinga). <br /> <br /> Bila je urednik časopisa <em>Profil</em> i <em>Dama</em>.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu sa sinom Vedranom i suprugom Milomirom Marićem.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x